RAZGLEDNICA iz Opuzena, grada šarenih fasada, grada kojega iz neobičnog razloga nalazimo i u Guinnesovoj knjizi rekorda

Opuzen je grad za koji svi mi, ovdje s juga, znamo da postoji, pokraj njega smo prošli bezbroj puta, ali je pitanje koliko smo puta njime prošetali i koliko uopće o njemu znamo. Taj gradić koji se smjestio na obali Male Neretve nije previše razvikan, ali tko god ga posjeti ostane ugodno iznenađen i njegovim ozračjem, gastro ponudom, povijesnim nasljeđem, ali i manifestacijama koje se u njemu odvijaju – poput art festivala iza kojega ostaju umjetnički murali, odnosno oslikane fasade starih kuća…Geslo tamošnje turističke zajednice je odlično!: Feel ZEN in OpuZEN! I pogodno je da bude temelj za nadogradnju manifestacija koje se tamo osmišljavaju, poput već spomenutog Art festival Zen Opuzena.

Područje današnjeg Opuzena iznimno je bogate povijesti. Naime, bilo je naseljeno već u rimsko doba, a arheološkim iskapanjima iz 1979. godine na predjelu Jesenske utvrđeno je kako je opuzenskom području antičko naselje iz početka naše ere, koje je imalo važnu ulogu pri ulasku iz Jadrana u Neretvu.

Tako je otočić Osinj bio sidrište galija, a na njemu se trgovalo uljem i drugim dragocjenim dobrima, o čemu svjedoče brojna nalazišta amfora razbacana po pjeskovitom dnu današnje delte. Prilikom istraživanja i na kopnu su pronađeni objekti javnog karaktera s mnoštvom amfora, rimske keramike, a pronađen je i mozaik na vapnenoj žbuci. Prisutnost Rimljana vidljiva je tako u prvim slojevima utvrde Brštanika, koja je izgrađena u stilu specifičnom za rimsko razdoblje, što potkrepljuje prisutnost rimskih tegula (crjepova) i vaza, kao i natpisa.

Velika povijesna naseljavanja ovog područja dogodila su se u srednjem vijeku, kad je i izgrađena spomenuta tvrđava Brštanika, a čiju je izgradnju financirao bosanski kralj Tvrtko II. Kulminacija se ostvaruje tek uvođenjem trgovine u Neretvu i osnivanjem stalne vojne posade i naselja na otoku Posrednici.

Krajem 17. stoljeća Mlečani su uz pomoć domaćeg stanovništva zaratili s Turcima u Dalmaciji, te uplovili u Neretvu i sagradili utvrdu Forte Opus. Tursku kulu kod Norina osvojili su 19. studenog 1684., čime su osigurali vojno uporište u Neretvi. Krajem 1714. Turci su navijestili Mlečanima rat. Kako Mlečani nisu željeli da Čitluk padne u ruke Turaka porušili su grad, a stanovništvo preselili u Opuzen i okolicu.

Podrijetlo imena

Postoji nekoliko pretpostavki o nastanku imena Opuzen od koji je najpoznatija ona po kojoj je Opuzen dobio ime po tvrđavi Fort Opus koju su Mlečani sagradili još 1684. na ruševinama ostataka pentagonalne kule pod nazivom Koš, čiji bedemi i danas krase stari dio grada. Prema ovoj teoriji, nestankom utvrde i vojničkog logora koji je bio u blizini nestala je riječ Forte, pa je ostao samo Opus kojem je dodan sufiks-en, i s tim je formuliran današnji oblik imena Opuzen.

Druga vjerodostojnija pretpostavka govori kako se u imenu Opuzen ne krije latinski, već hrvatski korijen. Otok Posrednica na kojem leži današnji Opuzen nosio je ime Opus, kako je to vidljivo iz Cornelijevih karata Neretve. No, još prije, Jakov Petar Lukarić, naziva utvrdu Koš Opusena. Naime, otok je nastao od mulja kojeg je rijeka nanosila i taložila, te je bio sklizak tj. opuzljiv. Na tom strateški važnom mjestu sagrađena je utvrda Koš upravo zbog nepristupačnosti. Blato i močvara omogućavali su relativno maloj posadi da dugo odolijeva raznim napadačima, pa je kao i nešto udaljenija Kula Norinska i ova tvrđava imala visoke bedeme, ali su upravo radi takvog sastava tla kroz stoljeća postupno tonuli sve dublje i danas se naziru samo njihovi ostaci.

Zbog nepristupačnosti tog dijela rijeke Neretve, narod ga ja nazvao Opuzina ili Opuz, što je ostalo sve do današnjih dana u terminologiji pučkog govora Neretvanske doline.

Kulturno-povijesna baština

Najkarakterističniji i najprepoznatljiviji dio današnjeg Opuzena je mjesni trg, gotovo scenski prostor, na čijem se kraju nalazi crkva sv. Stjepana sagrađena krajem 19. stoljeća u stilu neoklasicizma. Na suprotnoj strani od crkve početkom 20. stoljeća podignuta je zgrada škole po tipskom austrougarskom projektu, a koja je srušena 1992. godine.

Iza Crkve sv. Stjepana nalazi se najstariji sačuvani dio grada, s nekoliko sačuvanih kasnobaroknih stambeno-gospodarskih sklopova stiješnjenih na samom rtu današnjeg poluotoka.

Uz rijeku čija je obala u 19. stoljeću regulirana na način primorskih naselja pa se i naziva rivom, s nizom drvoreda, razvio se niz stambenih sklopova rezidencijalnog karaktera, s karakteristično ograđenim vrtovima prema rijeci, u čijem su zaleđu prostrana gospodarska dvorišta unutar visokih kamenih zidova te manje gospodarske kamene prizemnice ili katnice. Među njima se ističe kuća obitelji Oman, izuzetan sklop gotovo aristokratskog značenja s neobično bogatim inventarom rasutima tijekom vremena. U ovoj kući odsjedali su viđeniji gosti Opuzena od cara Franje Josipa II. koji je 1875. posjetio Opuzen do poznatog slikara Celestina Medovića.

Torzo cara Tiberijana

Rođen 42. godine pr. Kr. na rimski carski dvor dolazi uz pomoć svoje majke Livije Drusile koja postaje Augustova žena te time prva rimska carica. Iako nije bio Augustov sin, car mu daje velike privilegije te ga proglašava vojskovođom.

Najveća kamena klupa na svijetu

Trinaest tona teška monolitna klupa u obliku splavi dužine 7.6 m i širine 1,3 m zapravo je oživljavanje legende o nastanku grada Opuzena, koja kaže da je grad nastao na riječnom sprudu. Golema klupa od bračkog sivca, kamena izvađenog s 28 metara dubine ispod razine mora, oblikovana je od jednog komada i kao takva u Guinnessovoj knjizi rekorda konkurira za najveću kamenu klupu na svijetu.

Kapitel stupa

Ovo vrijedno kiparsko djelo antičke Narone darovao je Anđelu Vidoviću vidonjski župnik Bartol Ereš, u vrijeme kad je Vidović od 1837. do 1838., pa opet od 1843. do 1848., bio poglavar cijele Neretve, a Opuzen njeno administrativno središte. Kapitel je smješten sa zapadne strane zida na glavnom gradskom trgu, a ne njegovom podnožju urezan je natpis na latinskom jeziku.

Dio oltara Gaius Vibius Servus

U sklopu zida koji je podignut na zapadnom dijelu Pjace nalazi se polovica monumentalne kamene ploče s latinskim natpisom uokvirenim vijencem rozeta. Ovo umjetničko djelo izvedeno je za Gaja Vibija, bogatog naručitelja visokog društvenog položaja. Ploča potječe iz nekadašnje Narone i donesena je u Opuzen kao dar Bartola Ereša.

Povijesna utvrda Brštanik

Tvrđavu Brštanik sagradio je bosanski kralj Tvrtko u 14. stoljeću, vjerojatno na ostacima rimske utvrde. Naselje Podgradina, nastalo ispod tvrđave, dobilo je ime po Gradini – drugom nazivu za utvrdu i njen položaj. Uz obrambenu funkciju, utvrda je služila i kao trgovačko mjesto sa zalihama soli. Tvrđavu su uništili Turci u 15. stoljeću, a obnovili je Mlečani u 17. stoljeću. Zadržala je funkciju utvrde sve do druge polovice 19. stoljeća, kad je za austrijsku vladu postala bolnica za zarazne bolesti. Zbog čestih rušenja i obnova, izvorni oblik utvrde nije poznat. Na vanjskim zidovima sačuvane su puškarnice, a s unutarnje cisterne za vodu.

Autohtone neretvanske delikatese

Lepeza bogatih i raznolikih okusa nešto je što privlači gastro entuzijaste u Opuzen. Zbog svog povoljnog zemljopisnog položaja, rijeke Neretve koja prolazi kroz mjesto i blizine mora, svježa morska riba i morski plodovi su uvijek osigurani. Neizostavni dragulj po kojem je Opuzen i cijeli neretvanski kraj poznat je brudet od jegulja, žaba i ribe pa se tako svake godine u Opuzenu održavaju manifestacije kao što su Brudetijada i Dani jegulja, na kojima se predstavljaju autohtona, tradicijska jela.

Danas već tradicionalnu manifestaciju, osmislili su i po prvi put organizirali članovi udruge “Pivčeva kala”. U gastro natjecanju sudjeluje do 25 ekipa, a sam čin kuhanja traje 45 minuta. Brudeti su potom dostupni svim posjetiteljima za degustaciju, a kako bi mogli uživati u okusima i mirisima autohtonih neretvanskih delikatesa.

Važnost neretvanskog brudeta za neretvansko područje dokazano je i Rješenjem Ministarstva kulture i medija kojim je utvrđeno kako umijeće pripreme neretvanskog brudeta ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.

Aktivni turizam

Dolina Neretve, pa tako i Opuzen posljednjih godina privlači sve više zaljubljenika u aktivni odmor i one željne novih sportskih iskustava. A izbor je šarolik, od kitebordinga na Ušću rijeke Neretve, do cikloturizma, jedrenja ili plovidbe Neretvom.

Art festival Zen Opuzen

Svake godine, početkom srpnja Opuzen se pretvori u galeriju na otvorenom. Naime, tad se odvija Art Festival Zen Opuzen. Do sada su umjetnici u Opuzenu oslikali čak 96 fasada starih kuća. Samo je ove godine oslikano sedam novih murala.

Program je organiziran sa ciljem društveno slobodnog razvijanja i kreativnosti u zajednici, a začetnici su članovi udruge “Santa Valerio”. Festival danas okuplja umjetnike iz raznih zemalja, a građanima i posjetiteljima Opuzena, ostaju prekrasni, šaroliki murali u kojima mogu uživati tijekom cijele godine.

Tekst je nastao pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije.

IZVOR: TZ Opuzen, FOTO: TZ Opuzen