Vrijeme je samoizolacija i smanjenog kretanja. Što našemu organizmu odgovara i kako poboljšati imunitet, koje namirnice izabrati u ovim kriznim vremenima, koji su to dobri imunomodulatori i gdje ih pronaći, sve to za Dubrovniknet opširno je objasnila nutricionistica iz Opće bolnice Dubrovnik, Tena Tarnai. Upozorila je i na pojavu oglasa u kojima se reklamiraju lijekovi i pripravci koji štite od zaraze ili pak izlječuju od koronavirusa. Odgovorila je i na jedno važno pitanje, ima li dokaza transmisije SARS-CoV-2 virusa putem hrane?
Dok pišem tekst u svijetu je od virusa SARS- CoV-2 ukupno zaraženo 277 310 ljudi. Stroga izolacija i striktno pridržavanje uputa Stožera civilne zaštite, Ministra zdravstva Vilija Beroša, ravnateljice Klinike za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“ Alemke Markotić, te lokalnih Stožera situacija se može držati pod kontrolom. Bez razlike i podjele, svi smo u ovoj situaciji i prema tome svi smo jednako pozvani na odgovornost. Stoga je krajnje diskutabilno komentirati pojavu oglasa s čudotvornim lijekovima i pripravcima koji tobože štite od zaraze ili izlječuju od COVID- 19. Jedino što oni čine jest isto tako čudotvorno pražnjenje novčanika svih koji povjeruju.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) službeno je objavila kako nema dokaza transmisije SARS-CoV-2 virusa putem hrane. Znanstvenici su unatoč tome svakodnevno angažirani i prate relevantne i pouzdane informacije te znanstvenu literaturu, u slučaju pojave prijenosa putem hrane, kako bi svi bili na vrijeme obaviješteni. Ujedno, vrlo bitno: nije potvrđena, objavljena i dozvoljena niti jedna tvrdnja kako određena namirnica ili prehrambeni proizvod može pomoći i zaštititi od dobivanja COVID- 19, ili ublažiti simptome. Zbog toga, nemojte se povoditi za čudotvornim juhama od 50 i više češnjaka, Maričinim, Katinim i inim tinkturama i sokovima, iza kojih nema jasnih deklaracija, analiza i certifikata ovlaštenih tijela o sigurnosti za uporabu.
Krajnje je neodgovorno od svih nas (bez razlike) sjetiti se imunosnog sustava tijekom zime kada vladaju prehlade, gripe, ili evo u situacijama globalnih kriza. Imunosni sustav je sustav, i kao takav ovisi o općem stanju organizma. To je sustav organa razmještenih po čitavom tijelu i stanica koje sudjeluju u imunološkim reakcijama koje mogu migrirati po čitavom tijelu. Njegova zadaća je zaštititi organizam od mikroorganizama (virusi, bakterije, gljivice, paraziti), njihovih kemijskih supstanci (toksini), te vlastitih izmijenjenih i istrošenih stanica (npr. tumorske stanice).Svi posjedujemo određeni imunitet, netko jači, netko slabiji. Njega podupiremo tijekom cijele godine i života. Ipak, ponekad dođe do njegova pada ili slabljenja u odgovoru na infekciju, bolest..
Općenite stvari koje možemo činiti jesu:
• Suzdržavati se pušenja
• Redovita, raznolika, uravnotežena prehrana
• Održavati normalnu tjelesnu težinu
• Tjelesna aktivnost
• Uživati odgovorno u alkoholu
• Reducirati stres
• Imati dovoljno sna
• Održavati osobnu higijenu
Još uvijek je nedovoljno provedenih i objavljenih pouzdanih i kontroliranih kliničkih studija koje bi direktno u vezu dovele efekt promjene prehrane i jačanje imunosnog odgovora. Ono što sa sigurnošću možemo preporučiti jest povećati unos antioksidanasa, vitamina i minerala: vitamin C, vitamin E, vitamin D, karotenoidi (beta karoten, likopen, lutein, astaksantin), polifenoli, selen i cink. Odabirom raznovrsnog povrća i voća kao što su kupusnjače, rajčice (salse, pirei), paprika, batat, mrkva, bundeve, mahunarke (slanutak, grah, leća, bob,mahune grašak), citrusi (dostupni su nam limuni, naranče, klementine, kumkvat, grejp), borovnice, maline, i sve jako obojano voće. Ne zaboravite i sjemenke: suncokreta, bundeve, bademi, orasi- ujedno predstavljaju izvor minerala i poželjnih masnih kiselina. Cjelovite žitarice, obogaćene žitarice za doručak, integralna riža, proso, žganci (pura) su svakako dobro došli (o istome sam govorila u prethodnoj kolumni).
Probavni sustav i crijevna mikroflora itekako sudjeluje u imunosnom odgovoru, te je preporučljivo konzumirati fermentirane probiotičke napitke i proizvode, unositi više vlakana putem povrća, voća, cjelovitih žitarica, kiselog kupusa i sjemenki. Osobe koje imaju iritabilno crijevo, IBS, celijakiju-Chronovu bolest trebaju i dalje slijediti preporuke nutricionista i paziti na unos vlakana kako ne bi pogoršale svoje stanje. Unosom ribe (konzervirane srdele, svježa, zamrznuta), mliječnih proizvoda, jetrica, jaja unosimo proteine (bitni za funkcioniranje enzima, obnavljanje i rast stanica, unosimo poželjne masti) i selen i cink.
Vrijeme izolacije i karantene uvelike nas ograničava u izboru namirnica koje su nam dostupne. Beta glikani su se dokazali kao dobri imunomodulatori. Osim u gljivama i žitaricama široko su dostupni u obliku sirupa i tableta. Prilikom izbora suplemenata, koji u ovim kriznim vremenima mogu biti rješenje obratite pažnju na dozu i oblik supstance. Konzultirajte se s ljekarnikom ili nutricionistom. Ponekad više može biti manje.
Zajedno smo u cijeloj situaciji i samo zajedno je možemo pobijediti sa što manjim gubicima.
Nutricionistica iz OB Dubrovnik savjetuje – što zapravo kupiti i jesti?
