Građanska inicijativa Spasimo Omblu i njezine stanovnike i Gradski kotar Komolac odlučni su u obrani stanovnika Rijeke dubrovačke i u zaštiti značajnog krajobraza. Priopćenje koje su poslali objavljujemo u cijelosti:
U vezi nedavnih izjava župana Nikole Dobroslavića stanovnici Rijeke dubrovačke poručuju da oni odlučuju o njihovoj kvaliteti života, ali i o budućnosti generacija koje će ostati iza njih. Stanovnike podržava gradonačelnik Mato Franković i poštiva volju građana, hvala mu na tome.
Tako bi trebao učiniti i Župan te pokazati da poštuje volju građana ali i da uvažava kulturno, povijesne i krajobrazne vrijednosti ovog područja. Prošla su vremena jednoumlja i jednopartijskih zagovaratelja štetnih projekata jer živimo u pluralističkom i demokratskom društvu u kojem se poštuje volja naroda.
Nitko ne dvoji da se treba riješiti prometna povezanost Grada Dubrovnika, ali ne pod svaku cijenu ugroze kvalitete života 15 tisuća stanovnika i devastacije Rijeke dubrovačke. Pravo je pitanje zašto trasa ide od Osojnika, a ne od Dubrovnika kako se ta cesta u najnovije vrijeme i naziva jer autoceste do Dubrovnika nema godinama ni na vidiku.
Stanovnici žele ostati živjeti na ovom području koje ima bogato povijesno, kulturno, krajobrazno nasljeđe. Ne pristaju na iseljavanja uslijed zagađenosti zraka, buke koja bi bila nepodnošljiva, a ukupno bi trasa ove ceste bila spuštena poviše krovova zgrada i obiteljskih kuća.
Cesta bi imala negativan utjecaja na kvalitetu života stanovnika kojima bi bila uskraćena mogućnost razvoja poljoprivrede i turizama, a time bi i njihova egzistencija bila ugrožena.
Veći dio trase prolazio bi područjem Europske ekološke mreže Natura 2000 (Ombla-Paleoombla) što je nedopustivo. Proglašenjem Ekološke mreže u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene su direktive Europske unije te ih treba poštivati. Trasom ceste preko mosta na Ombli bila bi ugrožena voda kojom se opskrbljuje Grad i okolica ali bilo bi ugroženo i na desetke prirodnih izvora vode.
Hidroelektrana Ombla također je bila uvrštene u županijski prostorni plan pa je izbrisana radi argumentiranog i upornog protivljenja struke, aktivista, udruga i stanovnika Rijeke dubrovačke. Tako će biti i s ovakvom trasom brze ceste kroz Rijeku dubrovačku koja će također biti izbrisana. Prostorni plan nije Sveto pismo i papir prima svašta.
Davne 1964. godine hrvatski povjesničar umjetnosti Milan Prelog se pita: (objavljeno u Telegramu br. 203) „Kako da nazovemo renesansne ljetnikovce koji – pred našim očima – umiru duž sunčanih obala Rijeke Dubrovačke?“ „Stoga spomenike koje umiru pod našim nogama i pred našim očima i uz naš prešutni pristanak Milan Prelog naziva baštinom bez baštinika“. Politička uloga i odgovornost Župana Dobroslavića je itekako velika pa bi bilo lijepo da se umjesto zagovaratelja „Brze“ i štetne ceste kroz Rijeku dubrovačku okrene očuvanju Rijeke dubrovačke i postane istinski baštinik.
Stanovnici predlažu da se ovo područje održivo i kvalitetno razvija. Neki od prijedloga su panoramske i biciklističke staze, obnova ljetnikovaca i njihova svrhovita namjena kako za lokalno stanovništvo tako i kao dio nove turističke ponude. U Rijeci dubrovačkoj nalazi se dvadesetak ljetnikovaca od kojih su većina zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske. Zbog svega važno je sačuvati i vizualni identitet kulturnog krajobraza Rijeke Dubrovačke.
Trasa te sporne “brze” ceste ucrtana je preko zaštićenih arheoloških zona u Prijevoru (stećci i prapovijesna gomila iznad sela Prijevor) i Petrovu Selu (brdo Vodice i ostaci crkve i groblja sv. Pankracija), u Čajkovici i u blizini se nalazi Vilina špilja. To su zaštićeni kulturni arheološki objekti i sve lokacije utvrđene su Generalnim urbanističkim planom (GUP) Grada Dubrovnika.
Ne radi se o nečijem (ne)sviđanju nego argumentiranom protivljenju u proteklih više od desetak godina. Župan bi mogao otvoriti ponovo arhivu svih prijedloga, prigovora, javnih rasprava ali i da se podsjeti i nedavnih medijskih nastupa stanovnika, objava na društvenim mrežama koji su se oduvijek argumentirano suprotstavljali projektu „Brze“ ceste ali i drugim projektima na ovom području koji su na sreću dio prošlosti.
Stanovnici su iznenađeni županovom mantrom da cesta ne ide preko izvorišta kad su Hep-ove studije pokazale sasvim drugo činjenično stanje o izvorištu Omble.
Grad Dubrovnik je zaštitio šire područje izvorišta te na tom području nije dozvoljena gradnja ni bavljenje stočarstvom i poljodjelstvom. Nije točno da je to jedini pokušaj provođenja trase kroz Rijeku dubrovačku kako navodi Župan jer je već od prije postojao projekt te cesta koja je trebala prolaziti sanitarnim zonama, te se tad odustalo od te ideje.
Radi se o projektu koji se tiče jedne trećine građana Grada Dubrovnika koji su bitni ne samo za vrijeme izbora nego njihova kvaliteta života je bitna i sad i uvijek. Dosta je bilo forsiranja štetnih projekata na ovom području kao da je to neko smetlište. Ovo su samo neki od argumenata, bit će prilike i za ostale…
Nezavisni vijećnik Dubrovačko neretvanske županije Marko Mišo Mujan izražava podršku u zaštiti stanovnika i Rijeke dubrovačke na ovaj način završavaju u ime Građanske inicijative Spasimo Omblu i njezine stanovnike Ljubica i Katarina Matović i predsjednik Gradskog kotara Komolac Tomo Kristović.
