Svečanom akademijom održanom u Kazalištu Marina Držića uz nazočnost predstavnika UNESCO-a i organizacije Europa Nostra zaokružena je središnja proslava Godine UNESCO-ove svjetske baštine u Dubrovniku.
-Dubrovnik i njegova slavna politička i kulturna povijest, njegova urbanističko-arhitektonska jedinstvenost zasluženo zauzimaju privilegirano, gotovo mitsko mjesto u hrvatskoj državnosti i identitetu koji su velikim slovima upisani i na kulturnom zemljovidu svijeta, rekla je, između ostalog, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
-Svojom jedinstvenom spomeničkom i nematerijalnom baštinom, ovaj grad predstavlja iznimnu vrijednost, ne samo za nas koji ovdje živimo, nego za sve koji mu se iznova vraćaju, diveći se njegovoj jedinstvenoj i očaravajućoj ljepoti“, rekao je uvodno gradonačelnik Mato Franković prisjetivši se trenutaka u kojima je UNESCO Dubrovniku bio čvrst oslonac, prvenstveno nakon razornog potresa 1979. godine, kada je Dubrovnik i postao dijelom UNESCO-ve obitelji, ali i u Domovinskom ratu kada su promatrači UNESCO-ove misije Colin Kaiser i Bruno Carnez, na kobni 6. prosinca 1991., u svijet poslali prva izvješća o razmjerima štete. –„UNESCO je pokazao brižno lice i kada je upozorio na ugroženost identiteta Grada pod udarima nekontroliranog turizma, rekao je gradonačelnik te je podsjetio na put koji je Dubrovnik od tada prošao. –„Donesene su i neke nepopularne, teške odluke, ali odluke koje smo imali hrabrosti donijeti. Rezultati nisu izostali, pa je Globalno vijeće za održivi turizam svojim ocjenama održivosti destinacije već dva puta znanstveno verificiralo pomake učinjene na putu Dubrovnika prema punoj održivosti“, ocijenio je.
Gradonačelnik je svoj govor zaključio porukom o nužnosti adekvatne skrbi za baštinu.
-Bez aktivne brige i odgovornosti, čak i najbogatija povijest može postati zaboravljena, a naslijeđe zanemareno. Zato svaka generacija Dubrovčana ima odgovornost prema gradu, rođenjem preuzimajući ulogu skrbnika baštine. Zaštita kulturnog naslijeđa nije samo obaveza prema prošlosti, ona je i zavjet budućnosti kako bi u ovom dragocjenom prostoru i buduće generacije imale priliku prepoznati bogatstvo vlastitog identiteta“, zaključio je.
Prigodnim govorom obratio se i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, dok su u glazbeno-scenskom programu, prema režiji i scenariju Paola Tišljarića, nastupili glumci Edi Jertec, Srđana Šimunović, Nika Lasić i Nikola Radoš, klapa Kaše, glazbenici Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Klapa Umjetničke škole Luke Sorkočevića, Folklorni ansambl Linđo i Baletni odjel Umjetničke škole Luke Sorkočevića.
