Županijska lista Srđ je Grad / Možemo! / Nova ljevica / Zaokret započela je ove nedjelje na Lastovu s predstavljanjem programa i ljudi za predstojeće županijske izbore. Iz najudaljenijeg djela naše županije, 13 milja od obale, predstavljen je prvi od tri stupa programa – Plavi dogovor.
Od polja/mora do stola
More i otoci čine 70 posto Dubrovačko – neretvanske županije i predstavljaju najveći izazov i šansu za razvoj plavih projekata utemeljenih na ekološkim postavkama, “naslonjenih na baštini naših nona i dida”, kako je rekla Marija Klisura, krajobrazna arhitektica iz Lumbarde. Ona je istaknula priliku koja se otocima i jugu Hrvatske nudi u ekološkoj poljoprivredi i kulturi življenja oslonjenoj na prehrambeni suverenitet i politiku od polja/mora do stola. Zadaća je županijskih vlasti da povežu lokalne proizvođače i potrošače u dijelu javnog sektora kojemu je osnivač Županija te putem politika zelene javne nabave osiguraju da svaka škola, vrtić, bolnica ili dom umirovljenika u što većoj mjeri koriste lokalno proizvedene i uzgojene prehrambene namirnice.
Komunalni vezovi
O problemu komunalnih vezova koji tišti sve stanovnika otoka i svih obalnih mjesta od Konavala do Neretve, o prednost koju pri dodjeli vezova trebaju imati domicilni stanovnici koji vezove koriste za osobne i rekreacijske svrhe, a ne privreda te o hitnoj potrebi da se donesu novi pravilnici gdje prednost imaju tradicionalna plovila s jasnim kriterijima i transparentnom objavom svih korisnika, govorio je Ivan Botica Škafo iz Korčule.
Nered u prostoru, brojni ilegalni vezovi i nepostojanje strategije koja bi u narednom razdoblju omogućila građanima da svoje barke vezuju unutar uređenog i jasno definiranog sustava, posljedica su nerada dosadašnje vlasti i Županijske lučke uprave. „Još prije tri godine predlagao sam Županijskoj lučkoj upravi donošenje Pravilnika o korištenju vezova, napisao i predao im prijedlog koji nikad nije ni došao na raspravu. Očito je, ako želimo promjenu politike upravljanja komunalnim lučicama i vezovima, trebamo promjenu vlasti“ – kazao je kandidat za župana Marko Giljača.
„Građanima treba omogućiti dostupan vez , prema izvedbenom rješenju prilagođenom lokaciji. Svi vezovi ne mogu biti isti, ali jednak može biti pristup županijskih vlasti prema svim građanima, na koje u ovom projektu treba gledati kao na visoko zainteresirane i motivirane partnere“, završio je Giljača priču o vezovima.
Javno pomorsko dobro/koncesije
„Slična je situacija i s koncesijama za javno pomorsko dobro, gdje vlada potpuni nered i netransparentnost. Izmijenjeni prijedlog Pravilnika o koncesijama sam predao tijelima sadašnje vlasti prije dvije godine. Prijedlog pravilnika je predviđao jasno definirana prava i obveze koncesionara i korisnika plaža, postavljanje table sa jasno vidljivim granicama koncesije, plažnog područja i definiranim udjelom plaže koja može biti pod ležaljkama. Međutim, kao i kod prijedloga vezanog za vezove, sadašnja županijska vlast nije pokazala spremnost da se donesu jasna i transparentna pravila.
Ne odgovara im red, jer je nered neophodan da u njemu cvatu korupcija i klijentelizam. Nužno je pokrenuti promjenu i dati šansu nekim drugim ljudima koji će voditi županiju na način da građani i koncesionari u njoj dobiju partnera i suradnika“, zaključio je Giljača.
Prometna povezanost morem
„Prometna povezanost otoka brodskim linijama osnovna je potreba života svih otočana“, kazala je Igra Šain Kovačević, kandidatkinja za zamjenicu župana naše liste. Postojeća flota državnog brodara je stara u prosjeku 30 godina. Budućnost razvoja mreže brodskih linija vidimo u planskom osuvremenjivanju državne flote brodovima koji će koristiti nove tehnologije, primjenjivati stroge ekološke standarde i koji će svojim maritimnim sposobnostima omogućiti redovno isplovljavanje i povezivanje otoka i kopna. To se ne može dogoditi preko noći, ali potrebno je strateški planirati danas, kako bi se ostvarilo za 5-10 godina. Iz europskih se sredstava ulaže preko 700 milijuna kuna u lučka područja diljem županije, ali zbog nepostojanja strategije razvoja pomorske povezanosti, riječ je o građevinskim, a ne investicijama u promet.
Pokrenut ćemo i inicijativu za povratak dnevne dužobalne linije koja bi povezivala Rijeku i Dubrovnik, a koju je upravo Dubrovačko-neretvanska županija prva odbila sufinancirati. Ukidanje te linije nauštrb razvoja cestovnog prometa, velika je strateška pogreška hrvatskih vlasti. Kriterij isplativosti ne može i ne smije biti jedini kriterij kada govorimo o povezanosti otoka. Pomorski promet je jeftiniji i ekološki prihvatljiviji, a za otoke i Dubrovačko – neretvansku županiju razvojno iznimno važan. Danas, kada smo gotovo u cijelosti ovisni o avionskim charter letovima, dužobalna linija Rijeka-Dubrovnik, koja bi uz nekadašnji slogan Jadrolinije – Odmor počinje na brodu povezala sve veće jadranske gradove i otoke, nameće se kao ključno prometno rješenje i u sezoni, zaključila je Igra Šain Kovačević.
Zdravstvo i socijala
Vinka Lozica iz Korčule govorila je o brojnih problemima u zdravstvenoj skrbi na otocima, koje najbolje ilustrira nedostatak liječnika za pružanje adekvatne zdravstvene usluge, osobito za žene na otocima. Ne čudi stoga veliki broj otočkih poroda koji se odvijaju u ambulantnim kolima na putu prema Dubrovniku, dok je istovremeno Korčula nekoć imala opremljenu i vrlo veselu rađaonu u kojoj su mnogi od njih i rođeni. Vinka je kao posebno problematičan istaknula način na koji sadašnja vlast rješava problem sigurne kuće.
Sigurnu kuću, koja svoju osnovnu funkciju zbrinjavanja žrtava obiteljskog nasilja može ispuniti jedino, ako je njena adresa strogo javno nepoznata, a njene usluge dostupne žrtvama neovisno o njihovoj vjeroispovijedi, promašeno je i diskriminirajuće graditi u partnerskom odnosu s bilo kojom vjerskom zajednicom, pogotovo ne s onom koja je pokušala (srećom bezuspješno) mobilizirati društvo protiv potpisivanja Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Osim toga, budući da su od 100 žrtava nasilja njih 93 žene, izrazito je licemjerno da bi one svoje utočište trebale naći u „Josipovom domu“. Kada se uzme u obzir da je zapravo riječ o osam (8) ležaja u Caritasovom domu, zaključila je Lozica, izgleda da se zapravo radi o 11 milijuna kuna javnog novca koji će se pod krinkom sigurne kuće izravno uložiti u crkvenu imovinu.
Na kraju, predstavljene su neke od lokalnih lista i pojedinci od Konavala, preko Župe Dubrovačke, Pelješca i otoka do Neretve koji će se naći na listi Srđ je Grad / Možemo / Nova ljevica / Zaokret, na izborima za županijsku skupštinu, najavljena su nova predstavljanja dijelova županijskog programa u ostalim dijelovima županije te svim ženama čestitan sretan Dan žena, kao simbol borbe za jednaka prava u javnom djelovanju, radu i svakodnevnom životu.
Na Lastovu su Srđevci obišli i odlagalište otpada Sozanj te lokaciju planirane pretovarne stanice Lastovo, ustvrdivši kako je riječ o projektu koji je dio županijskog promašaja s planiranjem gospodarenja otpadom u CGO Lučino razdolje. Najavili su program „Otoci bez otpada“ koji će svaki otok sagledati kao samoodrživu cjelinu sa svim svojim specifičnostima u okviru Policentričnog sustava gospodarenja otpadom Dubrovačko – neretvanske županije koji će predstaviti u kampanji.
