Za nešto manje od mjesec dana, 8. veljače u 11.00, započet će javno nadmetanje, dražba hotela Župa čija je utvrđena vrijednost, stoji na mrežnim stranicama Fine, 5.818.567 eura, odnosno nekadašnjih 43.839.999 kuna. Minimalna zakonska cijena ispod koje se ta nekretnina ne može prodati, ostanimo u novoj hrvatskoj valuti, je 3.491.140 eura, a tolika je i početna cijena nadmetanja, navodi Drago Hedl u tekstu za portal Telegram.
Bude li hotel Župa prodan, bit će to završetak nevjerojatne priče u koju je upleteno mnogo zvučnih imena, što glavnih likova, što (u ovoj priči) epizodista, poput Vladimira Putina, bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, bivšeg ruskog predsjednika i premijera Dmitrija Anatoljeviča Medvedeva, ili pak nekoć najbogatijeg Hrvata, vlasnika posrnulog Agrokora, Ivice Todorića, te danas pokojnog hotelijera Anđelka Leke. Ali glavni, daleko najvažniji u ovoj priči, su ruski poduzetnik Konstantin Veniaminović Gološčapov i bivša gradonačelnica Zagreba, Vlasta Pavić te dvije njene bliske prijateljice, piše Hedl.
Ukratko Konstantin Veniaminović Gološčapov, koji je dobio hrvatsko državljanstvo, a čini se i nekad blizak prijatelj i suradnik Vladimira Putina kupio je Hotel Župa uz posredovanje tvrtke u većinskom vlasništvu Vlaste Pavić, bivše gradonačelnice Zagreba, ali je odustao od ulaganja u renoviranje. Prihvatio je ponudu poznatog hrvatskog hotelijera, tada među ostalim i vlasnika zagrebačkog Westina i Sheratona, Anđelka Leke (Leko je preminuo u lipnju 2018.), da zamijeni kupljeni hotel Župa za nekoliko renoviranih i namještenih vila u Mlinima pored Dubrovnika.
Međutim, Gološčapov će biti neugodno iznenađen kada će mu pravna služba Anđelka Leke, nakon što je pročešljala zemljišne knjige, priopćiti kako on, Gološčapov, uopće nije vlasnik hotela Župa, a nije niti vlasnik poslovnih udjela tvrtke Leinert. “Tako sam saznao da sam prevaren”, ustvrdio je. U razgovoru za Telegram rekao je kako su Vlasta Pavić, Marjana Leinert i Iva Franekić, bez njegovog znanja, podijelile vlasništvo tvrtke, a time i vlasništvo nad hotelom Župa. Vlasta Pavić u tvrtki Leinert imala je 50 posto udjela, a Iva Franekić i Marjana Leinert, u jednakim omjerima, drugu polovinu.
Na sudovima u Zagrebu i Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku još se raspliće ta komplicirana priča. Počela je idilično. Gološčapov je, uz investiciju na Šipanu, namjeravao proširiti ulaganja u hrvatski turizam.
Gološčapov će također saznati da je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na hotel Župa u korist tvrtke Winokurow u iznosu od 1.245.000 eura i to temeljem nepostojećih, fiktivnih potraživanja. Da bi se moglo dalje pratiti ovu zamršenu priču valja pojasniti kako je upravljačka struktura tvrtke Winokurow posve identična onoj tvrtke Leinert. I ondje, u tvrtki Winokurow, članice uprave su Vlasta Pavić, Marjana Leinert i Iva Franekić.
Nekoliko hrvatskih medija koji su ranije pisali o Gološčapovu pomalo posprdno su ga nazivali “Putinovim maserom”. No, iako ne negira nekadašnju bliskost Putina i Gološčapova, novinar Novaya Gazete, Žitnikov, kaže kako “ne postoje vjerodostojni izvještaji o tome na koji su se način Putin i Gološčapov susreli”, pa se onda “u medijima pojavljuju razne hipoteze, kontradiktorne teorije i tračevi”. Ali i Žitnikov spominje jednu od inačica tog događaja: i Putin i Gološčapov “bavili su se džudom i upoznali se na natjecanju još u školskim danima”.
Na upit Telegramovog novinara, iz Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, u listopadu 2022. odgovaraju da još uvijek postupaju oko kaznene prijave koju je u ime Gološčapova podnio odvjetnik Čedo Prodanović. I sudski postupci idu sporo, a dan kada na bubanj ide hotel Župa brzo se približava. Proda li se ta nekretnina, sada u vlasništvu tvrtke Leinert, Gološčapov može zaboraviti na svoj novac.
Odvjetnički ured koji zastupa Gološčapova upozorava na apsurd: Vlasta Pavić jedini je stečajni vjerovnik u stečaju i ona 26. siječnja 2021. osobno plaća pristojbu u iznosu od 5000 kuna na podneseni prijedlog za ovrhu, umjesto da je to učinjeno iz stečajne mase Winokurowa. U tužbi stoji da je to dokaz “kako se u konkretnom slučaju radi o podrobno isplaniranom postupanju” i da “ovrha predstavlja završni čin prijevarnog postupanja i zloporabe te da se radi o ništetnim pravnim poslovima”. Po ovome ispada da iste osobe (Pavić, Franekić, Leinert) koje su vlasnice dviju povezanih tvrtki (Leinert i Winokurow) pokušavaju ovršiti same sebe na teret tuđe imovine. No, je li to tako odlučit će sud.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
