I ovoga tjedna nastavlja se suradnja portala dubrovniknet i časopisa, odnosno specijaliziranog portal maslinar.com. U ovom tjednom članku vraćamo se do samih temelja maslinarstva. Kroničar Maslinara mr.sci. Željko Krnčević piše o povijesti grčkog maslinarstva, ističući koliku je važnost maslinovo ulje imalo u staroj Grčkoj.
Snaga i mladost
Genetska ispitivanja podržavaju tezu da se domestifikacija masline zbila na nekoliko lokacija u sredozemnom bazenu. Novija istraživanja navode da je morao postojati period pred domestificiranog uzgoja/kultivacije, u kojem su divlji preci domaćih vrsta namjerno uzgajani.
Ostao nam je tako zabilježen i podatak o korištenju ulja i u medicinske svrhe, pa tako čitamo kako su grčki doktori koristili maslinovo ulje za liječenje rana i mnogih oboljenja uključujući nesanicu, mučninu, koleru i čireve. Također su tvrdili da maslinovo ulje usporava proces starenja. Stari Grci su utrljavali maslinovo ulje na kožu za omekšavanje i vlaženje kože i u kosu i tjeme za zdravlje i sjaj kose.
Grčki filozof Demokrit vjerovao je da je čovjek mogao doživjeti i 100 godina hraneći se medom i maslinovim uljem. Grci su se kupali u maslinovom ulju da bi sačuvali svoju ljepotu, a grčki vojnici utrljavali maslinovo ulje po tijelu da bi ostali zagrijani. Znamo sa sigurnošću i to da su terapeutski učinci maslinova ulja bili poznati ocu medicine Hipokratu.
Vjerovanje da maslinovo ulje daje snagu i mladost bilo je vrlo rašireno. U starom Egiptu, Grčkoj i Rimu, bilo je miješano sa cvijećem i travama za proizvodnju lijekova i kozmetike; u Mikeni je pronađen popis s nabrojanim aromatskim biljkama (koromač, sezam, celer, potočarka, metvica, kadulja, ruža, i smreka među ostalima) koje su dodavane maslinovom ulju u pripremi pomasti.
Svetost stabla masline je bila duboko ukorijenjena u mentalni sklop antičke Grčke da do današnjih dana maslinovo ulje igra iskonsku ulogu u sakramentima grčke pravoslavne crkve. Njezino štovanje ukorijenjeno je kako u duhovnom, tako i u praktičnom smislu.
U prošlosti, stablo masline je cijenjeno zbog svoje otpornosti na sušu koja je uništavala žitarice i zbog svoje sposobnosti da napreduje na sterilnim obroncima planina gdje bi malo koja druga biljka mogla opstati i – rađati. Osiguravala je hranu. Bila je korištena za čuvanje i konzerviranje hrane, za izradu svijeća, pranje tijela i za poboljšanje izgleda… jednostavno, svakodnevni život, pa ni onaj zagrobni, nije mogao biti zamišljen bez masline i maslinova ulja.
sponzorirani članak