Na inicijativu župana Nikole Dobroslavića, sedma sjednica Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske započela je pljeskom podrške Ukrajini i ukrajinskom narodu koji već treći tjedan odolijeva ruskoj invaziji.
”Vidimo kroz koju Golgotu prolazi ukrajinski narod i smatram da se ne možemo oglušiti da o tome barem neku gestu ne iskažemo. Ukrajinski narod se već treći tjedan bori za svoju slobodu protiv ruske, Putinove invazije. To je pravedna borba, to mi svi znamo, posebno mi koji smo prošli jednu takvu sličnu agresiju u vrijeme Domovinskog rata. Svjedočimo stradanjima, razaranjima, izbjeglicama, mnogo je i mladih života Putin sa strane agresora izložio pogibelji i smrti, zapravo žrtvovao. Naši su osjećaji na strani žrtve – Ukrajine, naše su simpatije na ukrajinskoj strani, na strani branitelja europskih civilizacijskih vrijednosti. Pozivam vas da zaplješćemo hrabrosti Ukrajinaca. Dubrovačko-neretvanska županija je s Ukrajinom. Slava Ukrajini”, rekao je župan Dobroslavić što su vijećnici ispratili glasnim pljeskom i odobravanjem.
Prijedlog dopune dnevnog reda
Vijećnik Stipo Šuman na početku sjednice predložio je dodatnu točku dnevnog reda, a vezanu uz navodnjavanje i sprječavanje zaslanjenja doline Neretve, koja je zbog zimske suše ostala bez vode u natopnim kanalima, a Hrvatske vode još nisu pustile dodatne količine vode u natopne kanale.
– Živimo u doba klimatskih promjena. Ekstremne vremenske promjene su najveća ugroza naše svakodnevnice. Povećava se slanost vode u Neretvi, a to uzrokuje usahnuće biljaka. U kanalima za navodnjavanje imamo zaslanjenju vodu, što izaziva katastrofu na kulturama. Tražimo da se rad natopnog kanala prilagodi zatopljenju i započne odmah. Uz manje zahvate na sustavu šteta se može smanjiti. Od početka godine smo imali samo 35 litara kiše po metru kvadratnom, a kanali su plitki. Gornji horizonti će i daljnje utjecati na to. Navodnjavanje zaslanjenom vodom uništava zemljište. Od nadležnih tražimo da se prokopaju dublji kanali i da sustav počne raditi odmah, a ne u svibnju. Župan je dosad uspio napraviti 10 metara mreže navodnjavanja, a niti jedan metar nije pušten u uporabu. Pozivam sve vijećnike da podrže ovu dodatnu točku i da raspravimo o problemu poljoprivrede u dolini Neretve i početku rada pumpi sad i odmah, istaknuo je Šuman.
Vijećnici su većinom glasova odbili prijedlog.
Župan je kazao kako zna za ovaj problem, ali da nema potrebe za dodatnom točkom. Rekao je da će zvati Hrvatske vode i razgovarati s njima da puste više vode u kanale.
„Problem poznamo dugo vrijeme, puno smo radili na tome, ali to zahtjeva puno vremena. Mi smo završili projekt GLOG i nadam se da će uskoro biti pušten u uporabu, potrebno je naći operatera i održavanje. Očekujemo i realizaciju najskupljeg projekta, brane na Neretvi, koja će osigurati slatku vodu i čišćenje zemlje od soli. Što se tiče Gornjih horizonata imat ćemo danas deklaraciju, jer sumnjamo da će Gornji horizonti dodatno zaslaniti Neretvu“, istaknuo je Dobroslavić.
Vijećnička pitanja
-Kovid kriza je negativno utjecala na naše gospodarstvo, posebno na turizam. Kad smo se počeli oporavljati, došla je nova nepogoda. Ruska invazija na Ukrajinu. Očekujemo negativne posljedice toga. Imali smo lani 2,5 posto noćenja ruskih turista, a s područja Ukrajine imali smo 1,5 posto noćenja. Ti gosti neće ove godine doći. Mi smatramo da će sezona ipak biti dobra. Procjena TZ-a je da možemo dosegnuti 80 posto prometa iz 2019., lani smo ostvarili 60 posto. Ostajemo optimisti, iako moramo biti svjesni stanja. Do agresije rezervacije su bile odlične, onda su usporile, sad se ponovno kreću, odgovorio je župan na pitanje vijećnika.
Dodao je kako poduzetnički inkubatori u Dubrovniku i Pločama rade punom parom. Župan je odgovorio da posluju dobro da su 100 posto popunjeni i da se uskoro nada inkubatorima u Metkoviću i Orebiću.
Marina Frapa, Lastovo i cesta na Korčuli
Marko Giljača (SJG) pitao je župana za financiranje županijske ceste Korčula – Račište i je li potpisan ugovor o financiranju te kad će realizacija?
Giljača je pitao župana je li spreman na izmjene Prostornog plana Županije i to na način da se sadašnja Marina Frapa prenamijeni u komunalnu lučicu za građane?
Objasnio je kako je ova marina nametnuta Dubrovniku preko Vlade, a kako prostorne izmjene mogu biti alat za upravljanje prostorom, kazavši kako takva izmjena ne negira Marinu Frapa, ali bi u budućnosti mogla biti ispravljena greška, koja će trajati 30 godina.
Pitao je i hoće li se zauzeti za promjenu voznog reda brzobrodske linije za Lastovo sa 13 na 14 ili 15 sati za povratak na Lastovo, jer Lastovci imaju tek tri sata za obaviti obveze i preglede, što je često premalo vremena.
Župan je kazao kako je o cesti Korčula – Račište sve rečeno, a kako za financiranje očekuju odluku Ministarstva prometa, koje treba odobriti Vlada. Kazao je kako očekuje da će to biti vrlo brzo.
-Izmjene prostornog plana ciljane ne mogu prihvatiti za jedan takav zahvat. Želimo mijenjati prostorni plan jer ga treba usklađivati s potrebama života. Do promjena će brzo doći, pa to može biti i jedna tema. Ako bi se koncesija mogla oboriti legalno, onda ćemo razgovarati s Gradom o drugim rješenjima, kazao je župan te dodao kako se rade tri projekta za povećanje komunalnih vezova: tri dodatna pontona na Batali, komunalna lučica u Mokošici i u Solitudu.
-Svjesni smo da je prekratko vrijeme u Dubrovniku, ali u Lastovu ne mogu svi brodovi uredno pristati, a radi reda u luci mora biti raspored. Problem će se riješiti novim trajektnim pristaništem u luci Ubli i onda će se promijeniti red vožnje, kazao je Dobroslavić.
Giljača je kazao kako bi trebalo provjeriti s Agencijom može li se riješiti ovo na drugi način. Kazao je kako mu je drago da je župan poslušao građane, koji su predložili sva tri projekta za komunalne vezove. Dodao je kako ima odgovor iz Ministarstva financija, u kojem stoji kako su sredstva iz omotnice, kojom je predviđeno financiranje ceste Račišće – Korčula potrošena.
Župan nije ništa odgovorio.
Postira i investicije u luke i komunalne vezove
Vijećnik Farac pitao je župana što je s komunalnim vezovima izvan Dubrovnika, kad će se zamijeniti Postira i je li župan jučer s ministrom razgovarao o županijskim projektima u pomorstvu?
-Korčulanska lučka uprava u Korčuli je uspješna u realizaciji komunalnih vezova, imamo i na drugim područjima projekte komunalnih lučica u Dračama, Kuni, Cavtatu i Srebrenom. 1 500 vezova je bilo naše obećanje i prema planovima, mislim da ćemo to ostvariti, kazao je Dobroslavić.
-Ministar je jučer bio s nama na novoj rivi u Donjem čelu, vrijedan objekt koji će proširiti rivu i omogućio trajektu pristajanje na Koločepu. Ministar nas je obavijestio da je naručena izrada triju brodova, od kojih je jedan i za Elafite. Vrlo je izgledno rješenje pred nama.
Imali smo veliki program i dosta projekata smo završili, drugi su u tijeku. Puntin, Trpanj, Koločep, Dominče, Orebić, javna nabava za Uble, putnički terminal u Veloj Luci. Polačište je dobilo izvođača radova za Pernu imamo građevinsku dozvolu, još nam treba građevinska dozvola i financiranje za Prigradicu, odgovorio je župan.
Zašto je Turistička škola i dalje u mješovitom modelu nastave?
Vijećnik Dajak pitao je župana je li točno da veći dio učenika Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik pohađa nastavu u mješovitom modelu od sedam dana u školi pa onda sedam dana doma? Prema neslužbenim informacijama ovakva bi situacija mogla potrajati do kraja školske godine – rekao je Dajak te pitao jesu li postojale alternative.
Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je kako su trenutno radovi na zgradi uzrok ovog poremećaja u održavanju nastave.
-Pred roditeljima, nastavnicima i vodstvu škole bile su dvije mogućnosti i to da se nastava za vrijeme trajanja radova preseli u OŠ Župa dubrovačka koja je jedina mogla ponuditi uvjete koji bi mogli zadovoljiti sve potrebe učenika i nastavnika, a drugi je bio mješoviti model koji se sada provodi. Roditelji su ga izabrali i škola je to podržala, rekao je župan.
Dnevna bolnica u Metkoviću i centar za civilnu zaštitu u Kuli Norinskoj
Vijećnika Vejića zanimalo je kad će se otvoriti Dnevna bolnica u Metkoviću i kako se misli riješiti pitanje kadrova u toj bolnici? Zanimao ga je trenutni status centra civilne zaštite u Kuli Norinskoj?
– Dnevna bolnica u Metkoviću je dio projekta dnevne bolnice u Dubrovniku i Metkoviću, s time da se u Metkoviću adaptirala zgrada, a u Dubrovniku je bilo riječ o preuređenju i nabavci opreme. Zgrada se u Metkoviću može koristiti, ima uporabnu dozvolu. U tijeku je nabava opreme. Očekujemo da će u ljeto krenuti s radom. U početku je bilo predviđeno da tamo dolazi kadar iz dubrovačke bolnice. Jasno je da ona ne može imati samo svoje specijaliste. već se radi program, kojim će danima specijalisti ići na teren i obavljati sve što ne zahtijeva boravak u bolnici preko noći, kazao je župan.
On je objasnio kako projekt na Centru za civilnu zaštitu dobro napreduje, a kako je riječ o investiciji od 7 milijuna kuna iz EU fondova uz vlastita sredstva koja je dala županija.
Vijećnik Galov pitao je zašto dolina Neretve nema heliodrom?
-Policijski helikopter trenutno je u funkciji hitne helikopterske pomoći. To funkcionira dobro, želimo da se to pretoči u bolju službu, a pri tom mislim da RH usvoji prijedlog helikopterske hitne pomoći za slabo dostupna područja, kao što je ovo naše područje. Kroz to bi išla i gradnja heliodroma. Bilo je predviđeno da stacionar jednog helikoptera bude upravo kod Opuzena, ali taj sustav nije usvojen. Jasno je da je sad područje cijele županije pokriveno hitnom helikopterskom službom i postigli smo standard “zlatnog sata”, kazao je župan i dodao kako do drugačije uspostave sustava i izgradnje heliodroma ova služba djeluje, a mali policijski helikopter može slijetati i na igrališta.
Vijećnik Pezo pitao je što je s koncesijama u gradskom Portu i s Centrom za kompetencije?
– Županijska lučka uprava Dubrovnik uz konzultacijom s Ministarstvom kulture odlučila je riješiti kvalitetnije probleme na Peskariji i Velikom mulu jer je bilo nesuglasja u korištenju tog prostora. Mi smo odlučili postupiti na način kako smo postupili i u Uvali Lapad. Išli smo na arhitektonsko-urbanistički natječaj u suglasju s Konzervatorskim odjelom. Dobili smo rješenja, koja su bila podloga za natječaj koji je proveden. Dobit ćemo koncesionare koji imaju najbolje ponude i morat će se držati pravila. Rješenje je dugotrajno, ali najbolje za ove slučajeve. Ponosni smo na ovaj postupak, naglasio je Dobroslavić.
-Turističko ugostiteljska škola, Garište Čingrija, nabava opreme i suradnja s kulinarskim centrom u Baskiji. Sve to ide. Obrazovat ćemo u Centru, ne samo učenike, već i gotove stručnjake, koji će ići na usavršavanje, kazao je župan.
Kad će se zatvoriti kamenolom Dubac i tko će sanirati nasipe ispod ceste?
Nikola Duper pitao je zašto kamenolom Dubac nije zatvoren s obzirom da je to najavljeno već 2015. i zašto je Ministarstvo dalo koncesiju 2023.? Je li moguće dobiti uvid u rudarski projekt? Jesu li nasipi ispod kamenoloma u koncesiji, ako nisu kad će se sanirati i tko će ih financirati?
Župan je kazao kako će na ovo pitanje odgovoriti pismeno jer je riječ o ingerenciji Ministarstva.
“Načelno mogu reć da treba vidjeti postoji li zakonska osnova za vađenje kamena, a vjerujem da postoji. Neosporno je da on narušava vizure Župe dubrovačke. Uvid u rudarski projekt ćemo zatražiti. Što se tiče odlaganja uputili smo već prijavu inspekciji, koja bi morala intervenirati, ako nešto nije uredno”, kazao je župan.
Time su završena vijećnička pitanja.
