Tražite mjesto za odmor i predah koje je bogato baštinom, koje odiše poviješću, blizu je prekrasnih plaža, nudi neponovljivo eno-gastronomsko iskustvo, a uz tu pruža mogućnosti za aktivan odmor? Ako je odgovor na postavljena pitanje potvrdan, ovog ljeta trebate posjetiti Blato na Korčuli.
Mjesto poljoprivrednika i vinara koje je filoksera raselila po svijetu
Blato je jedno od najstarijih naselja smješteno u unutrašnjosti Korčule. Kroz povijest imalo je važan strateški položaj, a bilo je i jedino sigurno zaklonište u slučaju gusarskih napada. Svoje ime je dobio po periodičnom jezeru koje se nalazilo na mjestu današnjeg Blatskog polja, između Blata i Vele Luke.
Jezero bi zimi poplavilo, a ljeti presušilo i tako osiguravalo plodnu dolinu na kojoj se sijalo žito. Korčulansko gospodarstvo u prošlosti se temeljilo upravo na poljoprivredi, čije je središte bilo upravo Blato u kojem su živjeli i brojni plemići.
Plemstvo i pučani sastajali su se u loži na prostranom trgu ispred crkve. Današnja loža sagrađena je 1700. godine, a zamijenila je staru koja se spominje već u 15. stoljeću. Zvonik ispred crkve sagrađen je u 18. stoljeću, a puškarnice u zidovima svjedoče da se koristio i za obranu.
Spomenuto jezero isušeno je velikim melioracijskim radovima početkom 20. stoljeća, kad je prokopan i tunel do mora dužine preko 2 kilometra. Početak 20. stoljeća vrijeme je i gospodarskog rasta Blata. U to vrijeme sagrađeni su lukobran i riva u obližnjoj uvali Prigradici koja je izvozna luka za blatsko vino. Blato je tad proizvodilo više od tisuću vagona tržišnih viškova vina, a svjedoci prostranih vinograda su jedinstveni spomenici ljudskom radu – suhozidi ili „meje“. Procjenjuje se da ukupna duljina suhozida na području općine Blato prelazi duljinu opsega Zemlje i iznosi približno 60 tisuća kilometara. Drvored lipa Zlinje, koji se proteže čitavom duljinom mjesta, posađen je 1911. godine. Drvored je dug 1 kilometar i drugi je najduži drvored u Europi – na prvom je mjestu berlinski Unter den Linden.
Blatske vinograde, kao i mnoge druga na Jadranu, pogodila je filoksera, štetnik koji napada korijen vinove loze, što je potaknulo masovno iseljavanje iz mjesta. Dodajmo i da je 1921. Blato imao 8270 stanovnika. Prema dostupnim podacima krajem 1924. i tijekom 1925. godine iz Blata je preko Prigradice otišlo preko 1200 ljudi. U početku se odlazilo u Južnu Ameriku, a potom u Australiju. Danas samo u Sydneyu živi tri puta više Blaćana i njihovih potomaka nego u samom Blatu.
Nakon II. svjetskog rata u Blatu se uz poljoprivredu, razvija industrija i turizma. Danas sve značajniju ulogu igra i turizam, osobito u segmentu obiteljskog smještaja u samom Blatu i obližnjim blatskim uvalama. Postupno se obavljaju i vinogradi i maslinici, a poljoprivreda ponovno postaje važan dio baltske ekonomije.
Stoljetni viteški ples
Blato posjetitelje danas privlači i zbog svoje bogate kulturne i povijesne baštine. Među običajima i tradicijama posebno mjesto zauzima mačevalački ples Kumpanjija koji se izvodi uz ritam bubnja i zvuk mišnjice, a kojeg danas čuva i aktivno promiče istoimeno viteško udruženje.
Mačevalački ples Kumpajija ili „ples od boja“ prenosi tradiciju narodne vojske koja je u svakom trenutku mogla stupiti u obranu otoka. Bubnjar je bubnjajući obilazio mjesto s nagovještajem opasnosti i pozivao na okupljanje, a nakon svake bore s neprijateljem igrao se viteški ples.
Iz vježbe vojske razvio se ritualni mačevalački ples koji održava vojnički duh ljudi koji su otok Korčulu branili od osvajača. Kroz ples se prepoznaju elementi etničkih grupa koju su živjele na otoku i ostavile svoj trag: izumrli Pelgazi ostavili su buzdovan i bubanj, Iliri držak za barjak, stari Grci nošnju i mijeh, Rimljani vojnu formaciju i napokon Hrvati svoj Schiavona mač.
U pratnji bubnja i mišnjice, a pod vodstvom kapetana, plesači odnosno kupanjoli izvode razne figure, a ples završava međusobnim mačevalačkim dvobojima. Posebno su zanimljive figure koje izvodi barjaktar sa zastavom.
Tijekom manifestacije Blatsko ljeto svakog se tjedna kumpanjija i tanc izvode na Plokati, trgu ispred župne crkve u Blatu.
Život predaka u Etno kući Barilo
Baština Blata sačuvana je i prezentirana u Etno kući Barilo. Radi se o jedinstvenoj etnografskoj zbirci koju su vlasnici desetljećima sakupljali i izložili u kući svojih predaka Marinović Barilo.
Etno kuća nudi posjetiteljima poseban i nezaboravan ugođaj otočnog ambijenta i prikazuje život i običaje nekih prošlih vremena. Zbirku čini veliki broj uporabnih predmeta: od poljoprivrednih alata do svečane odjeće, tradicionalne nošnje, kuhinjskog pribora, ručnih radova, alata te brojnih drugih uporabnih predmeta. U vrtu i dvorištu izloženi su i poljoprivredni alati, ribarski pribor i razni kameni uporabni predmeti. Kuća je okružena vrtom u kojem raste autohtono aromatično ljekovito i ukrasno bilje našeg podneblja.
Jedna od najbogatijih zavjetnih zbirki u Dalmaciji
U središtu mjesta, na prostranu trgu, blatskoj Plokati, ističe se župna crkva Svih Svetih sa zvonikom i ložom. Crkva se spominje u pisanim izvorima u 14. stoljeću, dok neki izvori smještaju početak njene gradnje već u 10. stoljeću.
U istočnom dijelu crkve koji je ujedno i najstariji smješten je glavni oltar. Oltarna pala – diptih prikazuje sve svete i Bogorodicu s djetetom, djela mletačkog renesansnog majstora Girolama da Santacrocea, a u Blato su donesene 1540. godine.
U župnoj crkvi se ističe i kip Gospe, čudotvorni Bogorodičin, koji je nekad bio pulena, drvena skulptura na pramcu broda, a koji je nađen na morskoj obali. Kip je danas ukrašen nakitom koje su stoljećima poklanjali vjernici. Prema starosti, količini i vrijednosti radi se od vrjednijih zavjetnih zbirki u Dalmaciji.
U posebnoj kapeli, u mramornom sarkofagu, smješteni su ostaci sv. Vincence, zaštitnice Blata. Sv. Vincenca je rimska mučenica, a njene relikvije su donesene u Blato 1795. godine. Svake godine, 28. travnja, njene se moći nose u svečanoj procesiji oko mjesta
Na pročelju crkve ističu se veliki okrugli prozori – rozete, karakteristične za graditeljstvo u Dalmaciji. Kipovi na vrhu pročelja uobičajeni su u korčulanskom graditeljstvu. Za zapadne strane su sv. Marko i sv. Ivan Evanđelist, a sa sjeverne poprsje Stvoritelja te proroci Ilija i Jeremija.
Tijekom ljetnih mjeseci crkva je otvorena za posjetitelje.
Grad mrtvih nad poljem života
Neposredno iznad Blatskog polja, na uzvisini smještenoj na južnoj padini pretpovijesne gradine Stražišće, nalazi se groblje na koje su od 4. do 1. stoljeća prije Krista pokapani plemenski prvaci, ali i običan narod. Načinom ukopa te prije svega monumentalno, jedinstvenom dobro sačuvanom arhitekturom, ovo pretpovijesno groblje jedinstveno je na Sredozemlju.
Prilozi pronađeni u grobnicama, razne vrste oružja, posebno vrhovi kopalja, stotine helenističkih čaša i drugih posuda tisuće staklenih i jantarnih perlice, statusni su simbol ove nekad moćne otočne zajednice. Na nekropoli su, među ostalim, istražene dvije dječje grobnice, u kojima je pokopano više stotina djece, neonatalne dobi.
Dok nekropole se može prošetati, a pogled s vrha gradine seže prema Blatskom polju, zaljevu Vela Luka, Visu, Hvaru, Biokovu i Pelješcu.
Svi nalazi s ovog lokaliteta dostupni su za razgledavanje u sklopu arheološke zbirke Kopila u Kulturnom centru Blato.
Ljeto u znaku kulturnog i zabavnog programa
Blatsko ljeto u trajanju od 16. srpnja do 15. kolovoza tradicionalna je ljetna kulturna manifestacija koja Blaćanima i njihovim gostima nudi raznolik i bogat kulturni i zabavni program s naglaskom na očuvanje kulturne baštine.
U okviru programa organiziraju se koncerti klasične glazbe, plesne večeri, zabavno glazbene večeri u blatskim uvalama uz prezentaciju i degustaciju tradicionalnih proizvoda lokalnih proizvođača i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s naglaskom na autohtone eno-gastro proizvode po kojima je Blato prepoznato.
Tu je i dramski program koji svake godine posjetiteljima nudi bogat izbor. Uz nekoliko komedija, na programu se i predstave za najmlađe. Tijekom srpnja i kolovoza izlažu se i radovi likovnih i akademskih umjetnika.
Nezaobilazna manifestacija u sklopu Blatskog ljeta je i Vinska noć u organizaciji Društva prijatelja „Vino u tradiciji življenja“ Blato, na kojoj se posjetitelji i ljubitelji vina mogu upoznati s vinarijama otoka Korčule, kao i gostujućim vinarijama uz bogatu gastro ponudu te degustirati preko stotinu različitih crnih, bijeli i rose vina u jedinstvenom ambijentu Gradskog parka u Blatu.
Tijekom Blatskog ljeta svake se godine upriliči i scenski prikaz bitke na Giči koja se dogodila 1571. godine, a u kojoj sudjeluju članovi Udruženja i članovi KUD Petar Milat. Smotrom blatskog folklora, čiji je domaćin V.U. Kumpanija Bato, te svečanim spuštanjem zastave blatskog ljeta, na Plokati, na blagdan Velike Gospe manifesta se i službeno zatvara. U programu koji je posvećen bogatstvu tradicijske baštine Blata, posjetitelji imaju priliku uživati u tradicionalnim plesovima kao što su četvorka ili kvadrilijun, kotiljun, splet pokladnih plesova i Blatski tanc te na samom kraju pogledati Kumpanjiju.
Nove i stare tradicijske slastice
Otok Korčula, ali i Blato, poznata su gastro destinacija. Osim tradicionalnog kolača od dizanog tijesta, lumblije koja nosi zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, Blato se danas može pohvaliti s dvije nove slastice inspirirane, bogatstvom, poviješću, okusima i mirisima Blata, a koje je osmislila i autorskim pravom zaštitila Kristina Sardelić.
Riječ je o Blatskoj torti® – novoj i jedinstvenoj slastici sa svim sastojcima lumblije, koja nosi dašak prošlih vremena, a no ipak prilagođena nepcu modernog potrošača. Okruglog je oblika, ukrašena listićima badema, jezgrom oraha, kriškom limuna, kriškom naranče i ušećerenim bademima.
Kumpanjol® je pak slastica inspirirana viteštvom, osebujna okusa i mirisa osobito povezana s Viteškim udruženjem Kumpanjija iz Blata, a simbolizira upravo viteza koji pleše tradicionalni viteški „ples od boja“.
Kumpanjoj je originalni suvenir u obliku keksa koji je ukrašen pečatom posebnom izrađenim za tu namjenu. Pečat koji definira oblik te slastice oblikovan je u formi štita s utisnutim logom Udruženja koji prikazuje viteza kumpanjola u karakterističnoj i dinamičnoj figuri viteškog plesa s mačevima, s osim figure kumpanjola sadržava i natpis „Viteško udruženje Kumpanjija Blato“ te dvije godine: 1214., godinu Korčulanskog statusa i 1927., godinu statutarnog utemeljenja Udruženja.
Osebujna je okusa zahvaljujući sastojcima kao što su bademi, mljeveni klinčići, cimet, muškatan oraščić, korijandar, anis, korica limuna i naranče, vanilin šećer, rakija i đem od smokve. Među navedene sirovine prilikom izrade tijesta dodaje se i mljeveni rogač.
Idealna destinacija za ljubitelje pješačenja i biciklizma
Na području općine Blato postoji se preko 40 kilometara pješačkih i 140 kilometara biciklističkih staza.
Pješačke staze čine mješavinu staza podijeljenih prema kriteriju zahtjevnosti od planinarskih, šetnica uz more, laganih i težih pješačkih staza. Staze uz more namijenjene su najširem krugu šetača, prate obalu, prolazeći brojnim uvalama i uvalicama kroz stoljetnu borovu šumu.
Uređeno je i označeno ukupno 6 pješačkih staza:
Lungomare – Karbuni – Gršćica – Giča – Blato – 9 km
Belvedere – Prižba – sv.Marko – Prišćapac – 4.5 km
Tragom povijesti – Najstarija maslina – Kopila – Črnja luka – Česvinice – 10 km
Sudbinska luka – Prigradica – Hrastovice (kružno) – 5.4 km
Korčula na dlanu – Mala Kapja – Kom – 1.7 km
Put blažene Marije Petković – Blato – Prižba – Blato – 5.3 km
Biciklističke staze na području Općine Blato i ljepota krajolika zadovoljit će i najstrastvenije ljubitelje biciklizma. Biciklizam je već odavno u ponudi aktivnog odmora na otoku Korčuli, a mnogi zaljubljenici u vožnju biciklom dolaze i uživaju u ljepoti otočkog krajolika. Prema njihovim riječima, teško je reći koja je staza ljepša koja atraktivnija.
Uređeno je označeno njih također šest:
Zlatno doba – Blato – Prigradica – Blato – 14.5 km
Ekvator – Blato – Mala Kapja – Babina – Blato – 30 km
Izvor života – Blato – Čarnja Luka – Vela Luka – Blatsko Polje – Blato – 24.5 km
Staza maslina – Blato – Karubi – Potrina – Blatsko Polje – Blato – 20.5 km
Toscana – Blato – Donji Lov – Brna – Prižba – Blato – 25 km
Belvedere – Blato – Prižba – Kabruni – Blato – 25.6 km
Ovaj tekst je nastao pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije.
Izvor: TZ Blato
