U susret obilježavanju Europskog dana povijesnih vrtova (European Day of Historic Gardens) koji se obilježava svake godine 26. travnja, Zavod za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku podsjetio nas je na karakteristične vrste dubrovačkih povijesnih vrtova. Zavod za mediteranske kulture podržao je akciju našeg portala, “Plastenik nade”, kojom su se uspješno prikupila sredstva za kupnju plastenika u kojemu će učenici cvjećarskog smjera Obrtničko tehničke škole sa svojim nastavnicima izvoditi praktični dio nastave, na čemu im je dubrovniknet.hr iskreno zahvalan.
Biljke korisne i oku ugodne
Na ograničenom vrijednom prostoru kakav je dubrovački, oduvijek se vodilo računa o tome da biljke sađene unutar đardina budu istovremeno i korisne i oku ugodne. Sadnjom autohtonih i udomaćenih biljaka osigurava se otpornost biljaka na naše specifične klimatske i uvjete tla, ali i sprječava nerijetko nekontrolirano širenje pojedinih stranih vrsta.
Stare vrste dubrovačkih đardina, već se desetljećima čuvaju i razmnožavaju u rasadniku Čibača Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku, o čemu Izv.prof.dr.sc. Mara Marić, predstojnica ZMK UNIDU, kaže:
– Zanimljivost je da smo do danas očuvali sve biljne vrste koje se spominju u djelima dubrovačkih renesansnih pisaca. Dubrovački benediktinac i renesansni književnik Mavro Vetranović je tijekom svog izgnanstva na otočiću Sveti Andrija, kroz pjesmu Remeta sa čežnjom izdvojio najvrjednije biljke dubrovačkih renesansnih đardina: ružica, tratorak (akantus), ljubica, naranče, lemuni, bosiok, četruni. Doista agrumi najbolje objedinjuju ljepotu i korisnost, i do danas su ostali neizostavne voćke dubrovačkih tradicionalnih đardina. Stoljećima su se u dubrovačkim đardinima sadili četruni, gorke naranče, lemuni, pa zatim različite slatke naranče (domaće, velike, „bez pica“, crvene, ljetne..), mirisni narančini poput ‘Havane’, aleksandrini. Sadnja agruma nije ograničena samo na vrtno tlo. Danas ih podjednako uspješno možete uzgajati u grastama. Dovoljno je posaditi ih u graste dovoljne dubine i većeg promjera (oko 90 cm dubine i barem pola metra promjera), sa propustom za otjecanje vode, plodnim supstratom i drenažnim slojem, te ih redovito ljeti zalijevati. Pognojite ih početkom vegetacije i barem jednom u ljetnom razdoblju, a to će vam se višestruko isplatiti zimi, kada ćete na dohvat ruke imati prirodnu potrebnu dozu vitamina C.
Od naše sugovornice doznajemo i sljedeće zanimljivosti o dubrovačkim đardinima:
– Dubrovački đardini osim utilitarnosti odišu posebnom vrstom raskoši – ne krutom geometrijom, već polikromnom igrom boja, mirisa i tekstura, koja se često pripisuje orijentalnom utjecaju. Neizostavan je u takvom đardinu bus (šimširi), lovor, mrča (mirte), lavande, leandre (oleanderi), ruzmarini, garofali (karanfili), čemini (jasmin), božuri, vinke, starinske damask ruže za rozulin, tulipani, dubrovački koralji…Renesansni pisac Petar Zoranić u “Planinama” (1569.) bilježi kako se ruzmarin orezivao „u oblike životinja i pehara“ što je svjedočanstvo humanističke estetske u vrtnom oblikovanju. Hvarski renesansni pjesnik Petar Hektorović je razmjenjivao sadnice sa Mavrom Vetranovićem. Poznato nam je kako je don Mavro iz Dubrovnika Hektoroviću na Hvar za njegov perivoj u Tvrdlju poslao leandre, tamarise, kapare, indijske smokve, jasmine… Sve su to biljke otporne na posolicu koje i danas u rasadniku na Čibači uspješno uzgajamo.
Vitke stupce pergola obavijala je oduvijek loza, najčešće ‘Dubrovačka malvasija’, a kasnije i čemin (jasmin), gličina, lozica, plumbago, Banksove ruže (nazivana i dubrovačka ruža), pasiflore, a od 19. stoljeća i boguvile, tekome i tekomarije. Danas kada živimo klimatske promjene, pa čak ako imamo i vrlo ograničeni komadić plodnog tla, jednostavnim tehničkim rješenjima možemo popeti omiljenu penjačicu, te osigurati ljeti toliko željeni hlad, a takvo zelenilo na pergoli može smanjiti i više od 5 °C temperaturu u prostoru u kojem boravimo.
Raskoš đardina
I za đardine „u sjeni“ postoje rješenja
-Ako kojim slučajem imate đardin potpuno u sjeni, on svejedno može biti raskošan uz hortence, aspidistre, kokuluse, šatirane i obične brštane (bršljane), veprine, vinke, dubrovačke gospare i gospođe, nezaobilazne kamelije u raznim bojama. Ujedno sve su to biljke koje su zahvalne za uzgoj.
Atraktivne pozicije u našim đardinima, na taracama, ili u grastama, mogu uljepšati raskošne nezahtijevne kane u crvenoj, žutoj ili narančastoj boji. Ili pak neki od cvatućih grmova poput afričkih ljiljana, suručice, vajgele, pajasmina, kerije, hibiskusa, ukrasnog šipka, lavande ili nezaobilazne belaluiđe koja je prirodni repelent, a može biti i jedan od začina u vašem ljetnom napitku.
Ako se nastojite zaštiti od neželjenih pogleda u privatnosti svoga doma, posebno su korisne vrste poput dubačaca, pitospore, lovorike, eleagnusa, fotinije, ili pak niza autohtonih čempresa.
U koliko imate tek jedan prozorski otvor na raspolaganju, ne zaboravite ga oplemeniti grastama u kojima će se naći metivica, bosiok, majorana, origano, petrusin, selen…
Puno više od toga, uz široki raspon ljetnica, presadnica povrća, jedinstvene ponude autohtonog genfonda maslina, šipaka, rogača, murvi, nespola, čičimaka, smokava, uz stručne savjete djelatnika, možete naći u rasadniku Čibača Zavoda za mediteranske kulture UNIDU, Put dr. Ante Starčevića 145 u Čibači, radnim danom od 7 – 15 sati, a subotom od 7-14 sati (počevši od prve subote iza Uskrsa). Pogledajte ponudu ovog jedinstvenog rasadnika na https://www.unidu.hr/wp-content/uploads/2024/04/cjenik-ZMK-2024.pdf
