Zamislite iznenađenje koje osjete oni koji iskrcavši se na “nekom tamo malenom poput nokta otočiću” ugledaju pop divu Beyonce sa suprugom Jay Z-em, violinistu Juliana Rachlina ili glumačke veličine poput Woody Harrelsona i Matthew McConaugheya ili sportske ikone poput Luke Modrića i Novaka Đokovića kako uživaju u odmoru i delicijama iz našeg mora ili se “nabacuju” loptom ili teniskom lopticom s otočnom djecom na tamošnjem trgu!
E, takvi prizori nisu ništa neobično za otočić Vrnik koji se smjestio ispred Lumbarde na svega stotinu metara udaljenosti od korčulanske obale.
Na tom otočiću kojega obrubljuje 2 km morske obale, uspjeli su se zadržati i održati svi oni uvjeti koji turistima nude drukčiju dimenziju života: bez automobila, asfalta, bučnih klubova, gužve, ali s mogućnošću da se susretnu s prirodom, kristalno čistim morem u svim nijansama plave, tišinom, samima sobom i sličnim izazovima. Sigurno je među brojnim posjetiteljima i onih koji će uz neki “opaljeni” selfie napisati kako se po tom otočiću prošetala (kažu i zapjevala u tamošnjoj crkvi Gospe od pohođenja) slavna Beyonce, kako se svako ljeto tamo može susresti i Severina i Nina Badrić, a kako jahtama često “doplove” i holivudske zvijezde. Hodati tlom kojim koračaju slavni i mega popularni snažan je i utjecajan marketinški trik.
Otok Vrnik njegovi stanovnici i njihovi potomci nazivaju Škoj (u dijalektu je to značenje riječi otok). Od 19 otočića korčulanskog arhipelaga, jedino su otok Badija i otočić Vrnik naseljeni cijele godine.
Najveća privlačnost otočića je doživljaj jedinstvene atmosfere malog naseljenog otoka, poznatog po 29 kamenoloma iz kojih se “brao” tj . vadio vrlo kvalitetan vapnenac, kamen za gradnju zidina, građevina grada, otoka Korčule ali i brojnih drugih znamenitosti diljem naše obale i dalje kao što su Knežev dvor u Dubrovniku, šibenska katedrala sv. Jakova, ali i parlament u Beču i vijećnica u Stockholmu, kao i brojne druge.
Veliki dio otočića je iskorišten za kamenu građu, ali se i dalje primjećuju “kave” tj. kamenolomi koje, malo po malo, zauzima raslinje.
Tijekom ljetnih mjeseci na otočiću boravi veliki broj lokalnog stanovništva koji posjeduju obiteljske kuće, ali i brojni turisti u privatnom smještaju u potrazi za mirom i tišinom koje otok pruža. Neprocjenjiv je povijesni i gospodarski značaj Vrnika i obližnjih otočića kao što su Planjak, Kamenjak, Sutvara i drugi, za razvoj grada i otoka Korčule. Otočić Kamenjak, tik uz obale Vrnika bio je “rezerviran” za gradnju korčulanske katedrale sv. Marka zbog najkvalitetnijeg vapnenca, a neki izvori navode da je car Dioklecijan ublažavao smrtnu kaznu otpremanjem osuđenika na rad u kamenolomima Vrnika.
Do Vrnika se tijekom sezone, od svibnja do listopada, stiže taxi brodicama iz grada Korčule, a turistima su omiljene šljunkovite plaže s tirkizno-plavom bojom mora koja je prepoznatljiva na otočićima korčulanskog arhipelaga. Veliki dio turista provodi pola dana ili čak cijeli dan na otoku budući je otvoren restoran do noćnih sati, smješten uz nekadašnju školu. Zimi se do otočića može samo privatnom vožnjom brodom.
Uz dvadesetak kuća, na otočiću se, uz zgradu stare škole nalazi crkva Gospe od pohođenja iz 1856. godine, čiji blagdan 2. srpnja, privlači veliki broj lokalnog stanovništva i njihovih gostiju. Prostorije stare škole koriste se kao izložbeni prostor otvoren samo u ljetnim mjesecima. No, stara crkva Gospe od Pohođenja iz 1674. nalazi se na sjevernoj obali uz kamenolom.
Uz obalu, nadomak plaža mogu se vidjeti napuštene radionice generacija kamenoklesara koji su radili na otoku, a ostatke “škaja” tj. otpadnog materijala nakon obrade kamena, oblikovali su valovi i danas čine prelijepe šljunčane plaže. Ova je tisućljetna tradicija na pozornicu suvremene hrvatske kulture dovela, uz najvećega Frana Kršinića, i brojne druge kipare s Korčule: Radicu, Pallavicinija, Trpimira Ivančevića, braću Lozica, Steccu, Radovanovića, Jurjević-Kneza i Duhovića.
Grad Korčula u ovogodišnjoj sezoni bilježi bolje rezultate od lanjskih.
-U 2024. godini na području Grada Korčule je u razdoblju od 1.1.-16.9.2024. ostvareno 90.470 dolazaka i 400.964 noćenja, što čini 4 % više dolazaka i noćenja nego li u istom periodu prošle godine. Korčula je omiljena otočna destinacija turistima iz Hrvatske, Slovenije, Ujedinjene Kraljevine, Njemačke, Srbije, Poljske, Bosne i Hercegovine, Francuske i Austrije, koji su najbrojniji u 2024. godini. Na popis emitivnih tržišta valja dodati i Sjedinjene Američke Države. Naime, u predsezoni turisti iz SAD su na samom vrhu, a slično se može očekivati i tijekom rujna i listopada. Naime već do polovice rujna gosti iz SAD-a su treći po broju noćenja (nakon UK i Hrvatske), ali prvi po broju dolazaka – doznajemo u uredu Turističke zajednice Grada Korčule.
Foto: TZ Grada Korčule, Boris Kačan
Tekst je nastao pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije.