U punoj kongresnoj dvorani hotela Hilton Imprerial večeras je predstavljena knjiga arhitekta i urbanista Stjepa Butijera pod naslovnom Arhitektura kao obazriva igra različitih napetosti, u kojoj je on sam sažeo svoje životno djelo.
-Butijer nam svjedoči život u kojem se isprepliću teorija i praksa arhitekture u Hrvatskoj, kazao je uvodno, među ostalim, Božo Benić, koji je vodio predstavljanje knjige. Naglasio je kako je Butijer jedan od onih koji su postavili temelje Društva arhitekata Dubrovnika i njegov višegodišnji predsjednik te istaknuo njegovu ulogu u poslijeratnoj obnovi Grada.
Akademik Andrija Mutnjaković, jedan od recezenata knjige kazao je kako je Dubrovnik, jedan od najljepših gradova na svijetu, koji je takav postao jer je građen po pisanom planu, a u skladu sa dubrovačkim Statutom iz 1272. Naglasio je kako Butijer treba biti zahvalan Dubrovniku što je u njega ugradio svoju arhitekturu, ali i kako Dubrovnik treba biti zahvalan Butijeru jer je svoju arhitekturu ugradio u ovaj grad.
Borka Bobovec, upraviteljica Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU-a, također recezentica knjige naglasila je Butijerovu ulogu u Savjetu za prostorno uređenje RH u kojem je razvijao svijest o očuvanju prostora i pogotovo kulture i vrsnoće gradnje.
-Arhitektura nije samo građenje kuća, ona stvara ambijent za život i utječe na društvo, kazala je Bobovec te dodala kako je Butijer dao svoj pečat u urbanističkom i arhitektonskom djelovanju.
Nekada glavni hrvatski konzervator Miljenko Domjan, inače i predsjednik UNESCO-ve komisije za obnovu Dubrovnika nakon Domovinskog rata, kazao je kakao je sa Stjepom Butijerom surađivao dugi niz godina na obnovi kulturne baštine Grada. Naglasio je kako je ICOMOS poslijeratnu obnovu Dubrovnika proglasio najboljom takvom obnovom u svijetu. Dodao je kako je, kad je riječ o obnovi baštine, Butijer uvijek bio obazriv, a posebno je istaknuo njegov angažman u uređenju podzemlja dubrovačke katedrale i sakralnih objekata.
Arhitekt Jerko Rošin istaknuo je kako je za arhitekta od velike važnosti sredina u kojoj odrasta, jer iz nje upija kulturu. Dodao je kako je arhitektura zvanje s kojim se radi 45 različitih zanimanja te dodao kako su sociolozi najbolji kritičari arhitekture jer oni vide kako ona utječe na društvo.
Našalio se ispričavši kako se Butijer, zbog lijenosti, nije prijavio na glumačku akademiju, koja mu je bila velika želja, pa je upisao arhitekturu.
-Evo ga sad glumi da je dobar arhitekt. Dobar je glumac.. svi ste mu povjerovali i došli u ovolikom broju, kroz šalu je kazao Rošin.
Na kraju predstavljanja prisutnima se obratio sam autor koji je zahvalio svima te predstavio poglavlja knjige podijeljene na stambene, poslovne, sportske, sakralne objekte zatim marine i projekte obnove kulturne baštine, ali i urbanističke planove koje je radio. U knjizi su obuhvaćeni i projekti koji nisu realizirani te neki koji su bili prijedlozi rješenja, primjerice Arene Dubrovnik.
