Simpoziji Anatomija otoka prostor je razmišljanja s otocima na otocima, a ove smo godine pažnju usmjerili na otočne okolišne budućnosti obilježene klimatskim promjenama i percepcijama njihova utjecaja na planet i sva živa bića na njemu.
Otoci su u prvoj liniji s izazovima prilagodbe klimatskim promjenama, a otočne zajednice pioniri u pronalaženju i implementaciji održivih klimatskih rješenja te razvoju vlastitih strategija klimatske otpornosti.
Kao i do sada, inspirirani multidisciplinarnim i transdisciplinarnim pristupima i ovom Anatomijom uspjeli smo okupiti različite stručnjake i poslušali rasprave koje će pridonijeti mapiranju novih imaginarija otočnih budućnosti.
Kroz povijest otoci su nerijetko bili ”mjesta otpornosti”, dok su otočne zajednice i društva, u izoliranom i resursima ograničenom okolišu odolijevale izazovima pronalazeći vlastita rješenja. Otočani su stoljećima izgrađivali vlastita lokalna znanja, odnosno specifične kulturne odgovore koji su im omogućavali suočavanje s vremenskim i prirodnim promjenama (oluje, vjetrovi, suše, bolesti).
Povezano s time, otočne su zajednice razvijale specifične oblike društvenosti i solidarnosti u svakodnevici, a posebice u vrijeme kriza i katastrofa. S druge strane, kao što se mijenja klima i okoliš, mijenjaju se i otočna društva. Novovjeka litoralizacija, deagrarizacija, betonizacija, turistifikacija i depopulacija snažno i najčešće nepovoljno utječu na otočne strategije i prakse otpornosti na okolišne ekstreme.
Klimatske promjene i ekološka ranjivost utječu na budućnost ljudskog društva. Različiti narativi o okolišnim budućnostima (environmental futures) često se kreću od diskursa kriza i katastrofa do optimističnih, ponekad utopijskih vizija alternativnih budućnosti.
Izloženi smo zamišljanjima i predviđanjima potencijalnih budućnosti s nedostatkom međusobne povezanosti istraživanja znanosti o okolišu, makroekonomije i poslovnog planiranja s istraživanjima klimatskih politika i upravljanja u društvenim i humanističkim znanostima.
Okolišne budućnosti su usto predmet svakodnevnih zamišljanja, nadanja i akcija pojedinaca. U procesu spoznavanja i interpretiranja te djelovanja na budućnosti odvija se interakcija „stručnog“ (znanstvenici, vlade, ekonomski subjekti) i „popularnog“ (javnost) koja zrcali hijerarhije znanja i distribucije moći.
Vizije okolišnih budućnosti imaju snažan utjecaj na okolišne politike i ekonomije. (Knjižica sažetaka 10. Anatomija otoka, rujan 2022.)
Simpozij se održao od 26. rujna do 28. rujna 2022. godine u Društvenom centru Lastovo, a poslušali smo 27 predavanja na temu klimatskih promjena i okolišne budućnosti otoka. Utorak večer smo iskoristili za zajedničko druženje u konobi Pece i gledanje zvijezda teleskopom sa Huma pod vodstvom Diane Magdić, direktorice Turističke zajednice općine Lastovo.
Srijedu, završni dan Simpozija i zadnji dan gostovanja Anatomije otoka na otoku Lastovu, iskoristili smo za sesiju „O Lastovu na Lastovu“. Imali smo priliku upoznati se sa četiri istraživanja koja su rađena za vrijeme petogodišnjeg gostovanja istraživača na otoku Lastovu:
Tomislav Oroz – Porijetlo cujanja lastovskog Poklada između usmene predaje, povijesnih izvora i karnevalske prakse
Jasna Čapo – Lastovski iseljenici i njihov zavičaj
Marina Blagaić Bergman, Ana Perinić Lewis – Vrijeme otočanki – etnografija stvaranja budućnosti na otoku Lastovu
Joško Ćaleta, Iva Niemčić – O Lastovu izvan Lastova – odjeci lastovske baštine izvan otoka
28. rujna završen je 10. (jubilarni) simpozij Anatomija otoka, a sa njim i petogodišnji ciklus na otoku Lastovu. I ove godine održan je uz organizacijsku i financijsku potporu dviju otočnih udruga te dviju znanstveno-istraživačkih institucija.
Udruga Dobre Dobričević lokalni je organizator simpozija na Lastovu, udruga Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj funkcionira na relaciji Vis-Zagreb, a važan su doprinos dali Sveučilište u Zadru – Odjel za etnologiju i antropologiju kao i Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.
Svi zajedno nastavljamo posvećeno raditi na stvaranju nisološkoga znanja, na novom otoku koji će nas ugošćavati sljedećih 5 godina, a to je Hvar.
Zahvaljujemo se svim predavačima, gostima i volonterima koji su sudjelovali u organizaciji.
Projekt Društveni centar Lastovo sufinancirala je Europska unija u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali iz Europskog socijalnog fonda.
Projekt Društveni centar Lastovo sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Ukupna vrijednost projekta: 1.269.638,89 HRK
Iznos koji je sufinancirala Europska unija: 1.079.193,06 HRK
Sadržaj objave isključiva je odgovornost Udruge Dobre Dobričević.
Stajališta izražena u ovoj objavi isključiva su odgovornost Udruge Dobre Dobričević i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Aktivnosti programa/projekta provode se uz financijsku podršku Zaklade “Kultura nova”, Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Dubrovačko-neretvanske županije, Općine Lastovo i Turističke zajednice općine Lastovo.
