Stanje u zdravstvu Dubrovačko – neretvanske županije, posebno na otocima je alarmantno i zahtjeva hitno djelovanje svih uključenih. Dok župan daje izjave o dobrom stanju zdravstva na jugu, što je vrlo loša prvoaprilska šala, imamo sustav hitne medicinske pomoći koji nema osnovne protokole o postupanju, Zavod za javno zdravstvo koji je najgori u Hrvatskoj i sustav primarne zdravstvene zaštite koji je potpuno iscrpljen nedostatkom kadra i lošim uvjetima.
Poruke su to s tiskovne konferencije koju su održali saborska zastupnica i predsjednica Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ivana Kekin, županijska vijećnica Igra Šain Kovačević i kandidat za župana Marko Giljača.
TREBAMO JASNE PROTOKOLE
– Povod današnje press konferencije je smrt mladog otočanina koji je potresao sve stanovnike otoka i Hrvatske. Osim što se radi o izgubljenom mladom životu, prema raspoloživim podacima, radilo se o tragediji koja se možda mogla spriječiti. Zdravstvena skrb na otocima je specifična i moramo imati dobro razrađene protokole zbrinjavanja. Dobro educirane liječnike prvog kontakta koji će prepoznati o kojoj se bolesti radi i znati kako započeti liječenje. Jaka primarna zdravstvena zaštita, u koju spada i hitna medicina, osnova funkcioniranja uspješnog zdravstvenog sustava. A biti liječnik na otoku je često zahtjevnije od najsofisticiranijih specijalizacija – kazala je Ivana Kekin, navodeći primjer rada u KBC-u, gdje se svaki liječnik, i vikendom i blagdanima, uvijek može osloniti na desetke kolega, a liječnik na otoku sam rješava najraznovrsnije medicinske zahtjeve.
Ističe da imamo neadekvatno i neujednačeno opskrbljene ambulante po otocima, slučajeve da fali osnovnih lijekova, lokalnih anestetika, antibiotika i hitni pacijenti su ponekad prepušteni improvizaciji. Adekvatno organiziran prijevoz do kopna i jasan protokol kako se dobiva hitan medicinski prijevoz s otoka u najbližu bolnicu.
– Zadnjih godinu dana na raspolaganju nam je hitna helikopterska služba i postoji lista dijagnoza za koje se može zvati helikopterski prijevoz. Iz ovog smo tragičnog primjera mogli smo jasno vidjeti da očito ne postoji razrađen protokol šta se radi kada zbog vremenskih neprilika helikopter hitne helikopterske službe koji je mali ima dosta vremenskih ograničenja ne može letjeti. Moramo se boriti za sustavne promjene, a ne samo vatrogasne mjere – naglasila je Ivana Kekin.
STANJE NA OTOCIMA JE ALARMANTNO
– Ovog tjedna smo u potpunosti ogolili mane zdravstvenog sustava u našoj županiji, a jučer je pak državna revizija Hrvatskom saboru izrazila nepovoljno mišljenje o Zavodu za javno zdravstvo DNŽ, jedinom u Hrvatskoj, zbog značajnih nepravilnosti! Također jučer, održan je sastanak u Ministarstvu zdravstva na kojem je, uz načelnica Lastovu sudjelovao i župan Nikola Dobroslavić, te iznio tvrdnju kako zdravstvo u našoj županiji ocjenjuje dobrim! Da je to nekim slučajem izjavio danas, mislila bi da se radi o prvoaprilskoj šali! – kazala je Igra Šain Kovačević
Detaljno je iznijela podatke iz kojih je jasno da od nas i naših zdravstvenih radnike budale rade cijelu godinu, već desetljećima, nabrojivši sve sredine na otocima i Pelješcu gdje nedostaje liječnika, rade iz mirovine ili će u narednih par godina poći u mirovinu.
– Nedostaje nam liječnika obiteljske medicine, mikrobiologa nemamo u Neretvi, na Korčuli ima uvjete za mirovinu, a za dvije godine u Korčuli 4000 pacijenata ostaje bez liječnika jer ih 2 odlaze u mirovinu. Cijeli otok i poluotok Pelješac pokriva jedna ginekologinja. Zapadni dio otoka nema radiologa, a ako nekim slučajem u petak slomite ruku na Korčuli, morate ići u Dubrovnik kako bi vam stavili gips. Na Lastovu je jedna liječnica od 26 godina, drugi liječnik odlazi na specijalizaciju. Timovi psihološke potpore pri Domovima zdravlja, koji su nam obećavani, nisu oformljeni, psihologa nema, a jedina psihijatrica također odlazi u mirovinu. Timovi hitne pomoći nisu u potpunosti popunjeni, niti u jednom timu nemamo specijalista hitne medicine. Izgaraju na poslu, oslanjaju se na podršku i pomoć kolega liječnika u mirovini koji su uvijek dostupni, čisto zbog entuzijazma i vječne borbe da zdravstveni sustav ne nestane. Pored svih problema, nameću im se i limiti HZZO-a za dijagnostičku obradu pa se u zadnje vrijeme liječnicima prijeti penalima i oduzimanjem od plaće budu li „prekoračili limite“ koje je odredio HZZO. Ti limiti pokrivaju potrebe samo 50% bolesnika?! Jesu li to uvjeti za rad liječnika na otoku? Je li to ta čuvena demografska politika – pita se Igra Šain Kovačević.
BROD MORA BITI NA OTOCIMA!
– Vrijeme je da priznamo: imamo sustavni problem u zdravstvu od najviše do najniže razine! Ali, umjesto rješenja odgovorni nam nude samo prebacivanje odgovornosti. Stoga zahtijevamo hitno uspostavljanje protokola organizacije prijevoza u urgentnim intervencijama, za koji se pokazalo da ne postoji. Kako to u osam godina rada županijskog Stožera civilne zaštite, načelnik – dožupan Joško Cebalo, koji je, nažalost i otočanin, nije shvatio nepostojanje protokola, a po zakonu su zaduženi za funkcionalnost sustava. Unatoč javnim upozorenjima liječnika! Unatoč našim javnim pozivima kroz medije. Ako oni neće i ne znaju, a nisu svih ovih godina, mi smo spremni od prvog dana krenuti maksimalno raditi na stanju u zdravstvu i donijeti potrebne protokole odmah – kazao je Marko Giljača.
Budimo sasvim jasni, brod za hitni prijevoz bolesnika s otoka ne smije biti usidren u Dubrovniku! On mora biti na otocima, ističe Giljača.
– Upozoravali smo na to javno prije dvije godine! Govorili su nam da pretjerujemo. prava je istina da nije postojala stvarna volja da se nađe način da brod bude stacioniran na Lastovu, u Brni ili Polačama. Tamo gdje je najkorisniji i gdje pomorska struka odredi! Jer gdje ima volje ima i načina! Stoga zahtijevamo da se pod hitno nađe način! A ako ne mogu i ne znaju, nakon izbora, prioritet će mi kao županu biti postaviti funkcionalan sustav hitne pomoći i pronaći način da brodica bude na otocima, a sustav unaprijeđen! Još jednu zimu ne smijemo dočekati s brodom vezanim u Gružu – poručio je Giljača.
Ističe kako je to kratkoročni prioritet buduće županijske vlasti, a srednjoročni je do kraja mandata osposobiti cijelu mrežu od 11 helidroma koja već više od desetljeća čuči u prostornim planovima, a u stvarnosti se krpa helidromima koje sami piloti nazivaju „ono“. Na najpovoljnijim lokacijama, sa svim potrebnim uvjetima za slijetanje, i po noći, i po nepovoljnim vremenskim uvjetima, mreža helidroma mora biti gotova u četiri godine.
7 MJERA ZA NEDOSTAJUĆI MEDICINSKI KADAR
– A kako je tek u sustavu primarne zdravstvene zaštite na jugu?! Veliki dio liječnika radi nam iz mirovine ili je pred mirovinom. Iskusni liječnici nas napuštaju, a mladi liječnici se rijetko zadržavaju, jer su uvjeti rješavanja osnovnih egzistencijalnih pitanja skoro pa nemogući. Zbog toga smo u županijskom programu za zdravstvo predvidjeli 7 mjera za privlačenje medicinskog kadra u DNŽ i podizanje razine kvalitete života zdravstvenom kadru koji je srećom još uvijek ovdje. Nama zdravstveni stručnjaci trebaju sad i odmah – kazao je Giljača.
Predstavit će ih detaljnije tijekom kampanje, ali je taksativno naveo da su mjere programa koji su nazvali „VAŠ DOM NA JUGU!“: Sufinanciranje troškova stanovanja, Jednokratna naknada za kupnju prvog stana ili kuće, Bonus vjernosti, Bonus dobrodošlice, Sufinanciranje administratora u ambulantama primarne medicine, Paleta pogodnosti na javne usluge i sedma mjera „Porez ZA nekretnine!“ koju će detaljnije objasnio
POREZ „ZA“ NEKRETNINE!
– Proračun Županije od ove godine ima nove prihode na osnovu uvedenog Poreza na nekretnine, od čega će 20% pripasti županisjkom proračunu. Cjelokupni iznos ćemo preusmjeriti u namjenski Fond za izgradnju i adaptaciju stanova za trajni priuštivi najam deficitarnom medicinskom osoblju. Gruba procjena je da ćemo imati očekivani prihod od 1,3 milijuna eura godišnje, što u naredne četiri godine osigurava najmanje 5,2 milijuna eura novih proračunskih sredstava za stambeno zbrinjavanje postojećeg i novog zdravstvenog kadra. Ako se uzme u obzir da županija raspolaže državnom imovinom i uz očekivano sufinanciranje u suradnji s općinama i gradovima, u kratkom vremenu možemo postaviti bazu za kvalitetniji i funkcionalniji zdravstveni sustav na jugu. Iako su osnivačka prava nad Općom bolnicom Dubrovnik su od 1.1.2024. godine prenesena na Republiku Hrvatsku, naše mjere primjenjivat će se i na bolničko zdravstveno osoblje, jer to je naša županijska bolnica, bez obzira tko je nominalni osnivač. Mi trebamo istinsku promjenu u zdravstvu Dubrovačko-neretvanske županije! Snagom juga spremni smo pokrenuti taj val promjene – zaključio je Marko Giljača.
