U prosjeku, Hrvati na raspolaganju imaju 24,7 dana godišnjeg odmora, što je jednako kao i prošle godine. Najviše dana godišnjeg odmora imaju ispitanici zaposleni državnim i javnim službama, u prosjeku čak 28,3 dana, nakon čega slijede zaposleni u državnim tvrtkama s 27,8 dana.
Imajući u vidu da smo upravo zašli u doba godine kada se većina ljudi odlučuje za korištenje godišnjeg odmora, ili kreću maštati o istom, odlučili smo provjeriti hoće li i na koji način Hrvati predahnuti od posla.
Primjerice, koliko dana godišnjeg odmora planiramo ’ispucati’ ovog ljeta? Hoćemo li to vrijeme provesti putujući Hrvatskom ili Europom (a možda i svijetom)? Ili će se, radi objektivnih okolnosti i ograničenja, to putovanje ipak odigrati samo u vašim mislima?
U MojPosao istraživanju o navikama građana kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora, sudjelovalo je više od 400 ispitanika, a u prosjeku, Hrvati na raspolaganju imaju 24,7 dana godišnjeg odmora, što je jednako kao i prošle godine.
Brojem dana godišnjeg odmora zadovoljniji su oni koji ga više i imaju
Najviše dana godišnjeg odmora imaju ispitanici zaposleni u državnim i javnim službama, u prosjeku čak 28,3 dana, nakon čega slijede zaposleni u državnim tvrtkama s 27,8 dana. Zaposleni u stranim institucijama imaju 24,8 dana. Najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama i to oni zaposleni tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu 23,7 dana te zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, 23,5 dana.
Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje je raditi velikim tvrtkama, tamo zaposlenici u prosjeku imaju 25,6 dana godišnjeg odmora. U srednje velikim tvrtkama imaju 25,1, dok u malim tvrtkama zaposlenici u prosjeku imaju 22,8 dana godišnjeg odmora.
Brojem dana godišnjeg odmora zadovoljno je 43% ispitanika, dok ih 52% ipak priželjkuje više dana. Oni koji priželjkuju više dana odmora, slično kao i prošle godine, smatraju da je 31 idealan broj dana godišnjeg odmora. Treba naglasiti da ispitanici koji bi željeli više dana godišnjeg odmora u prosjeku trenutno imaju 4 dana manje godišnjeg odmora (23) od onih koji smatraju da imaju dovoljno dana godišnjeg odmora (27). Ima i onih ispitanika, doduše malo (6%) koji smatraju da imaju previše godišnjeg te da im to loše utječe na produktivnost.
„Mislim da je to dobro za produktivnost. Prije sam imala 30 dana i kada se smanjilo na 23, a sada na 25, dosta osjećam razliku i utječe na stres/motivaciju. Osjećam da tih 5 radnih dana fali. Godina je duga, imam obitelj van RH i teško je sve isplanirati.“ – komentar ispitanika.
U zapadnim zemljama, iako rijetka, nova je praksa davanja neograničenog broja dana godišnjeg odmora, prvenstveno managementu tvrtke, ali i radnicima. Mišljenja naših ispitanika o toj su temi podijeljena; s jedne strane jedni smatraju da je jedino što je bitno je to da je posao odrađen, dok s druge strane neki vide potencijalnu opasnost u zloupotrebljavanju takve prakse.
Svaki drugi zaposleni očekuje regres
Da se tržište vratilo u normalu i da kriza nije udarila (barem jako) pokazuju i podaci koliko ispitanika ove godine očekuje regres. I dok je krizne 2020. godine regres očekivalo 24% ispitanika, taj postotak je 2021. godine iznosio 39%, prošle godine 49%, a ove godine čak 52% ispitanika očekuje regres!
Osim što više građana ove godine očekuje regres, iznos regresa je značajno narastao u odnosu na prošlu godinu. Ove godine građani očekuju regres u prosječnom iznosu od 302 eura, što je čak 20% više nego prošle godine kada su ispitanici u prosjeku očekivali 250 eura regresa.
Je li to zbog činjenice preračunavanja u euro ili stvarno očekuju 20% više, nije poznato.
Regres u najvećoj mjeri očekuju ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i službama (91%, odnosno 92%), ali oni ujedno očekuju i najmanji iznos regresa (283 eura, odnosno 228 eura).
Najveći iznos regresa očekuju ispitanici zaposleni privatnim tvrtkama, iako u takvim tvrtkama u prosjeku najmanje ispitanika uopće očekuje regres. U privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu regres očekuje 42% ispitanika i to u prosjeku 310 eura, dok tek svaki treći zaposleni u privatnoj domaćoj tvrtki očekuje regres i to u prosjeku od 320 eura.
Gledamo li veličinu tvrtke, regres u najvećoj mjeri očekuju zaposleni u velikim tvrtkama (56%) i to u prosječnom iznosu od 248 eura.
Nešto više od polovice ispitanika (54%) zaposlenih u srednje velikim tvrtkama očekuje regres i to u iznosu od 280 eura. Tek jedan od tri zaposlena u malim tvrtkama očekuju regres (35%) ali je zato iznos koji očekuju znatno izdašniji – 469 eura.
Na ljetovanje trošimo u prosjeku 11 do 15 dana godišnjeg
Svaki treći zaposleni na ljetovanje će ove godine potrošiti do 3 tjedna, odnosno do 15 dana godišnjeg odmora (35%). Četvrtina zaposlenih (24%) na ljeto će potrošiti u prosjeku 2 tjedna, dok će svaki peti na ljetovanje od svega tjedan dana. Više od tri tjedna na godišnji će ovo ljeto 21% ispitanika.
Iako dobrodošao, regresom, oni koji ga dobiju, će pokriti tek manji dio troškova ljetovanja. Ispitanici u prosjeku za ljetovanje namjeravaju potrošiti 1.410 eura.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno online putem na preko 400 ispitanika. Četiri petine ispitanika u istraživanju su žene (75%) dok muškarci čine 25% ispitanika. U istraživanju je najviše onih ispitanika u dobi od 28 do 42 godina (49%) te starijih od 43 godinu (351%). Petina ispitanika je u dobi do 28 godina.
U istraživanju je sudjelovalo najviše ispitanika srednje stručne spreme (45%) i visoke stručne spreme (39%). Velika većina ispitanika u istraživanju su zaposleni (87%).
U privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu zaposleno je 37% ispitanika, a u stranom vlasništvu 24%. U Hrvatskim institucijama radi 16%, a u tvrtkama u državnom vlasništvu zaposleno je 8% ispitanika.
Najviše ispitanika (43%) zaposleno je u velikim tvrtkama sa više od 200 zaposlenih, 34% u srednje velikim tvrtkama (20 – 199 zaposlenika), dok je 15% ispitanika zaposleno u malim tvrtkama s manje od 20 zaposlenika.
