I vrapci na grani to već znaju – nalazimo se (ponovno) u predizbornom vremenu, nakon super izborne 2024., ostali su za završetak ciklusa izlazaka na biralište još jedino – lokalni izbori. Oni će se održati 18. svibnja, a kako se primiče taj datum, sve je veća gužva na političkoj sceni hrvatskog juga, iako još uvijek nisu raspisani izbori niti je započela službena kampanja.
Budući je popriličan broj najavljenih kandidata koji žele biti na čelu Grada i Županije, neki po prvi put, donosimo podatke iz DIP-a o tome što je sve potrebno postići kako bi se od wannabe gradonačelnika i župana postalo ozbiljnim kandidatom na izborima. Da ne bude zabune, na našoj naslovnoj fotografiji nisu svi.
Pripremili smo pregled svega što nas očekuje sljedećih mjeseci.
Lokalne izbore – izbore na kojima građani biraju općinske načelnike, gradonačelnike, župane te njihove zamjenike, članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave raspisuje Vlada Republike Hrvatske.
Naravno, ne možemo predvidjeti kad će Vlada to učiniti. Ali može biti indikativno podsjetiti se da je odluka o raspisivanju proteklih lokalnih izbora 2021. na snagu stupila 15. travnja, a da su izbori održani 15. svibnja 2021.
Iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) su pojasnili kako od raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana, s tim da je poznato kako će se izbori ove godine održati 18. svibnja.
Izborna promidžba započinje danom objave zbirnih lista.
Ništa bez potpisa…
A koliko kandidati trebaju skupiti pravovaljanih potpisa potpore građana da bi njihova kandidatura bila pravovaljana?
To ovisi o broju stanovnika pojedine jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave, kao i o vrsti kandidature.
Iz DIP-a su pojasnili kako je broj potpisa koje su kandidati na izborima za izvršno tijelo, to jest kandidati za načelnike, gradonačelnike i župane, dužni prikupiti kako bi njihove kandidature bile pravovaljane propisan čl. 12. Zakona o lokalnim izborima, neovisno o tome tko je predložio kandidata – politička stranka ili stranke ili pak birači.
Situacija je nešto drugačija kad su u pitanju izbori za članove predstavničkih tijela jedinica, općinska i gradska vijeća, odnosno županijske skupštine. Broj potpisa koje je potrebno prikupiti također je propisan Zakonom o lokalnim izborima i to čl. 11. No, u ovom slučaju političke stranke, kao predlagatelji kandidacijski lista na izborima za članove predstavničkih tijela ne prikupljaju potpise.
Koje se brojke kriju iza ovih pravnih formulacija?
S obzirom na to da prema prema službenim podacima posljednjeg popisa stanovništva Grad Dubrovnika ima 41. 562 stanovnika kandidati za gradonačelnike trebaju prikupiti najmanje 900 pravovaljanih potpisa birača, dok je za pravovaljanost kandidacijske liste grupe birača za izbor članova Gradskog vijeća potrebno prikupiti najmanje 600 pravovaljanih potpisa birača.
Kad su pak u pitanju izbori na županijskoj razini, a s obzirom na to da Dubrovačko-neretvanska županija, također prema posljednjem službenom popisu stanovništva, broji 115.654 stanovnika, za pravovaljanost kandidature za funkciju župana potrebno je prikupiti najmanje 1 500 pravovljanih potpisa birača, dok je za pravovaljanost kandidacijske liste grupe birača za članove Županijske skupštine potrebno prikupiti najmanje tisuću pravovaljanih potpisa birača.
Dodajmo ovdje, i da se s obzirom na broj stanovnika uz župana bira i jedan njegov zamjenik, a ista je situacija i s funkcijom gradonačelnika Grada Dubrovnika.
Od kad i kako se prikupljaju potpisi?
Da bi kandidati krenuli s prikupljanjem potpisa moraju se ispuniti dva uvjeta.
Prvi je da Vlada raspiše izbore.
A, drugi da DIP na svojim mrežnima stranicama objavi obrasce za prikupljanje potpisa birača za određenu vrstu lokalnih izbora, što će Državno izborno povjerenstvo i učiniti i to prvog dana roka za kandidiranje. Naime, potpisi birača prikupljaju se isključivo na obrascima koje propisuje ovo povjerenstvo.
Iz DIP-a napominju kako kandidacijske liste i kandidature moraju prispjeti nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.
Na koji način građani biraju?
Iza nas je superizborna godina. Na birališta smo izlazili čak tri puta – na parlamentarne, europske i predsjedničke izbore. Na svim ovim izborima građani su mogli dati svoj glas preferencijalnim putem – zaokruživanjem osobe koje su željeli dati svoj glas.
No, lokalni izbori su, barem kad je riječ o izboru članova općinski i gradskih vijeća i županijski skupština, drugačiji. Građani ne biraju preferencijalnim putem, već svoj glas daju jednoj od kandidacijski lista na glasačkom listiću.
Dok se, naravno i jedino logično, načelnici, gradonačelnici i župani biraju tako da se na glasačkom listiću zaokruži ime pojedinog kandidata.
Eto, sad nam preostaje dočekati konkretne datuma i kampanja i službeno može početi, iako su “bombardiranja” priopćenjima, objavama na društvenim mrežama i video klipićima, u stjecanju povjerenja birača već počela.
