Na nekoliko sati ugodne vožnje katamaranom od Dubrovnika, smjestio se pučinski otok koji može pružiti sve: osvježenje umornima, izazov pustolovima, smiraj i spokoj nesretnima, osnaživanje već pomalo raskinutih veza…ma, što god donesete u sebi i sa sobom kao problematičnu prtljagu na leđima svog života, nabolje će preokrenut ili barem ublažiti boravak na tom otoku.
Kojih bi to, recimo, pet razloga moglo biti za posjetiti Lastovo?
1. Sačuvana priroda drugog najšumovitijeg otoka u Hrvatskoj, 200 km pješačkih staza, čisto more, različite plaže (kamene, šljunčane, pješčane), podmorje, jer je ronjenje na Lastovu visokopreporučena aktivnost. Tamno nebo na kojemu se vidi veći broj zvijezda nego drugdje, sve zbog izostanka svjetlosnog zagađenja, pa se čitavo ljeto može promatrati Mliječnu stazu. Zbog toga je otok “raj” i meka za brojne astronome i astrofotografe, a ured Turističke zajednice nekoliko puta tjedno vodi zainteresirane na vođena promatranja teleskopom, organizira predavanja i radionice, te s Hrvatskim astronomskim savezom provodi niz aktivnosti do stjecanja
međunarodnog statusa Parka tamnog neba.
2. Gastronomija – Lastovo je još uvijek ribarsko-poljoprivredna
zajednica i gotovo 100% hrane koja se na otoku konzumira po restoranima proizvedena je ili ulovljeno lokalno. Od vina se preporučaju rukatac, grk, malvasija.
3. Lastovski poklad je od 2008. zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske i najvažniji je događaj na otoku Lastovo koji započinje blagdanom Sv. Antuna 17. siječnja i traje sve do Čiste srijede. Svi žitelji otoka sudjeluju u pripremi Lastovskog poklada, a koliko je to običaja i obaveza detaljno se može pročitati na poveznici: https://lastovski-poklad.hr/.
4. Bogato kulturno ljeto – od već tradicionalnog festivala Lastovo – otok glazbe, koji je započeo Boško Petrović kao jazz festival, a danas je žanrovski mix svega, Kina Mediteran (3 projekcije tjedno u ljetnom kinu), niz klasičnih i jazz koncerata, ove godine, primjerice, na otok stiže legendarna Zdenka Kovačiček. Spomenička baština – samo naselje Lastovo je spomenik kulture, prelijepa Lučica je zaštićeni lokalitet, Rača špilja krije dokaze o životu na otoku
od neolitika, fumari su priča za sebe…
5. Ostaci vojne infrastrukture, uključujući podzemni komandni centar.
Što je turistima na Lastovu najdraže?
Lastovo najviše posjećuju Slovenci, potom Hrvati i tek onda svi ostali turisti, a kao specifikum otoka je što ima jako puno stalnih gostiju koji dolaze po deset, dvadeset, čak i četrdeset godina – saznajemo od direktorice TZ Lastovo Diane Magdić, koja dodaje i podatak o turističkom prometu.
-Kroz Lastovo godišnje prođe oko 50 tisuća gostiju na samom otoku i
otprilike jednako toliko imamo nautičara. Na otoku je registrirano manje od 2 tisuće kreveta, imamo jedan hotel i jedan hostel, dva kampa. Smještajnim jedinicama u privatnom vlasništvu je značajno podignuta kvaliteta posljednjih godina.
Najljepše vrijeme za boraviti na Lastovu je proljeće i jesen, ali i zime
su blage, a ljeto nije prenagužvano. I u samom vrhuncu sezone ovdje nema gužvi i može se uvijek pronaći plažica samo za sebe.
Turisti na Lastovu najviše cijene mir i tišinu koje taj otok još uvijek ima.
-Da, po komentarima stranaca rekla bih da najviše vole što je ovdje mir i što nemaju osjećaj da su u nekom turističko-industrijskom scenariju, već baš da su u prirodi i zajednici koja je još uvijek funkcionalna i bez turizma. To je razlog, mislim, zašto su domaćini ovdje i prosječno puno gostoljubljiviji, opušteni su, jer ne žive (samo i isključivo) od turista – kaže direktorica Magdić, dodajući kako se oduševljavaju svime, ljepotom neba, obale, mora, bajkovitih brežuljaka između kojih su polja, pa arhitekturom, amfiteatralnim Lastovom i nizom crkvica…
Tekst je nastao pod pokroviteljstvom TZ Dubrovačko-neretvanske županije.
