Na 2. sjednici Županijske skupštine koje se danas održava u Studentskom centru prva točka dnevnog reda bila su vijećnička pitanja. Ovoga puta, u pitanjima postavljenim županu Dobroslaviću, županijski vijećnici su se fokusirali na Centar za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju i upravljanje pomorskim dobrom. Vijećnike je, zanimalo i županovo mišljenje po pitanju najava uvođenja obveznog cjepiva za određene sektore kao i dinamika izgradnje pristupnih cesta Pelješkog mosta.
Vijećnička pitanja na 2. sjednici Županijske skupštine otvorio je Teo Andrić (HDZ).
„Posljednjih nekoliko godina jedna od naših glavnih tema bio je Centar za gospodarenje otpadom. Oporbu je zanimalo što se s njim događa, kad će biti gotova studija utjecaja, kad će se započeti? Sad se postavljaju drugačija pitanja – postoji li bolja tehnologija od ove, hoće li se ponovno raditi trasiranje? U kojoj je fazi Centar, je li izabran izvođač?“, upitao je Andrić te postavio dodatno pitanje vezano uz protupožarnu sezonu.
Dobroslavić mu je odgovorio kako se županija susreće s problemima vezanima uz Centar kad se zađe u sferu politiziranja.
„Moramo se držati činjenica. Centar nas rješava problema moguće zatrpanosti smećem. Omogućit će nam daljnji razvoj turizma, kao i zaštitu okoliša. Nemamo alternativu. Čudi da neki zanemaruju činjenicu da je ovaj projekt prošao sve procedure. Zahtjev da se procedura ponavlja nije opravdana jer bismo tako išli u nedogled. U Hrvatskoj se gradi 11 takvih centara. Javna nabava je dala neprihvatljive cijene, pa smo je ponovili. Natječaj je u tijeku. Nadajmo se da cijene biti normalne. Centar nije prijetnja okolišu, ni Malostonskom zaljevu. Takav projekt EU ne bi sufinancirala. Centar je zaštićen kad je u pitanju curenje u okoliš. Pozivam da se čuvamo politikantskih voda“, odgovorio je Dobroslavić.
U odgovoru na drugo Andrićevo pitanje Dobroslavić je kazao kako smo relativno dobri u protupožarnoj sezoni, ali u turizmu.
“Imamo 65 posto više dolazaka turista nego lani. No, to je ipak samo 35 posto u odnosu na 2020. Kad je pitanje dolazak turista iz Velike Britanije, Stožer je i tu donio strože mjere. Protupožarna sezona nam je kvalitetna, imamo osam novih vozila,a povećn je i broj sezonskih vatrogasaca, koji je 225. Imamo i tri plovila”, kazao je Dobroslavić.
Iduće vijećničko pitanje, također vezano uz Lučino razdolje, postavio je Ivica Dajak (Most).
„Zna li se cijena zbrinjavanja otpada po toni kao i gdje će se zbrinjavati RDF gorivo iz otpada? Imate li informacije od komunalnih poduzeća, kad je u pitanju utjecaj Centra na njihovo poslovanje i cijene?“, upitao je. Zanimalo ga je i kakav je stav Županije prema najavama iz Vlade, da bi za jedan dio djelatnika cijepljenje moglo biti obavezno?
“Još lani smo pričali o rokovima početka i završetka radova u trajektnoj luci Perna. Rečeno je da je da je rok za jedan od projekata travanj, kao i za obilaznicu Orebić. Koji su statusi tih projekata”, upitao je Dajak.
„Jeda od proizvoda Centra je gorivi dio koji treba oporaviti u nekom energetskom pogonu. Agencija za gospodarenjem otpadom je u postupku izrade potrebne dokumentacije dobila pismo namjere cementare iz Kaknja koje je spremna preuzeti taj gorivi dio. No, smatramo bi bilo bolje da se pronađe odgovarajuće rješenje unutar Hrvatske i po tom pitanju surađujemo s Ministarstvom, koje pregovara s energanom u Plominu, kako bi preuzeli barem dio tog otpada. Takve bi objekte trebalo izgraditi na par lokacija u Hrvatskoj. Cijene su utvrđene analizom. Ona se utvrđuje za cijelu operaciju zbrinjavanja otpada. Dijeli se na dio koji ide Centru, fiksni dio za pokrivanje troškova komunalnih društava, a ostatak cijene je varijabilan i zavisti će o odloženom otpadu svakog subjekta, pogotovo tu mislimo na domaćinstva. Centar ima obradu otpada, to nije odlagalište. Ta tvornica ima strogo definiran postupak“, odgovorio je Dobroslavić.
Kad je pak u pitanje uvođenje obaveznog cijepljenje, Dobroslavić je kazao kako generalno nisu za obavezno cijepljenje.
“Treba animirati ljude na sve moguće načine. Neobavezno cijepivo da, ali svakako se cijepite. Moje je osobno mišljenje po pitanju obaveznog cijepiva – zdravstvo da, školstvo možda.”
Na pitanje vezano uz projekt trajektne luke Perna odgovorio je zamjenik Joško Cebalo.
“Drago mi je što projekt luke Perna itekako napreduje, iako sporije zbog situacije koju znate. Možemo biti itekako zadovoljni i ponosni. Imali smo prezentaciju projekata koji se odnose na prometnu infrastrukturu u Orebiću. Ishodovana je građevinska dozvola. Zbog proteka vremena, projekt ćemo prijaviti na novo programsko razdoblje. Što se tiče pristupne ceste, ishodovana je lokacijska dozvola, vrlo brzo očekujemo i građevinsku. I ovaj će projekt biti moguće financirati iz novog programskog razdoblja. Najvažniji dio je zaobilaznica Orebić. Izrađena je studija utjecaja na okoliš, kao i mjere zaštite okoliša. Vjerujemo da će Hrvatske ceste ispoštovati rokove i ćemo napokon riješiti problem prometa u centru Orebića, kao i na najbolji način povezati Korčulu“, kazao je Cebalo.
„Hitna helikopterska medicinska služba je uvedene prije tri mjeseca. Osobno sam svjestan da se ova služba maksimalno koristi. Koliko je u protekla tri mjeseca bilo intervencija?“, upitao je vijećnik Ivan Daničić (HDZ).
Župan Dobroslavić kazao je da se radi o velikom iskoraku pri pružanju zdravstvenih usluga žiteljima županije.
„Uz pomoć Vlade i nadležnih ministarstva, postigli smo cjelogodišnju hitnu helikoptersku službu. Prosječno imamo jedan ipo do dva leta dnevno. Na raspolaganju nam je jedan helikopter. Radi se o iskoraku koji je napravljen za našu županiju. Zlatni sat je sad omogućen praktički svim stanovnicima županije“, kazao je župan.
Vijećnika Nikola Hajdić (SDP) osvrnuo se na pitanje upravljanja pomorskim dobrom.
„Pokušat ću otvoriti jedno novo poglavlje koje se odnosi na upravljanje pomorskim dobrom. S njim se upravlja na različite načine, njime upravljaju županijske lučke uprave, državne lučke uprave, nacionalni parkovi, a u drugom dijelu imamo anarhiju. Tijekom zime u našem akvatoriju borave megajahte koje nikome ništa ne plaćaju, a to se događa i u sezoni na velikom dijelu obale. Na području pojedinih lučica sidre se brodovi od brodica do velikih jahti. U Nacionalnom parku Mljet postoji pravilnik naplaćivanja, no ima jedna kategorija koja je izuzeta. To su rive ispred restorana, a kojim se ništa ne može naplatiti. Županija je ta koja određuje granice pomorskog dobra. Anarhija se mora rješavati, ne može se sidriti gdje kome padne na pamet. Koliko je postotak obale kojima upravljaju lučke uprave i na kolikom dijelu se vez ne naplaćuje“, upitao je Hajdić.
Župan Dobroslavić kazao je kako se radi o temi koja zanima sve.
„Dio pitanje je usmjeren na državnu razinu. Mi smo županija koja puno pozornosti polaže na pomorsko dobro, jer to veliki resurs od kojeg ostvarujemo velike prihode. Kao županija dobivamo samo trećinu tih prihoda. Imamo više od 350 koncesija na pomorskom dobru. Najveći dio je onaj koji je najzanimljiviji, koncesije na plažama. Točno je da se neke jahte sidre na prostorima koji nisu pod ničijom nadležnošću. Oni plaćaju određene naknade kao paušal, ali bi trebali plaćati više. Oko privezišta kod određenih objekata, na to će odgovoriti pročelnik“, odgovorio je župan.
Vijećnik Sentić (HDZ) postavio je pitanje vezano uz tijek radova na pristupnim cestama Pelješkom mostu?
Župan je odgovorio da će se idućeg tjedna Pelješki most spojiti u jednu konstrukciju.
„On neće biti otvoren za promet, to je jasno. Međutim, najvažnije je da je konstrukcija pri samom kraju. Pristupne ceste su nešto kasnije ugovorene. Sad to funkcionira dobro, rokovi se vrlo dobro sustižu. Pristupne ceste, do Prapratnog bi trebale biti gotove prije iduće turističke sezone. A ostatak, mislim na dva tunela i most preko Malostonskog zaljeva će biti gotovi mjesec, dva kasnije“, odgovorio je župan.
Vijećnik Marko Giljača (SJG) postavio je županu Dobroslaviću čak tri pitanja.
„Početkom ljeta smo imali pritužbe građana po pitanju pristupna plažama. Pohvalio bi pročelnika Klaića koji je promptno reagirao na jednom od lokalnih televizija i pojasnio koncesije građanima. Predlažem da se na stranicama županije postavi alat putem kojima bi građani mogli poslati pritužbe na koncesije. Mislim da bi to bilo dobro. S obzirom na to da je raspisana javna nabava za Lučino razdolje, zanima nas sljedeće. Prema javnoj nabavi za projektiranje su predviđena 364 dana, a za realizaciju dodatnih 1000. Time prelazimo u 2025. godinu i probija se previđen rok do 2023. godine. Kako će se onda Centar financirati, hoće li se troškovi preliti na građane? . Volio bi da mi prokomentirate i jučerašnju situaciju u Slanome, ravnatelj Bačić nije htio odgovarati na pitanje novinara. Valjda je sposoban iznijeti podatke bez da kaže nešto povjerljivo?“, upitao je Giljača te kazao će pitanje vezano uz lučku infrastrukturu u Orebiću dostaviti pismeno.
„Pročelnik Klaić zaista radi dobra posao. Možemo razmisliti o takvom alatu. Centar neće biti financiran sredstvima građana. Do probijanja će doći, rokove smo produžili. S ovakvim poništavanjem natječaja, pa raspisivanjem novog, koji se također može produljiti, dogovorili smo način na koji projekt može prijeći u drugo programsko razdoblje. Obaviješten samo o događajima u Slanome jer su me i mediji pitali o tome – radi se o politikantstvu. Novo Općinsko vijeće je tražilo da ih upoznamo s projektom Centra. Javio sam se načelniku i direktoru agencije. Onda mi je došao upit hoće li novinari biti na sastanku. Što će novinari na sastanku na kojemu vijećnicima objašnjava Centar? To je politikantstvo. To je cirkusanje s projektom. Odgovaram vam na svako pitanje na koje mogu. Novinari, uz moju suglasnost, nisu mogli prisustvovati sastanku. Postoje konferencije za medije na kojima svi mogu reći svoje. Ravnatelj nije htio dovesti u pitanje postupak prikupljanja ponuda, to je jedini razlog. Ništa ne sakrivamo. U projektu nema ničega tajnog. Svako pitanje je dopušteno, ali ne i politikantstvo“, kazao je Dobroslavić.
„Reći da se jedan ravnatelj agencije boja da ne kaže kakav povjerljivi podatak, to ga diskvalificira da obavlja svoj posao. On bi trebao moći odgovoriti na pitanje, i da pri tome filtrira informacije“, kazao je Giljača.
Vijećnika pitanja su ovim iscrpljena.
