U sklopu Dana medijske pismenosti 2024. u čijem su fokusu ove godine razvoj kritičkog razmišljanja, obrazovanje o umjetnoj inteligenciji i medijska pismenost mladih u kontekstu superizborne godine, Dubrovačke knjižnice organizirale su panel raspravu koja se održala 24. travnja u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Panel je okupio goste iz područja medijske komunikacije: dr. sc. Šime Zupčić, komunikolog; Marko Roško, doktorand, glavni fact-checker za DU-CHECK projekt, Centar za provjeru informacija i građansku otpornost i Bruno Lucić, novinar. Panelom je moderirala knjižničarka Marjana Leventić.
Zupčić je govorio o nužnosti i potrebi etike u medijskom prostoru, istaknuvši da upravo činjenica što se o medijskoj etici sve više govori ukazuje na to da je u suvremenom svijetu medija nedostaje. Naime, kada bi se etika podrazumijevala i kad bi bila prisutna, ne bi trebalo o njoj držati tribine, panele i predavanja. Okupljenima je ukazao na veliku snagu i moć koju oni kao medijska publika imaju, jer budući da je vlasnicima medija važno ostvariti zaradu, željet će da njihovi mediji proizvode čitane, gledane i slušane sadržaje zbog ovisnosti o oglašivačima, te stoga i medijska publika treba svojim izborom medija i medijskih sadržaja podržavati etičnije i kvalitetnije novinarstvo. Kao temeljnu vrednotu medijske etike je istaknuo istinu, budući da vijest ako nije istinita uopće niti nije vijest. Istovremeno je naglasio da sama istinitost nije dovoljna, već da mora biti riječ o relevantnim istinama, potaknuvši okupljene da u medijima i od medija traže upravo to.
Roško je održao prezentaciju „Novi mediji i umjetna inteligencija (UI)“. UI svojim riječima, pojasnio je, je „generativna umjetna inteligencija, vrsta umjetne inteligencije koja stvara novi sadržaj, poput teksta, slika ili glazbe, na temelju uzoraka koje uči iz postojećih podataka.” Kazao je kako UI generira sadržaj iz baze podataka i rezultat vrijedi onoliko koliko je dobra baza podataka i koliko je precizan upit. No, tu dolazi i do etičkih dilema – pitanja privatnosti i sigurnosti podataka. Vrlo česta je i manipulacija likom i glasom ljudi naglasio je Roško, zbog čega je potrebno istražiti izvore informacija, posebno tijekom izbornih godina. Važna je provjeriti točnost podataka jer dolazi do širenja dezinformacija kao i, razvojem medijske pismenosti u doba UI, imati kritički stav prema sadržajima koje konzumiramo.
Lucić je objasnio kako je zadatak novinara napisati nešto što će biti jednako razumljivo djetetu iz osnovne škole i umirovljeniku. Istaknuo je kako se svaki dan iznova uvjerava, prenoseći predavanja koja su stvarno zanimljiva, gdje se iznose povijesne činjenice, anegdote, izložbe i slično, da to nikoga ne zanima. Samo nekolicinu ljudi. Opisao je kako je kultura ‘kao odjel zdrave hrane’, postoji jer mora postojati, ali ‘jako malo ljudi tu zalazi’. Kao novinar koji prati kulturu u Gradu, osvrnuo se i na kritički pristup prema kulturnim događanjima, naglasivši kako je na novinaru da postavi pitanje je li svaka predstava ili izložba dobra, jer ako novinar krene tim putem da ne postavlja pitanja, već piše u superlativima, onda on kreće putem PR-a.
– Pokojnog novinara Mata Jerinića, u jednom od naših brojnih susreta, pitao sam kako mi svi govore o tom „zlatnom dobu novinarstva“ pa da mi otkrije kad je to bilo, jer svaka djelatnost ima neko zlatno doba. Gospar Mato mi je odgovorio kako je novinarstvo imalo brončano, željezno i mučno doba, ali zlatnoga nikad nije bilo. Rekao bih kako smo danas došli u neko „digitalno mučno doba – zaključio je Lucić dodavši kako u svom radu ne koristi UI, jer smatra kad svoj posao da UI u ruke, tad se gubi sav smisao njegova posla.
Zaključak panela je kako je publika aktivni komunikator u komunikacijskim procesima u medijskom prostoru, važno je da medije promatra kritički i bude odgovoran sudionik, a za sve to nužno je znanje koje se stječe različitim oblicima edukacije, a ovaj panel je jedan od njih.
Među publikom su bili učenici Gimnazije Dubrovnik, inače članovi Raspravljačkog kluba koji se u Knjižnici susreću i raspravljaju o različitim društvenim temama, a susrete zaokružuju javnom raspravom u obliku parlaonice.
Dani medijske pismenosti projekt su Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, koji se u suradnji s brojnim partnerima i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja provodi svake godine u proljeće, od 2018., a svrha mu je promicanje kritičkog razmišljanja, analize i razumijevanja medijskih sadržaja.
