Krajem godine stiže prvi od novih brodova namijenjenih lučkim kapetanijama diljem obale, a s obnovom flote najavljeno je popunjavanje posade istih brodova dobrovoljcima. O čemu je riječ objasnio je za Morski.hr ravnatelj uprave sigurnosti plovidbe, kapetan Siniša Orlić.
– Prvo plovilo gradi brodogradilište Iskra iz Šibenika. Uskoro bi se trebao potpisati još jedan brod sličnih karakteristika s talijanskim brodogradilištem Veneto. Trenutno smo u izradi natječajne dokumentacije za devet gumenjaka dužine do 10 metara. Prije par mjeseci je izišao natječaj za petnaest 10-metarskih plastičnih brodova. Na kraju bi nam ostalo još sedam 15-metarskih aluminijskih i dva 25-metarska broda. U sljedećih pet godina trebali bi obnoviti kompletnu flotu Lučkih kapetanija – pojasnio je Siniša Orlić u razgovoru koji je vodio novinar Jurica Gašpar.
Dobrovoljci: liječnici, novinari…u akcijama spašavanja
– Trenutno radimo na rješavanju problema dobrovoljaca u pomorskom zakoniku. Uvest ćemo dobrovoljce na brodovima lučkih kapetanija. Pogotovo u slučajevima traganja i spašavanja. Nešto kao Hrvatska gorska služba spašavanja. Za brod od 15 metara su dovoljna dva člana posade, međutim kad idete na traganje i spašavanje, dva člana je apsolutno premalo. I tu bi uz ta dva, ukrcali dva do tri dobrovoljca koje bi mi obučili, a radilo bi se o domicilnom stanovništvu koji pokažu interes da idu s Kapetanijom u misije traganja i spašavanja.
Što se tiče Pomorskog zakonika, predvidjeli smo nekoliko vrsta dobrovoljaca. Ovo je sad samo nadopuna posade lučkih kapetanija. U budućnosti ćemo potpisivati ugovore i s dobrovoljcima koji će imati vlastita plovila s kojima će moći ići u traganja i spašavanja. Naravno sve ovo događat će se uz svu potporu koju im mi kao služba možemo pružiti, od obuke do opreme. Podupirajući članovi posade bili bi ljudi poput liječnika, ronioca ili recimo novinara – kaže Orlić.
– Naravno da bi služba bila efikasnija kad bi na svakom brodu bio doktor koji bi s nama išao na akciju i odmah unesrećenima mogao pružiti prvu pomoć. Dakle, radi se o svim aspektima koji su vezani uz našu službu, a ne idu direktno uz traganje i spašavanje. Svjesni smo da su kapetanije slabo prezentirane u javnosti, pogotovo kad je u pitanju traganje i spašavanje. Svjesni smo toga i da mi ne činimo dovoljno, jer kad pošaljete dva čovjeka na spašavanje, on jednostavno nema vremena uzeti kameru i snimati dok ujedno nekome pruža asistenciju. Znamo da ako želimo službu koja će biti prepoznata u javnosti, moramo imati adekvatan odnos sa sredstvima javnog informiranja.
Čitav ovaj sustav s dobrovoljcima, Ministarstvo mora planira implementirati s dolaskom nove flote.
Više pročitajte ovdje.
