Dipl. inž. građevine i čelni čovjek Zavoda za obnovu u vremenu obnove nakon razornog potresa 1979., Božo Letunić je reagirao na izjave dipl.inž.građ. Roberta Pančića koji je u našoj emisiji “Susreti utorkom” gostovao na temu kvalitete dubrovačke gradnje. Njegovo regiranje i demantij jednog dijela intervjua, prenosimo u cijelosti:
Obraćam Vam se nastavno na emisiju „Susreti utorkom“ emitiranu 5. siječnju 2021. s gostom Robertom Pančićem na temu kvalitete dubrovačke gradnje i otpornosti na potres.
Ovim putem pozivam se na pravo iz odredbe čl. 40. Zakona o medijima, te kao bivši ravnatelj Zavoda za obnovu Dubrovnika u razdoblju 1979- 1994. želim demantirati netočne i neistinite informacije navedene u emisiji na temu obnove Kneževog dvora nakon potresa u Dubrovniku 1979.
Naime, kolega Pančić oko 24. minute emisije navodi da su se nakon potresa u Dubrovniku 1979. „ugrađivale armiranobetonske ploče u kamene, stare zidove“ na što ste ga upitali: „Koliko je to sretno rješenje?“.
Intervjuirani kolega Pančić odgovara: „Evo, pokazalo se koliko je sretno rješenje na Kneževu dvoru, gdje je sad velika sanacija stupova i svega, jer ta betonska kruta ploča više šteti zidu nego koristi“.
Dužan sam reagirati jer je navedena informacija o ugrađivanju betonskih krutih ploča u Knežev Dvor neistinita i netočna.
Moram izraziti čuđenje nad porijeklom takve informacije jer je, naime, u knjizi „The Restoration of Dubrovnik 1979-1989“ (str. 292- 294, nacrti 1. i 2. u prilogu) detaljno opisan projekt seizmičkog ojačanja Kneževog Dvora s nacrtima ojačanja temelja i ojačanja podova, odnosno stropova. Ojačanja temelja su rađena proširenjem postojećih temelja AB serklažima a ojačanja stropova horizontalnim rešetkama sa zategama. Horizontalne rešetke stropova rađene su takoda se izvadio teški kameni nasip iznad svodova (težine preko 2000 kg /m3), te su se ugradili, odnosno priljepili serklaži s ankerima u nosive i vanjske zidove, ugradile X zatege u ispražnjeni prostor iznad svodova i, konačno, ugradio stiropor sa vezivnim materijalom težine 600kg/m3.
Dakle, u Knežev dvor je ugrađen je stiropor a ne krute betonske ploče.
Iz tog razloga je ovim projektom Knežev Dvor olakšan za stotine tona, fleksibilno povezan s nosivim zidovima, podovima, temeljima i osiguran za potrese 8-8,5 stupnjeva MCS, bez ikakvih vidljivih vanjskih intervencija.
Projektom sanacije atrija Kneževog Dvora su larpurlastičkim objašnjenjem izbačene projektirane nedostajuće zatege između stupova i između zidova i stupova atrija Dvora. Djelomično iz navedenog razloga, dolazi do zakretanja kapitela u odnosu na bazu stupova, pomicanje centrične sile van jezgre stupa i drobljenja rubova stupa.
Posljedično, možemo zaključiti i da je druga navedena informacija da su ugrađene betonske ploča razlog trenutne sanacije Kneževog dvora također netočna i neistinita.
Također, ovom zahtjevu bih nadodao da bi me veselilo da se diskusija vodila o današnjim neadekvatnim rješenjima i proračunima starih i novih konstrukcija, nedovoljnim sanacijama nepovezivanjem podova i zidova, nepopravcima povijesne konstrukcije, često nepotrebnim injektiranjima itd. Također, zanimljivo bi bilo čuti koji je točan uzrok „sanacije stupova i svega u Kneževom Dvoru“ ako ne postoji betonska kruta ploča nad svodovima Kneževog Dvora.
Zahvaljujem,
Božo Letunić, dipl. ing.
foto:arhiva
