Europski parlament 7. veljače 2024. s 307 glasova za, 263 protiv i 41 suzdržanim donio je stajalište za pregovore s državama članicama o prijedlogu Europske komisije o novim genomskim tehnikama (NGT) kojima se mijenja genetski sastav organizma.
Točnije riječ je o Uredbi, koja bi, ukoliko je prihvati i Vijeće Europe, “na mala vrata” u sve zemlje članice EU uvela genetski modificirane biljke, koje dosada u Europi nisu bile dobrodošle.
Što ova uredba znači za hrvatske poljoprivrednike i općenito za proizvodnju hrane u Hrvatskoj i kako bi mogla utjecati na proizvođače i konzumente, na konferenciji za medije, koja se održala u sklopu Mediteranskog sajma, u Dubrovniku su govorili Josip Haramija iz Hrvatskog agronomskog društva, Renata Hanzer, rukovoditeljica Odjela za biotehnološke analize, mikotoksine i rezidue pesticida Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore te potpredsjednik Vijeća poljoprivrednih udruženja Europske unije (COPA) i Domagoj Živković, mladi nagrađivani maslinar.
Konferenciju je moderirala Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik, koja je prisutne podsjetila kako je još davne 2005. na Mediteranskom sajmu u Dubrovniku pokrenuta je i ostvarena ideja o proglašenju Dubrovačko – neretvanske županije GMO free županijom.
– Stoga je Mediteranski sajam idealno mjesto da se propita utjecaj usvajanja ove Uredbe na razini Hrvatske, ali i cijele Europske unije. Predložena Uredba imat će značajan utjecaj na troškovnu stranu naših sjemenara te poljoprivrednika, a neosporno će unijeti na „mala vrata” GMO sjemena u proizvodnju na europskom prostoru, istaknula je uvodno Trojić.
Renata Hanzer objasnila je prisutnima razliku između GMO-a i nove genetske tehnologije (NGT-a), istaknuvši kako je Europski sud pravde izjednačio ova dva postupka stvaranja novih organizama (biljaka).
– Kod GMO tehnologije radi se o izmjeni genoma organizma genima druge vrste, a kod NGT-a o umjetnom imitiranju prirodnih procesa koji dovode do izmjene genoma. Republika Hrvatska kod prvog je čitanja Uredbe prepoznala 4. ključna problema. Prvi je nemogućnost država članica da na svom teritoriju ograniče ili zabrane ovu tehnologiju. Drugo nepostojanje obveze označavanja proizvoda proizvedenih ovom tehnologijom i nemogućnost slijeda porijekla proizvoda. Treće je nedefiniran oblik 20 modifikacija dozvoljenih za 1. kategoriju ovakvih proizvoda i ono četvrto najspornije je koegzistencija, koja podrazumijeva uređivanje odnosa između primjerice dvije susjedne oranice ili dvije zemlje članice. Ukoliko sjeme s NGT oranice prijeđe na ekološki obrađivanu oranicu, kako će se to rješavati, kojim mjerama i tko će plaćati odštetu?
Hrvatska je zabranila GMO, ali NGT nećemo moći zabraniti ukoliko ne dođe do izmjena ove uredbe. Sve mjere koegzistencije teško su provodive i jako su skupe, a trebamo se zapitati dovodimo li time u pitanje trud i rad onih koji su se odlučili za ekološku i biodinamičku poljoprivredu, koju ujedno propagira i podržava i EU i RH. Puno je pravnih nejasnoća, koje bi se trebale raspraviti prije nego što ova uredba stupi na snagu. Sad je trenutak da jačamo institucije, ali i svijest te znanje naših građana i proizvođača hrane, istaknula je rukovoditeljica Odjela za biotehnološke analize, mikotoksine i rezidue pesticida Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Josip Haramija naglasio je kako NGT donosi biljke otpornije na klimatske promjene, većeg prinosa te otpornije na bolesti i štetnike. Kazao je kako je poljoprivreda već sad itekako napredovala klasičnim tehnologijama oplemenjivanja. Naveo je kako je Hrvatska 3. u Europi po proizvodnji ekološki prihvatljivog sjemena soje, no da se nažalost ta ekološka soja iz Hrvatske izvozi, dok se uvozi GMO soja iz Južne Amerike. Kazao je kako NGT tehnologija daje veći prinos na manjoj površini, ali se zapitao jesmo li mi upoznati sa svim posljedicama koje njezina primjena nosi.
-NGT tehnikama vlada šest velikih svjetskih korporacija. Svi ostali slabo su upoznati s ovom tehnologijom. Mi kao država koja ima čistu zemlju, vodu, očuvanu prirodu imamo sve adute za uzgoj ekološke i biodinamičke hrane, bez GMO-a. Da bi se spriječilo širenje NGT sjemena s jedne na drugu oranicu razmak između njih treba biti od 200 do 400 metara, ovisno o kulturi. Procesi prelaska sjemena teško se mogu kontrolirati, a ta činjenica ugrožava naše ekoproizvođače, kazao je.
On je naglasio kako je stanje u poljoprivredi diljem cijele Europe kaotično jer EU inzistira na Zelenom planu, kojim se ukidaju određeni pesticidi, štite kukci i leptiri te značajno povećava cijena prozivoda, kao i kvaliteta, dok se u isto vrijeme u trgovačkim lancima prodaje jeftina i nekvalitetna hrana iz uvoza.
-Kao da se namjerno želi uništiti poljoprivreda u EU, zaključio je predstavnik Hrvatskog agronomskog društva.
Mladen Jakopović bio je konkretniji te istaknuo kako NGT kontroliraju tri svjetska kartela Bayer – Monsato, kineska državna tvrtka Cofco i američki Cargill.
-Od 2011. do 2018. ova tri kartela na tjednoj su bazi u Europi lobirali za NGT sastajući se s premijerima, povjerenicima… Koliko su oni jaki pokazala je i činjenica da je samo tjedan dana prije glasovanja u Europskom parlamentu bilo gotovo sigurno da ova Uredba neće proći, no na glasovanju situacija se promijenila. Zašto oni žele ući u EU? Zato što su cijene hrane u EU najveće i tu je njihov interes.
Poticaji za poljoprivrednike u EU nisu se mijenjali posljednjih 7 godina, a inflacija je napravila svoje. Green deal zabranjuje upotrebu određenih pesticida, kontrole proizvođača hrane u EU su velike, ali i birokratske obveze, zato se farmeri bune. Njima su se troškovi povećali, kontrole pojačale, a istovremeno se u Europu uvozi manje kvalitetna i jeftinija hrana iz Ukrajine, Južne Amerike…
Hrvatska ima sve uvjete za ekološku i biodinamičku poljoprivredu, koja našim proizvođačima omogućuje veće cijene proizvoda. Mi nemamo dovoljno poljoprivrednih površina da idemo na masu, možemo biti konkurentni samo po kvaliteti te naše kvalitetne i skuplje proizvode prodavati kroz turizam. Trebamo kvalitetne sirovine zadržati u zemlji, a ne ih izvoziti i pojačati prerađivačku industriju. Ne bismo trebali naše kvalitetne proizvode izvoziti, a za nas same uvoziti jeftinu i nekvalitetnu hranu, što se trenutno događa, zaključio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore te potpredsjednik Vijeća poljoprivrednih udruženja Europske unije.
Maslinar Domagoj Živković, koji se bavi ekološki prihvatljivom proizvodnjom maslinovog ulja, kazao je kako je jasno da se napredak ne može zaustaviti, ali da je najveći problem hrvatskih poljoprivrednika neinformiranost i neznanje.
-Ako dođe do privatizacije sjemena, to je za nas male proizvođače izgubljeni rat. Mislim da nam država može pomoći i zaštititi nas opredijeliti se ili za ekološku ili za neku drugu proizvodnju. Jasno je da jedna uz drugu ne idu. Mi imamo čistu zemlju, vodu, prirodu, sve uvjete za ekološku proizvodnju, koja postiže bolje cijene od standardne, ali nismo dovoljno educirani ni mi proizvođači, ali ni naši kupci o ovoj temi, zaključio je nagrađivani maslinar te dodao da bi hrvatski građani zasigurno manje državnog novca trošili na liječenje raznih bolesti, kad bi jeli domaću ekološki proizvedenu hranu.
Na novinarsko pitanje što bi Hrvatska sad trebala poduzeti, odgovorio je Jakopović, koji ističe kako bi se Hrvatska sad trebala zajedno sa susjednim zemljama, koje zagovaraju ekološku poljoprivredu, kao što su Slovenija i Austrija, izboriti za doradu Uredbe i zaštitu pojedinih dijelova svog teritorija od NGT-a.
Inače ova Uredba treba proći proceduru u Vijeću Europe, moguće i brojne izmjene, prije nego što stupi na snagu, a na snagu će definitivno jednom stupiti. Ona bi mogla biti i tema buduće kampanje na izborima za Europski parlament koji će biti u lipnju.
