Tijekom ove školske godine učenici Gimnazije Dubrovnik imali su priliku sudjelovali u zanimljivom projektu za darovite i visokomotivirane učenike STEAM trpeza koji su osmislile i provele njihove nastavnice Andrea Sebastijan, Maja Sambrailo Ivanković, Katarina Papac, Mares Golubović, Lucijana Pendo i knjižničarka Renata Lujak Grdović u suradnji s Prirodoslovnim muzejom Dubrovnik, Sveučilištem u Dubrovniku i Ronilačkim klubom Dubrovnik. Projekt je financiran od strane Ministarstva odgoja i obrazovanja u okviru potpore rada s darovitim učenicima.
Ideja projekta bila je tijekom niza radionica i predavanja u trajanju od nekoliko mjeseci upoznati učenike s promišljenom prehranom kako bi sami osmislili jelovnike utemeljene na lokalnim namirnicama i prilagođene potrebama pojedinaca različitih životnih stilova i zdravstvenih potreba, a da pri tome vode računa o energetski učinkovitim metodama pripreme hrane na način da izaberu odgovarajuće posuđe i pogodne izvore topline. Takvom promišljenom prilagodbom prehrane doprinosi se osobnom zdravlju, lokalnoj održivosti te energetskoj učinkovitosti
Projekt se odvijao u tri etape: lokalna namirnica, materijali i izvori topline i izrada jelovnika.
Lokalna namirnica
Prva etapa projekta, nazvana Lokalna namirnica, održana je u siječnju i veljači i fokusirala se na upoznavanje učenika s ribom, pristupačnom, svježom i zdravom namirnicom karakterističnom za naše podneblje. Održano je predavanje i četiri radionice u okviru kojih su učenici iz više kutova promotrili navedenu namirnicu.
Predavanje i radionica Ihtiofauna Jadranskog mora, održane u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik, učenicima su predstavile riblje vrste koje obitavaju u našem moru i upoznali ih s njihovom nutritivnom vrijednošću. Osmislile su ih i vodile kustosice dr. sc. Jadranka Sulić Šprem i Matea Martinović.
Uslijedila je radionica Određivanje kvalitete ribe, održana na Odjelu za primijenjenu ekologiju na Sveučilištu u Dubrovniku pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Tatjana Dobroslavić i prof. dr. sc. Vlasta Bartulović na kojoj su učenici imali priliku na svježem materijalu proučiti i odrediti svježinu morske ribe analizirajući njezine morfološke karakteristike te torimetrom mjeriti promjenu stanica organizma s vremenom.
Etapa je zaključena predavanjem Zaronimo, organiziranim u suradnji s Ronilačkim klubom Dubrovnik i Prirodoslovnim muzejom Dubrovnik. Učenicima se prezentiralo ronjenje kao rekreacijska i istraživačka aktivnost koja omogućuje upoznavanje bioraznolikosti podmorja, koje pruža veliki izvor hrane, ali i upućuje na potrebu zaštite morskih staništa. Program su osmislile i vodile instruktorica ronjenja Matea Martinović i dr. sc. Jadranka Sulić Šprem.
Tijekom radionica učenici su dobili i mnogo korisnih te praktičnih informacija od stručnjaka vezanih uz ronilačke tečajeve, cijenu ribe, zakonske odredbe i sl.
Materijali i izvori topline
Druga etapa projekt provedena u veljači i ožujku usredotočila se fizikalna znanja i pokuse. Tijekom tri radionice učenici su ispitivali ekonomičnost upotrebe različitih materijala pri kuhanju te uspoređivali različite izvore topline s gledišta energetske učinkovitosti kako bi zaključili o ekološki prihvatljivim materijalima posuđa koje se koristi pri obradi namirnica i mogućim izvorima topline.
Tako su na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo na Sveučilištu u Dubrovniku pod vodstvom dr. sc. Dinka Lale i prof. Katarine Papac održane dvije radionice: Ispitivanje ekonomičnosti upotrebe različitih materijala pri kuhanju i Usporedba različitih izvora topline s gledišta energetske učinkovitosti na kojima suučenici su ispitali toplinsku vodljivost različitih materijala i donijeli zaključke o ekonomičnosti njihova korištenja.
U Gimnaziji Dubrovnik pod vodstvom prof. Andree Sebastijan i prof. Katarine Papac održana je radionica Određivanje specifičnog toplinskog kapaciteta. Učenici su se upoznali s nekim toplinskim svojstvima materijala te su mjerenjem određivali specifične toplinske kapacitete triju različitih utega.
Izrada jelovnika
U trećoj etapi učenici su prikupljeno znanje trebali iskoristiti pri rješavanju problemskog zadataka. Početkom travnja tijekom višednevne problemske radionice Istraži-dokaži-objavi koju su vodile Andrea Sebastijan, Katarina Papac, Mares Golubović, Maja Sambrailo Ivanković i Lucijana Pendo učenici su imali zadatak osmisliti personalizirane jelovnike za pet gostiju različitih profila vodeći računa o racionalnom korištenju energije pametnim odabirom materijala i vrsta posuđa, načina pripreme jela i izvora topline. Jelovnike su trebali predstaviti kao ponudu svojih zamišljenih restorana, čiji su brend trebali osmisliti putem brošura i videoreklama te promovirati vrijednosti lokalnog, svježeg i ekonomičnog kuhanja. Gošća radionice bila je nutricionistkinja Mirna Sentić koja je učenicima približila zakonitosti svoje struke i pružila smjernice za razumijevanje odnosa prehrane i zdravstvenog stanja.
Na završnoj radionici početkom lipnja pod vodstvom knjižničarke Renate Lujak Grdović, prof. Maje Sambrailo Ivanković i prof. Andree Sebastijan učenici su izradili brošuru Promišljeno kuham – mislim na sebe, zajednicu i okoliš! gdje su prezentirali rezultate projekta i provedene aktivnosti, a koja će ući u Plan i program rada na satu razrednog odgoja Gimnazije Dubrovnik. Na taj način spoznaje stečene tijekom projekta prenijeti će i na druge učenike.
Okrugli stol
Projekt je zaključen pred kraj nastavne godine okruglim stolom na kom su analizirane provedene aktivnosti i rezultati. Sudionici su održana predavanja i radionice ocijenili vrlo zanimljivim i iznimno korisnim za osmišljavanje jelovnika. Mnogi su ustvrdili kako mnogo više razmišljaju o namirnicama koje koriste, načinu njihove pripreme i izboru posuđa, te da znatno češće komuniciraju s ukućanima o prilagođenoj prehrani. Posebno su naglasili kako na svom jelovniku imaju više ribljih obroka. Nastavnici i učenici slažu se da je projekt prošao u vrlo ugodnoj atmosferi druženja i učenja.
-Provedbom ovog projekta, osim što se željela se podići svijest o važnosti kvalitetnog osmišljavanja i provođenja prilagođene prehrane uz pravilan odabir posuđa i izvora topline, što u konačnici pridonosi boljem zdravstvenom stanju pojedinca i racionalnom trošenju energije, nastojalo se i pružiti učenicima kreativan, inovativan pristup učenju i stjecanju znanja te razvoju vještina koji imaju svoju praktičnu primjenu i ostavljaju trag na lokalnoj zajednici. Dugoročno gledano, mladi ljudi prenose znanja obitelji i ostalima iz svoje okoline, a znanje praktično primijenjeno mnogo lakše nailazi na plodno tlo.
Ovim projektom Gimnazija Dubrovnik interdisciplinarnim pristupom i jedinstvenim, originalno osmišljenim sadržajem omogućila je darovitim i visokomotiviranim učenicima da prodube specifična znanja iz biologije i fizike te razviju komunikacijske, računalne, jezične i druge vještine samostalno rješavajući zadani problem. Takav rad izdvaja je među srednjoškolskim ustanovama našeg grada, stoji u priopćenju iz Gimnazije.
