Jeste li znali da je medonosna pčela (Alpis mellifera) jedini kukac koji proizvodi hranu koju čovjek jede? Možda i jeste, no sigurno ste se ponekad pitali kako zapravo taj cijeli proces izgleda, zato ćemo danas predstaviti životni raspored pčelinje zajednice.
Započnimo s maticom kao najbitnijom jedinkom cijele košnice. Matica je majka košnice koja u najaktivnijim ljetnim mjesecima može položiti i do 2 000 jajašaca dnevno, te do 200 000 jajašaca tijekom cijeloga života. Njen životni vijek u prosjeku traje od 3 do 5 godina, a jedina je pčela u košnici koja polaže jaja. Težina joj ovisi o količini jaja koje proizvodi na dnevnoj bazi, pa zato ni ne može letjeti. Jedino vrijeme kada matica leti na početku je životnog vijeka i kada napušta svoj dom zbog prenapučenosti košnice, ali tada se prvo nekoliko dana izgladnjuje da dođe u stanje letenja.
U slučaju da je životni vijek matice pri kraju ili da je košnica postala prenapučena, pa je matica napustila svoj dom za nove, mlade generacije, mora se proizvesti nova matica. Već postojeća oplođena jajašca pretvaraju se u stanice kraljice tako da se stanice u kojima su položene proširuju, a ličinke se naredna četiri dana hrane isključivo matičnom mliječi koja će im omogućiti razvoj jajnika, potrebnih za polaganje jajašaca. Matična mliječ zapravo je izlučevina pčela koja se luči iz hipofaringealnih žlijezda u glavama mladih radilica. Sadrži vitamine skupine B, različite minerale, 18 vrsta aminokiselina te mnoge tvari koje sprječavaju razvoj i razmnožavanje bakterija i virusa.
Ličinke se presvlače četiri puta, a zadnji dan ih se voskom zatvara u stanicu u kojoj je ličinka već izradila kukuljicu za metamorfozu u pupu, to jest kasnije u odraslu jedinku. Ličinka matice u prvih pet dana poveća težinu oko 2 500 puta, dobije gotovo 1 600 obroka, dok je s druge strane zanimljiva činjenica da ličinka radilice dobije svega 150 obroka. Prva jedinka koja sazrije nova je matica i ona odlučuje hoće li napustiti košnicu i započeti novu koloniju negdje drugdje ili će ubiti preostale potencijalne matice i ostati živjeti u trenutnoj košnici. Ako odluči ostati, prvo leti uokolo i upoznaje se s okolinom, a potom se, oko 16. dana od nastanka, pari s do 10 trutova i počinje period stvaranja novih medonosnih pčela. Ostaje u svojoj košnici minimalno godinu dana i tada može ponovno odlučiti hoće li je napustiti ili ne. U košnici se za nju brine oko 12 takozvanih pčela dadilja, kojima je jedini zadatak hraniti maticu.
Pri polaganju jaja, oplođena jaja postaju pčele radilice, odnosno spolno nerazvijene ženke, a neoplođena jaja položena u stanice naknadno oplode trutovi, spolno aktivni mužjaci, te ona postaju novi trutovi. Trutovi su veći od pčela radilica te imaju veće oči, vjerojatno kako bi prije pronašli odbjeglu nevjestu. Ne bodu, to jest nemaju žalac kao pčele radilice te im je jedini zadatak u košnici oploditi maticu, nakon čega u većini slučajeva ugibaju. Životni vijek truta ovisi o godišnjem dobu, pa tako tijekom proljeća i ljeta žive u prosijeku od 21 do 32 dana. Tijekom kasnog ljeta i jeseni do 90 dana, a zimu ponekad ne preživi niti jedan trut u košnici jer ih radilice izbace van pa preživljavanje košnice ovisi o pridošlicama.
Pčele radilice su one koje drže sva četiri kuta košnice. Kada se izlegu, mlade pčele uče od starijih te ovisno o svojoj starosti dobivaju zadatke u košnici. Od 3 do 5 dana starosti čiste stanice pripremajući ih za maticu. Od 5 do 8 dana hrane ličinke starije od tri dana, dok od 8 do 12 dana starosti hrane ličinke mlađe od tri dana. Oko desetog dana prvi put izlaze iz košnice. Od 12 do 18 dana preuzimaju nektar od pčela sakupljačica, izlučuju vosak, čiste košnicu i grade saće. Od 18 do 21 dana stražare pred košnicom i propuštaju samo pčele svoje zajednice, iako ima iznimki da se pusti izgubljena pčela druge košnice ako nosi pelud ili nektar. Ovo rade zahvaljujući činjenici da svaka pčela ima jedinstven miris koji im omogućuje međusobno prepoznavanje. Zahvaljujući svojim stražarskim sposobnostima, samo radilice mogu ubosti ako se osjete ugrožene, no umiru jedino kada ubodu čovjeka, ne i druge insekte ili životinje, jer se u većini slučajeva žalac zakači za ljudsku kožu i istrgne od tijela pčele. Završno, nakon 21. dana starosti pčele radilice postaju sakupljačice.
Životni vijek radilica također varira ovisno o godišnjem dobu, tako tijekom proljeća i jeseni radilica živi od 30 do 60 dana, tijekom ljeta 15 do 38, a tijekom zime može živjeti i do 140 dana. U bilo kojem trenutku u zdravoj košnici postoji jedna matica, od 20 000 do 80 000 pčela radilica i nekoliko stotina trutova.
Objavljeno u Samonikle priče iz muzeja
