Predsjednik SDP-a Dubrovačko- neretvanske županije Krešimir Kuran i potpredsjednica Kristina Ćurčija održali su tiskovnu konferenciju na temu “Gospodarenje otpadom”.
“Ono što možemo zaključiti bez obzira na sve zakone i uredbe koje su dosad donesene u Republici Hrvatskoj, mi još uvijek nemamo planski i strateški pristup gospodarenja otpadom, niti imamo viziju kako riješiti taj problem. Do 2013. godine Hrvatska je imala obvezu da smanji 25% odlaganja bio otpada u odnosu na referentnu 1997. godinu. Nismo napravili niz donesenih direktiva i dolazimo do paradoksalne situacije koja bi čak mogla ispasti dobra. Došli smo u fazu da možemo u gospodarenje otpadom implementirati najnovije tehnologije, a događa se da uporno guramo zastarjele tehnologije što se planira u Lučinom Razdolju. MBO – tehnologija prije 10 godina je bio aktualan, danas je to samo privremeno rješenje. S MBO tehnologijom možemo izvesti samo 20 % reciklaže. Papir, karton, plastika kada se miješaju s drugim otpadom ne mogu zadržati kvalitetu koju imaju. Mi nismo protiv centra za gospodarenje otpadom, samo smatramo da bi bilo bolje koristiti tehnologije koje bi bile i jeftinije i ekološki prihvatljivije nego što je MBO tehnologija, kao što su piroliza, katalitička depolimerizacija a neki spominju i eko plazmu. Zapad napušta MBO tehnologiju, a zašto se nama to plasira kao veliko rješenje… Na Županu je najveća odgovornost, a kakav će biti utjecaj na okoliš možemo vidjeti u sličnim centrima izgrađenima u Istri i Primorsko- goranskoj županiji”, kazao je Kuran i dodao kako u samom planu Republike Hrvatske za gospodarenje otpadom od 2017. – 2020. stoji – Do sada planirani koncept sustava CGO s tehnologijom mehaničko biološke obrade pridonosi postizanju ciljeva smanjenja udjela odlaganja biorazgradivog otpada i ukupne količine otpada ali nije dovoljan u pogledu postizanja ciljeva recikliranja komunalnog otpada.
Bez odvajanja bio otpada i opasnog otpada od ostalog smeća na kućnom pragu, ne možemo dobiti kvalitetan materijal za reciklažu.
“Ciljevi koji su bili postavljeni se neostvaruju zbog neaktivnosti inspekcije za zaštitu okoliša i zbog toga što je uredba o gospodarenju otpadom usvojena prekasno i gradovi se u 6 mjeseci nisu mogli prilagoditi toj uredbi. Tako da mi sad model da se već na kućnom pragu odvaja otpad i da se u centar za gospodarenje otpadom ne dolazi kombinirani otpadom, već s kućnog praga odlazi kao iskoristiva sirovina. To se u ovom projektu neće raditi”, kazala je Ćurčija i istaknula dobar primjer koji je realizirao Božidar Memed kao direktor Luke Gruž 2016. godine
Luka Gruž je 2016. imala mini sortirnicu. Tadašnji direktor luke Božidar Memed je u dvije godine uspio prikupiti preko 800 tona korisnog otpada papira, plastike, aluminija, drva, a opasni otpad se rješavao s tvrtkom CIAN. Išlo se i korak dalje kada je nabavljen brod za rješavanje otpada s jahti, ali zbog nekih institucija ta ideja nije realizirana. Ne samo da tih 800 tona nije završilo na Grabovica, nego je Luka Gruž još i zaradila.
Ćurčija je podsjetila i na izjavu dr. Iva Lučića:
Gospodin Ivo Lučić je kazao da je problem Lučinog razdolja i krški teren koji upija vodu 80%, a Lučino razdolje upija skoro 100%.
Posljedice Grabovici snose stanovnici Dubrovnika, tko će snositi posljedice s Lučinog razdolja? Potrebno nam je više manjih sortirnica, a ne da se na jednom mjestu u balama donosi otpad koji će se tamo pincetom razdvajati, to je posao bez posla.
Nadamo se da će tematska sjednica o Lučinom razdolje biti bolje organizirana nego ona koja je bila o zdravstvu. Nadamo se da će i oporba imati priliku predložiti jednog, dva stručnjaka koji će sudjelovati na istoj i da se razmotre svi modeli. Primjer Istre nam dokazuje da ovakvi centru nisu bezazleni, a i cijena otpada po cijeni je važna koja ispada viša nego što se planiralo. Možda bi građani i platiti više ako je ekološki prihvatljiva, ovako to sve skupa nema nekog smisla.
