U Lazaretima je danas u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Europske unije i Kraljevine Španjolske održana panel rasprava s građanima naziva “Pripremajući se za sutrašnjicu: globalna i regionalna uloga Europske unije”. Panel su otvorili državna tajnica za Europu Andreja Metelko-Zgombić i državni tajnik za EU Kraljevine Španjolske Juan González-Barba, a sudjelovala je i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju ujedno i supredsjedateljica Izvršnog odbora Konferencije o budućnosti mladih, Dubravka Šuica.
Panel rasprava održana je u sklopu aktivnosti koje se provode u okviru Konferencije o budućnosti Europe, a namjera ove rasprave je potaknuti promišljanja i raspravu, pogotovo među mladima o pitanjima od važnosti za budućnost Europe.
“Ova panela rasprava je važna zbog razgovora o budućnosti Europe, kako bi saznali od građana kakvu oni Europsku uniju žele i da zajedno dođemo do zaključka o tome kakvu Europu u globalnom i regionalnom kontekstu želimo. Ta pitanja su od iznimne važnosti, pogotovo u kontekstu Hrvatske, odnosno zemalja jugoistoka Europe koje još uvijek nisu ušle u članstvo EU. Rasprava je posvećena ulozi Europske unije i tome što ona može učiniti kako bi doprinijela stabilnosti, miru, gospodarskom napretku svom susjedstvu, sebe same i cijelog svijeta”, pojasnila je državna tajnica Metelko-Zgombić važnost današnje rasprave te dodala kako je sudjelovanje građana važno zbog daljnje demokratizacije Europske unije.
“Želimo putem platforme omogućiti da se čuje glas građana. Teme Konferencije su različite, a jedna od njih je i pitanje budućnosti Europske unije. Jako je važno da građani kažu gdje žele više Europe, gdje žele možda manje Europe i koje su im teme važne. To će onda poslužiti Konferenciji da slijedom toga izradi određene preporuke. U plenarnoj konferenciji bit će okupljene sve institucije Europske unije kao i države članice”, kazala je Metelko – Zgombić
Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju ujedno i supredsjedateljica Izvršnog odbora Konferencije o budućnosti mladih kazala je da se radi o inovativnom projektu Europske unije te da ju je Europska komisija zadužila da vodi projekt do proljeća 2022. godine.
“S obzirom na to da je Dubrovnik kolijevka diplomacije, smatramo da je važno da se ovaj projekt odvija i ovdje. Razgovor s građanima na ovu temu nam je važan jer smo uvidjeli da nove tehnologije i ubrzana digitalizacija mijenjaju našu demokraciju koju moramo pripremiti za budućnost. Želimo da građani predlože svoje ideje, koje će potom biti uzete u obzir, pogotovo preko višejezične digitalne platforme, koja je zapravo srce ove Konferencije, a bit će organizirani i europski građanski paneli. Na kraju procesa održat će se plenarna konferencija s koje će se izvući zaključci koji će se prenijeti predsjednicima tijela EU koji su se putem direktive obvezali da će ono što su im građani poručili pokušati i implementirati”, pojasnila je Šuica te dodala kako se radi o kompleksnoj demokratskoj vježbi kakvu se dosad nije usudila provesti niti jedna demokratska država na svijetu.
“Shvatili smo da postoji jaz između političara i građana. Želimo da europski, pa tako i hrvatski građani osjete da mogu kreirati europske politike svojim idejama. Komplicirano je, ali je ostvarivo. Zato smo danas ovdje u Dubrovniku. Pozivam ovim putem sve udruge iz Dubrovnika, institucije i pojedince da organiziraju događaje, da ih prijave na platformu. Građani će po završetku svakog događaja pa i današnjeg moći na platformi pronaći zaključke. O građanima zapravo ovisi naša zajednička budućnost”, kazala je Šuica te istaknula važnost sudjelovanja mladih u dobi od 16 do 25 godina.
“Propisano je da jedna trećina svih sudionika mora pripadati ovoj starosnoj kategoriji. Upravo oni će živjeti u toj budućnosti o kojoj mi danas govorimo. Smatramo da su kreativni, puni ideja i da će doprinijeti Konferenciji. Ne smijemo zaboraviti ni one starije, oni su puni znanja i mudrosti i mogu također pridonijeti. Ovo je priprema Europe za novu generaciju, u zajedničkoj suradnji s tom novom generacijom”kazala je te pojasnila da je tema o kojoj se danas raspravljalo, Europska unija i njena pozicija u svijetu, jedna od stupova prioriteta Komisije.
“Još uvijek nismo sve dovoljno približili građanima, stoga nam je bitna uloga medija, kako bi se naše poruke multiciplirale. U ovom trenutku, preko 3.5 milijuna građana je prijavljeno na platformi. No, u Europi živi preko 450 milijuna građana”, dodala je.
Šuica je i komentirala budućnost zemalja jugoistoka Europe na putu prema punopravnom članstvu u EU, a u kontekstu nedavnih događanja u Crnoj Gori te događanja na granici Srbije i Crne Gore.
“Radi se o kompleksnom pitanju. Zapadni Balkan ima svijetlu budućnost Europskoj uniji. Europa neće biti potpuna ako Zapadni Balkan ne bude dio te Europe. Razloga je mnogo, no najvažniji su geostrateški razlozi. Hrvatska je lider u ovom dijelu Europe, naš primjer može biti primjer ostalim zemljama. Možda naši građani još uvijek nisu svjesni što se nama 2013. godine dogodilo. Fondovi su samo jedan dio europskog projekta, a najvažnije su vrijednosti koje dijelimo. Neophodno je između Prištine i Beograda uspostaviti komunikaciju, neophodno je priznati Kosovo, što je osnovni preduvjet za Srbiju. Kako bi olakšali proširenje neće se otvarati pojedina poglavlja, već klasteri poglavlja”, zaključila je.
Državni tajnik Kraljevine Španjolske Juan González-Barba kazao je kako se inauguracija Konferencije o budućnosti Europe trebala održati u svibnju 2021. godine u Dubrovniku, no to se nije dogodilo zbog izbijanja pandemije.
“Trajanje Konferencije je skraćeno s dvije na godinu dana. Moram priznati da mi je bilo žao jer je gospođa Šuica uložila puno truda u Konferenciju. Stoga sam joj predložio da jednu od rasprava s građanima održimo upravo ovdje. Dubrovnik je mjesto na kojem su se tijekom povijesti susrele brojne kulture i upravo zbog toga jako dobro odražava ono što je danas Europa. Upravo će mladi imati najviše koristi od odluka koje donosimo danas, stoga smo stavili veliki naglasak na njihovo sudjelovanje. Radi se o jedinstvenom projektu, niti jedan drugi politički sustav nije pozvao građane da predlože ideje. Neke od njih su se već pokazale jako korisnima”, pojasnio je.
Otvorenju panel rasprave prisustvovao je i gradonačelnik Mato Franković koji je izrazio zadovoljstvo što se panel održao u Lazaretima, nekadašnjoj karanteni, obnovljenom bespovratnim sredstvima Europske unije, a uključivanje mladih u dijalog o budućnosti Europe i europskih institucija ocijenio je izuzetno pozitivnim.
“Kada se spomene riječ „politika“, većina mladih ljudi pomisli na nešto iznimno negativno i loše. Nažalost, to je ostavština prošlosti. Politika je zapravo nešto potpuno drugo, a najjednostavnije je možemo opisati kao služenje javnosti. Kada govorimo o dužnostima političara, pojedinci se trebaju odreći privatnog interesa i brinuti se isključivo o javnom, što nažalost nije uvijek slučaj. Zbog toga je na nama, mladim generacijama političara, promijeniti percepciju i pokazati na našem primjeru da politika može biti i bit će služenje građanima. Budućnost Europe ovisi o mladim ljudima i njihovim pogledima kako Europa treba izgledati za 10, 15, 20 ili 50 godina i to je ono čemu trebamo težiti”, kazao je Franković.
Na današnjoj raspravi svoje ideje, komentare, mišljenja mogli su iznjeti, ali i postaviti pitanja Dubrovčani fizički prisutni u Lazaretima, a isto je omogućeno i onima koji su se javljali preko video linka. Na isti način na raspravi su sudjelovali i državljani Španjolske.
“Kao sudionik plenarne sjednice došao sam do zaključka da je većina sudionika govorila o zajedništvu Europe. Odaslana je poruka da je potrebno osnažiti Europsku uniju, s čime se i ja osobno slažem. Moja organizacija je 21. rujna 2021., u Šibeniku organizirala aktivnost u sklopu Konferencije o budućnosti, a u sklopu projekta kojeg financira Ministarstvo vanjskih poslova, a na temu politike za mlade. Jedan od glavnih zaključaka je bio da mladi ljudi nisu dovoljno informirani o svim politikama i programima koje nudi EU te da ih je u budućim razdobljima potrebno o tome informirati na lokalnoj razini. Vjerujem da u tome veliki partner može biti civilno društvo. Nakon dosta komunikacije s mladim kolegama iz regije moram reći da oni žele biti uključeni u proces priključivanja njihovih država u punopravno članstvo Europske unije. Svjesni smo da će taj proces trajati dugi niz godina. No, oni žele aktivno doprinijeti”, kazao je Marin Mrša ispred organizacije Youth in the EU.
Marko Žmirak, ispred ESN-a Dubrovnik uputio je pitanje državnoj tajnici Andreji Metelko-Zgombić.
“Hrvatska je najmlađa članica Europske unije. Morali smo provesti kompleksne reforma kako bi stekli taj status. Smatrate li da su zemlje Zapadnog Balkana dovoljno napredovale kako bi zadovoljile kriterije za ulazak u EU?”.
“Hrvatska je kao susjedna državna tih zemalja zainteresirana za njihov napredak. Nije e važno samo puko ispunjenje kriterija, već da te zemlje realiziraju reforme za što je bitna politička volja u tim zemljama. Nova metodologija koja je usvojena tijekom našeg predsjedavanja Europskom unijom naglasila je potrebu redovitih sastanka država članica EU s predsjednicima i vladama tih zemalja. Slovenija je organizirala sličan sastanak. Hrvatska je izrazila zabrinutost zbog tijeka pregovora sa Sjevernom Makedonijom. Vjerujem da znate kako nismo uspjeli doći do konsenzusa kako bi se poglavlja otvorila. Vjerujem da je pred svakom od tih zemalja mnogo posla. Potrebno je provesti mnogo reforme u pravosuđu, po pitanju medijskih sloboda, demokratskih standarda. To su zadaci koji su još uvijek pred tim zemljama. Hrvatska snažno podupire Srbiju na putu prema EU. Vjerujemo da će samo tako doći do potrebnih reformi i suočavanja s prošlošću. Intenzivno tragamo za osobama nestalima za vrijeme Domovinskog rata, vjerujemo da Srbija to pitanje može rasvijetliti. Vrlo smo optimistični, no moramo raditi više s tim državama kako bi pospješili reformske procese. Drago nam je vidjeti da se javnost u svim tim zemljama zalaže za njihov ulazak u Europsku uniju”, kazala je Metelko Zgombić.
Dubravka Šuica kazala je da Komisija snažno podupire pristupanje svih zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji.
“No, niti jedna zemlja ne može pristupiti EU dok ne ispuni sve kriterije. Postoje i bilateralna pitanja, koja je prije toga potrebno riješiti. Iznimno je važno korištenje nove metodologije koja može pomoći državama pristupnicama da ispune kriterije. Pristupanje zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji bitno je zbog geopolitičkih i sigurnosnih razloga”, kazala je potpredsjednica Šuica.
Katarina, također ispred organizacije Youth in the EU uključila se u raspravu putem video linka te postavila pitanje potpredsjednici Šuici.
“Bilo je govora o ujednačenom europskom kurikulumu za srednje škole. Bi li takav kurikulum doprinjeo osnaživanju europskog identiteta?”.
“Pokušavamo izgraditi europski identitet. No, moramo u obzir uzeti sam Sporazum o osnivanju EU, koji jasno definira nadležnosti Europske unije i država članica. Obrazovanje spada pod nadležnost država članica. No, postoji program ERASMUS +, kao i ostali programi koji se primjenjuju na području cijele Europe i to je jedna od načina na koji pokušavamo ostvariti zajednički pristup temi obrazovanja. U razradi je i novi program ALMA, koji bi trebao pomoći mladim ljudima na područje cijele EU da lakše pronađu privremene poslove”, kazala je Šuica te dodala kako će iduća godina na području Europske unije biti obilježena kao godina mladih.
Među ostalim pitanja koja su sudionici panel rasprave postavili posebnu se istaknulo pitanja energetskog suvereniteta i autonomije Europe, porast cijene energenata, pitanje nabave poluvodiča i čipova, ali i pitanje cijepljenja protiv koronavirusa.
