U velikoj vijećnici počela je 28. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Na sjednici je prisutno 18 vijećnika od njih ukupno 21. Na dnevnom redu je 35. točaka, među kojima su i rebalans proračuna za ovu godinu, davanje pozajmnice poduzeću UTDRagusa, Odluka o zatvaranju i sanaciji Grabovice, Odluka o gradskim porezima. Đuro Capor (SJG) na početku je kazao kako na prošloj sjednici nije dobio riječ, kad je tražio povredu poslovnika, iako po poslovniku vijećnik na to ima pravo te je tražio da se zapisnik sa prošle sjednice prilagodi. To je prihvaćeno te je usvojen zapisnik s prošle sjednice. Nikša Selmani (SJG) kazao je kako vijećnici još nisu dobili materijale za dvije točke,koje su vezane uz sport te da je nezgodno glasati o dnevnom redu, kad vijećnici nemaju materijale. Predsjednik Vijeća kazao je kako je mislio da su materijali podijeljeni, no kazao je kako će se održati pauza prije rasprave o tim dvijema točkama, koje će biti zadnje, tako da vijećnici imaju vremena pročitati materijale. Glasalo se o nadopunama dnevnog reda, među kojima je odobrenje Libertasu za operativni leasing za nabavu tri autobusa. Jednoglasno je prihvaćen dnevni red.
Viječnićka pitanja
Željko Raguž (DUSTRA) – vidimo da je u zadnje vrijeme aktualan Sunset Beach. Znam da nije to u ingrenciji Grada, ali me zanima mišljenje gradonačelnika. Jer je bilo pompozno najavljivana izgradnja svega tamo, sve vodi prema nekom scenariju: ovi se pomiruše, gazde se najedoše, pare se podjeliše, objekti zatvoriše, a narod naj..aše. Raguž je dobio opomenu. Raguž je pitao i zašto na cijelom Masarykovom putu nema nijednog pješačkog prijelaza.
Franković – moram reć da sam na početku podržavao ovaj projekt (Uvala) za koji je proveden urbanističko-arhitektonski natječaj. Od prvog dana tu je problem, a projekt nije realiziran sukladno natječaju. Nema dovoljan broj stabala, koja rade prirodni hlad, a koncesionari su pogriješili u projektu, pogotovo oko objekata na plaži. Mi nismo dali, niti nadziremo koncesiju. Vjerujem da će Županija donijeti nove odluke. Ono što je bilo prije nije bilo dobre, a sad ovo je možda i lošije. Nadam se da će Županija provesti svoje ovlasti. Masarykov put smo uredili, slažem se da o pješačkim prijelazima treba voditi računa. Uzet ćemo taj prijedlog u razmatranje.
Đuro Capor (SJG) – kad ću dobiti odgovore koje od Vas tražim već nekoliko mjeseci, u nekim je slučajevima prošlo i tri mjeseca. Tražio sam ugovor o kupnji Tapa u Komolcu te zapisnik sa sastanka sa stanarima Karingtonke, tražio sam i odgovore tko je u ovoj ili bivšim gradskim upravama odgovoran za izgradnju zida pokraj Vile Elite. To ni meni ni građanima dosad nije odgovoreno. Molim da ažurnije ispunjavate dužnost prema vijećnicima. Drugo pitanje je vezano za dozvolu koja je izdana u Komolcu na čestici zemlje 330 za radove koje provodi HEP i to na prostoru koje djeluje DVD Komolac, a na vlasništvu osoba koje ni ne znaju za te radove. Čujem da ste Vi htjeli otkupiti te čestice, ali u proračunu nema toga. Zanima me kako su izdane dozvole bez suglasnosti vlasnika.
Franković – Vi pokušavate insuinuirati da Vam to ne želim dati. Kad ga dobijem u službenoj formi proslijedit ću Vam ugovor. Mi imamo u proračunu stavku za kupnju zemljišta u Komolcu, a kako oni provode rekonstrukciju objekta, to nije pitanje za mene. DVD će i dalje biti tamo, a HEP se s nama mora dogovoriti. Spominjali ste Karingtonku, nismo sa sastanka vodili zapisnik, ni tonski zapisnik. I da se vodio, mi bi Vam ga dali. Jedan je od stanara tražio zapisnik, ali nismo ga vodili. Ovaj korak više,koji sam ja po prvi put, obnašajući dužnost gradonačelnika, napravio, a to je da se sastanem s investiterom i da zahtjevam još jednu podzemnu garažu, a to je zato da obiteljima poginulih branitelja i vojnim invalidima osiguram parkirna mjesta, jer im je Grad to trebao osigurati i prije. Mjesta koja su di piu, ljudi ih mogu kupiti.
Capor – prihvaćam ovo što ste rekli da imate u formi na mobitelu. Nije mi nužan originalni dokument proslijedite mi ono što imate. Vezano za stanarima Karingtonke, sudionici su mi rekli da se sastanak snimao u službenim prostorijama Grada, zato smatram da bi taj zapis trebao biti dostupan svima. Niste mi odgovorili na pitanjeu svezi Elite.
Jasmin Deraković (DDS) – pitao je gradonačelnika kakvi su planovi Grad u svezi dovršetka pješačko-biciklističke staze od Gospina polja do Petke i uređenja serpentina na Srđu. Pitao je i kakonapreduju radovi na Lapadskoj obali.
Franković – Na prvo pitanje ću Vam odgovoriti pismeno. Nadam se skoro uporabnoj dozvoli, a nakon nje će se dovršiti oblaganje kamenom i urbana oprema. Upravo mi je prije pola sata Libertas poslao plan prometovanja. Tuda će prometovati autobus 2A koji će cirkulirati od Batale do Solituda kružno. Mi moramo dobiti uporabnu dozvolu, a nakon tofga ide kružni tok na Batali koji će riješiti promet Lapadskom obalom, koji će onda biti dvosmjerni. Bilo je puno problema u svim fazama, ali sve je to iza nas, a Grad je dobio lijepu šetnicu i biciklističku stazu. Svi trebamo biti ponosni na ovaj projekt, koji je lijep, ali je i riješio brojne infrastrukturne probleme. Sjetimo se pucanja cijevi. Plima će i dalje predstavljati problem, ali sustav oborinske odvodnje je napravljen na pumpama.
Maro Kristić (MOST) pročitao je izjavu direktora TZ grada Dubrovnika, koji je izjavio da nema smisla da Gradsko vijeće raspravlja o radu Turističke zajednice, te je pročitao zakonske propise, kojima je prema njegovom mišljenju, Grad usko povezan uz TZ. Kristić je opet pozvao na tematsku sjednicu o turizmu. Znam da Dom Maslina nije u nadležnosti Grada, ali mislim da nešto trebamo poduzeti. Članovi Upravnog vijeća su naši sugrađani, stanje u domu je u neredu, nezadovoljstvo vlada upravom ravnateljice, uskraćuju se djeci đeparci, stručno osoblje zbog nezapošljavanja ljudi, rade sve osim svoj posao. Postoje zabilježene nepravilnosti, alise ništa tamo ne radi. Apeliram na Vas i na medije da pomognu štićenicima i zaposlenicima Doma Maslina.
Franković – direktor TZ-a je jedan o najkvalificiranijih ljudi u turizmu, koje znam. On možda nije baš vičan javnom govoru, ali stojim iza nejga. U godini u kojoj je Grad dobio 4. svjetske nagrade i proglašen je šampionom turizma, mislim da možemo i moramo raspravljati o uspjehu dubrovačkog turizma i dubrovačke turističke zajednice. Milsim da ne trebamo slušati one koji su jučer počeli iznajmljivati apartmane, a nikad nisu doveli niti jednog gosta u Grad. Dubrovnik je odlično odradio sezonu, vrhunski listopad i studeni. U siječnju ćemo imati kumulativne rezultate turističke sezone i tad ćemo napraviti sjednicu. Vrijeme je najbolji sud, koji demantira one koji navodno o turizmu znaju puno.
Neću prozivati ravnateljicu, koja je dugi niz godina radila zahtjevan posao. Mislim da nije zaslužila prozivke ovdje. Postoje nepravilnosti, to će riješiti Ministarstvo. Ako je došlo do zamora materijala, toj se osobi mora u sustavu socijalne skrbi treba naći posao. Ministarstvo šalje određene impulse nezadovoljstva, ali mislim da će se to riješiti. Ne želim da padne crna sjena na časnu i vrijednu i dobru osobu. ona nije to zaslužila.
Kristić – što se tiče turizma ima puno stvari koje zaslužaju pohvale. Moj istup nije da diskreditiram ravnateljicu, ali to su teme o kojima treba pričati jer su i ta djeca dio naše zajednice.
Krešimir Marković (HS) – ponovno je pitao o tijeku uređenja Boškovićeve poljane i koja će podloga na nju ići. Pitao je u kojoj je fazi spomenik braniteljima na Pilama i kad će se urediti cesta do Strinčerje?
Franković – poljana je dobila idejni projekt s tri varijente podloge, popločanje,čvrsti pijesak i kombinacija dvojega. Konzervatori će odlučiti. Osobno mislim da je najbolje popločanje, ispod poljane je arheološko nalazište koje bi se tako bolje očuvalo. U tijeku je raspisivanje arhitektonsko-urbanističkog programa za spomenik braniteljima na Pilama, nadam se da će to biti na isti način kao što je to odrađeno za spomenik poginuloj djeci. Ta koordinacija roditelja, projektanata je bila nevjerojatna, jer mnogi drugi projektanti nisu bili tako susretljivi. Nadam se da ćemo tako doći do spomenika braniteljima. Na treće pitanje odgovorit ću Vam pismeno.
Andro Vlahušić čestitao je svima u Zaračnoj luci na ugovoru s Rayanairom. On je već izračunao da će to biti novih 250 milijuna eura godišnje. Pitao je kako će se grad prirpremiti na taj novi povećani broj gostiju. Zanimalo ga je što je s 5 tisuća stranih radnika, koji žive s nama i kako se grad priprema na taj suživot.
Franković – pisano ću odgovoriti jer moj odgovor ne može stati u četiri minute. Ukupne brojke ne znače ništa, raspored brojki unutar sata, tjedna, mjeseca, godine je ključan. Molim da o Vašim idejama raspravimo na tematskoj sjednici o turizmu u siječnju. Moramo raditi da u siječnju ugostiteljski objekti i zimi u Gradu rade. Ljudi iz Rayanaira bili su iznenađeni bijelim papirima na zatvorenim objektima u gradu. Mi moramouvjetovati da određeni broj lokala bude otvoren i zimi.
Olga Muratti (HSU) – kazala je kako su Konal, Šipčine i Ilijina glavica izolirani dijelovi grada jer linije 8 i 3 dugo čekajuna stanicama umjesto da kruže i povezuju bolje ove dijelove grada. Pitala je jesu li doneseni kriteriji za prijem korisnika u Dom Ragusu.
Franković – na prvo pitanje ću Vam pismeno odgovoriti. Prekjučer je trebao biti požarniinspektor u nadzoru, ostalo je pitanje buke. Podigli smo zid koji je trebao toriješiti i dalje je buka 8 decibela iznad dozvoljene, pa smo angažirali jednu tvrtku koja će umanjiti buku. To su problemi, nadamo se brzom rješenju. Sve ostalo je riješeno, vjerujem da će u siječnju Dom početi raditi.
Muratti – ne očekujem da gradonačelnik brine o svemu, ali ja imam problem da me zovu starije osobe kojima obećavam da će dom biti otvoren, a oni su nestrpljivi.
Anita Bonačić Obradović (SDP) pitala je za javnu rasvjetu u Sustjepanu, pitala je kad će Dubrovnik dobiti atletsku stazu.
Franković – početkom iduće godine počet ćemo s realizacijom atletske staze, osigurana su sredstva, Sportski objekti će to realizirati. Nabrojio je što je Grad sve napravio u sportskoj infrastrukturi zadnjih nekoliko godina od sportskih dvorana, igrališta, hangara… za Sustjepan ću zatražiti odgovor o javnoj rasvjeti, a ulaz i izlaz sa štreke treba vidjeti sa Hrvatskim cestama.
Ivan Maslać (HDZ) – pitao je što je sa cestom Tamarić i kakvi su planovi Grada s vrtićem na Konalu.
Franković – Pobrežje, Lapadska obala su ključni cestovni projekti za rasterećenje prometa u gradu. Treći infrastrukturni projekt važan za Mokošicu i djecu Mokošice je cesta Tamarić. Kako bi realizirali nadogradnju OŠ Mokošica moramo ispuniti uvjet sigurne ceste, a to je cesta Tamarić. U listopadu 2024. projekt bi trebao biti gotov. Do kraja ove godine ćemo OŠ Mokošica prijeviti na nadogradnju objekta. Cesta bi trebala biti gotova do početka nadogradnje škole. Vrtić u Solitudu otvara 5. novih jasličkih grupa, gdje nam nedostaje smještana. Vrtić Čiopa sutra počinje s radom. Uskoro će proraditi i vrtić u DOC-u. Što se tiče vrtića Kono napravili smo projekt adaptacije, a razgovarat ćemo sa Pravolavnom crkvom o toj adaptaciji jer je to njihov prostor. Mislim da je to najbolje rješenje. Plan je privremeno izmještanje djece tijekom adaptacije koja bi trebala trajati nekoliko mjeseci. S prostorom Radiomatera postoje imovinsko-pravni problemi. U svakom slučaju uskoro ćemo se sastati s roditeljima.
Ivo Lučić (HDZ) pitao je gradonačelnika kad će obnova prepumpne stanice i odvodnog tunela na Petci, a zanimalo ga je zna li gradonačelnik kad će autocesta kroz Primorje.
Franković – u nabavi su sudjelovale tri tvrtke. Jedna je odabrana, druga je podnijela žalbu. Čekamo odluku Komisije o javnoj nabavi. To može trajati nekoliko mjeseci. O autoputu mogu reći da je raspisan natječajni postupak. Teško je gatati kad bi to moglo biti. Dat ću Vam primjer Aglomeracije od početka javne nabave do izbora izvođača prođe u prosjeku godinu dana. Takav nam je zakon.
Katarina Doršner (HDZ) – kad će krenuti projekti financirani kroz ITU park Pile, Platana i gradac i kad će natječaj za Arheološki park na Pustijerni?
Franković – nadam se u prvom kvartalu iduće godine raspisivanju natječaja. Dokumentacija je spremna, krajem godine možemo očekivati početak radova. Što setiče drugog pitanja odgovorit ću pisano.
Saša Škrabić (SDP) – kad će krenuti projekt odvodnje u Hebrangovoj ulici i kad će početi radovi na mostu Ombla i kako će se regulirati promet, kad se zatvori Most dr. Franja Tuđmmana, može li alternativa biti stari put preko izvora?
Franković – za Hebrangovu postoji građevinska, a kad će krenuti odgovorit ću pismeno. Što se tiče mosta Ombla, opcija nije cesta preko izvora jer je to zaštićeno područje. Radovi idu iza Sverta tri kralja. izvođač će skinuti prvi sloj na cijelom mostu. Gradilište će biti zatvoreno za promet. U slučaju bure, dopuštat će se korištenje jednog kolničkog traka uz regulaciju policije. Zbog toga će to trajati 4 – 5 mjeseci. To je vrlo zahtjevan projekt za koji smo pronašli rješenje. Gradski prijevoz će funkcionirati na završnoj strani mosta gdje će se autobusi okretati za Mokošicu, a na Plinari će se okretati autobusi iz Komolca prema Gradu. Morat ćemo to izdržati par mjeseci. Tijekom dobrih dana, bez bure, neće biti moguće prolaziti preko Omble. POkušat ćemo osigurati pješački prijelaz uz zaštitare. Bit će velika nivelacija terena. detaljno ćemo izvijestit javnost pred početak radova.
Ivica Roko pitao je što misli gradonačelnik hoće li “Capor i ekipa” snositi posljedice jer su napustili sjednicu zbog HOS-a, a dok je njihov stranački šef sa HOS-ovcima bio u Vukovaru?
Franković – povijesna je istina da su na Srđu bili HOS-ovci i da je oznaka HOS-a službeno priznata, kao njihov amblem. Odbijam povezivanje HOS-a sa ustaštvom. Iznimno je važno da su HOS-ovci i ove gdine bili na Srđu i to njih petero. HOS-ovci su izginuli i na Strinčjeri i licjemjerno je bilo od vijećnika Capora da ne raspravlja o najvećem dokumentu Grada, a zbog oznake na Vašoj majici, koju su nosili i oni koji su 6. 12. branili grad, da bi on danas mogao govoriti da je “Srđ naš”. Nama te oznake ne smetaju, ali nam smeta
Đuro Capor se javio zapovredu poslovnika – povrijeđen je članak 87a. Ovo pitanje je Roko jutros čitao na kasi Konzuma prilikom kupnje alkohola. Mislim da je to dokaz da vijećnik dolazi na sjednicu pod utjecajem alkohola.
Potrebica – nisam utvrdio da je kolega Roko danas alkoholiziran na način da ometa rad sjednice. Roko iz klupe prigovara cijelo vrijeme, a rekao je kako je u Konzuma nešto kupio prije sjednice. Potrebica tvrdi da Roko ne ometa sjednicu, a izabran je demokratski.
Teo Grbić (HDZ) – pitao je što se događa u Uvali s koncesionarom i dugovima. Zanimalo ga je kad će početigradnja doma ispod bolnice.
Franković – već sam odgovorio na pitanje o Uvali. Sredstva bespovratnanisu nam dovoljna, preostali iznos ćemo osigurati oko 6,5 milijuna eura ćemo riješiti kreditom i ostalo ćemo realiziratiiz proračuna. Važno je pripremiti postupak nabave, provjeriti troškovnike detaljno. Nadamse do ljeta iduće godine izabrati izvođača i u rujnu početi s radovima. Jedan od uvjeta je izmještanje energetskog kabela za napajanje Lapada, koji treba izmjestiti HEP.
Petra Marčinko (SJG) – građani Sustjepana imaju problem sa smradom crpne stanice i kad će se to riješiti. Drugo pitanje je na prostor GK Ploče poviše Lazareta. Širi se priča da će se taj prostor iznajmiti JU Rezervat Lokrum. Zanima me ostaje li Kotar na Pločama ili se seli?
Franković – što se tiče Sustjepana, dolazi do zastoja u kanalizacijskoj mreži zbog obnove kanalizacije. U određenim trenutcima treba zaustaviti kanalizacijski sustav i onda dolazi do prelijeva. Vodovod ne želi da se u crpnoj stanici u Sustjepani ne može više ispražnjavati cisterne iz septičkih jama. Ugradit će se tamo i filteri. Što se tiče GK Ploče, postojala je ideja da Lokrum uđe u te prostore, a da Kotar uđe u prostore Lokruma. To je bila ideja, nije dalje odmaklo. Ja bih volio da Lokrum kupi svoj prostor. Oni imaju novaca i nema razloga da budu podstanar u gradskim prostorima. Oni sad djeluju u stanu, koji se može dati nekoj obitelji.
Viječnićka pitanja ovim su završila na dnevnom redu je rebalans proračuna za 2023.
Ivan Maslać predsjenik Odbora za proračun izvijestio je kako su 4 člana bila za , a 2 protiv prijedloga rebalanska. Ivica Roko opet iz klupe komentira i dostavio je Potrebici otpremnicu. Dobio je opomenu. Franković je predložio da se objedini rasprava o prvih 7 točaka. Potrebica je rekao da će spojiti 2. i 3. točku.
Gradonačelnik je izložio prvih 7. točaka – rebalans se odnosi na usklađenje planova i realnih situacija. Ono što smatram bitnim je u rebalansu po prvi put predlažemo pravo prvokupa za dva stana u povijesnoj jezgri od gotovo milijun eura. Prvi je površine 130 m2 sa 4 spavaće sobe, drugi stan je 52 metra kvadratna. Stjecanje imovine je ono što smo trebali i prije napraviti i što je bio dobar prijedlog Srđevaca. Najbolje vrijeme za to je na kraju godine. Uz ova dva, adaptiramo još tri stana i sljedeće godine ćemo u Grad useliti 5 novih obitelji.
Drugo je 17 000 m2 zemljišta na Pobrežju za Park and Ride parkiralište. Treće je kupnja zemljišta u Trstenome površine 1.174 metara kvadratnih, kojim će se riješiti problem smještaja autobusne stanice pokraj platane kao i, na prijedlog mještana, zemljišta površine 753 metara kvadratnih pokraj škole Antuna Masle u Orašcu, značajnog za razvoj mjesta. Ovaj proračun ima i stavke smanjenja i po prvi put smo došli do onoga o čemu sam govorio prilikom dizanja kredita za javnu rasvjetu. Sjećate li se kako su me nekimediji napadali? Promijenili smo oko 3 000 rasvjetnih tijela, rata kredita godišnje je 120 000 eura, ušteda na struji godišnje 138 000 eura. Postigli smo manje svjetlosno onečišćenje i uštedili smo, a rata kredita je manja od troška za struju i odtalo nam je još de piu. To su značajni projekti koji donose dugoročnu korist.
Jasmin Deraković (DDS) – kazao je kako je vrijeme na prijavu za solare bilo 3 mjeseca, dok su građani dokumentacijuiz HEP-a čekali dužeod 6. mjeseci. Predložio je da Grad utječe na produženje tog roka natječaja.
Vlahušić – govorit ću o tri stvari, o prihodima prvo. Komunalni doprinos i Dubrovačka kartica su jedini prihodi koje ne plaćaju grašđani. Prihod passa bit će manji za 2 milijuna eura. Prodalo se najmanje ulaznica za zidine ove godine. Nisu se prodavale te ulaznice. Najvažniji je zadatak da turistima prodamo ulaznice, city pass, koji je u nas najjeftiniji to je 8 eura dnevno, ako ostanu 7 dana. Možemo li to marketinški bolje plasirati. Ribice su stigle u mrežu, a mi ih trebamo izvući i prodati na tržnici ili podijeliti građanima. Kojim ćemo sredstvima kupiti ove stanocve? Ako to plate turisti? Onda je to džabe, ali ako to plaćaju građani, je li se to isplati? Iz prodaje Passa mogu se kupovati nekretnine izdvajanjem 10 posto prihoda. PDV ulaznica za zidine ide državi, da smo te stanove kupili tim sredstvima, opet bi drugačije platili PDV, a u pet godina smo izgubili na PDV-u 100 stanova.
Porez za komunalni doprinos pada sa 3 na 1,8 milijuna eura. To znači da se u Dubrovniku ne gradi. Zaustavljeno je građenje. Ne znam zašto je li to gradska politika ili loši projekti ili usporavanje dozvola. Cijena stanova za mlade je velika jer nema nove gradnje. Neizdavanje dozvola i porast broja putnika, imamo novu oluju.
Franković – svi vi Srđevci, koji ste glasali za mene, sad ste se uvjerili da ste dobro napravili. Vidite što bi Vlahušić napravio, izgradio bi kam na kamenu. Svaka nova građevinska dozvola, generira problem infrastrukture. Vi tome pristupate suprotno. Vikažete da imamo savršenu oluju. Nemamo. Cijene nekretnine dižu oni koji imaju nekretnine već. Kad se izgradi Karingtonka pogledajte tko će biti vlasnici, to su naši ljudi. Problem je kad taj stan postaje novi apartman. Tržište je regulator i generira cijenu. Zato da bi mi stvorili uvjete za mlade, pred nama će kao vijećnicima biti odluka o zabrani daljnjeg iznajmljivanja apartmana. I onda neću imati problem s novim zgradama ako će tamo dočći nova obitelj, a imamo problem sa zgradama duhova. Mi moramo razvijati zimu i proljeće, ljeto je popunjeno. Što se tiče Vaše rasprave oko passa i DPDS-a u dijelu ste u pravu. morat ćemo neke stvari promijeniti, ali je bitno DPDS zadržati kao instituciju. Činjenica je da u ovom rebalansu stoji veći prihod passa. Ide prodajadobro. Slažem se s vama kad brojčano gledamo prodaju ulaznica za zidine od 2017. imamo kontinuirani pad. Pada nam agencijska prodaja dupassa i tome moramo doskočiti. Trebamo stimulirati prodaju. Novi zakon ćenam omogućiti i ekotakse za jednodnevne posjete. Trebamo osmisliti način naplate te takse.
Franković je kazao kako je proračun za 2024. rekordan i da “savršena oluja” tjera ljude iz grada i useljava strance. Rekao je kako poslodavci imaju načina kako zadržati svoje radnike. Ima naših poslodavaca koji su godinama uspjeli zadržati iste zaposlenike.
Ivana Šepak (DUSTRA) – financijska stimulacija od 5 do 9 posto za agencije je vrlo niska, a najveći mamac su zidine. Ako se želi povećati prodaju agencijama treba povećati stimulaciju.
Vlahušić – kad sam predložio model za agencije, Franković mi je reako da se on može patentirati. Poslat ću priopćenje medijima. A što se tiče stanova, nema dozvola ni u Zatonu ni u Orašcu ni u Solitudu. Molim da za Božić pozovete liječnike da tih 50 stanova u Solitudu riješimo za mlade zdravstvene djelatnike.
Petra Marčinko (SJG) – izdvojit ću nekoliko točaka. Prva je stavka smanjnje 73 000 eura blagdanske rasvjete, a na Pločama nema niti jednog ukrasa. I na Pločama netko živi. Molim da se to riješi jer nije uredu. Što se tiče financiranja gradskih kotareva smanjuje se za 50 milijuna eura, a to su sredstva koja bi osnažila kotareve. Još nemamo odluku o financiranju mjesne samouprave. Rad kotareva nije samo nabava građevinskih materijala na što nas svodi ovaj rebalans. Kotarevi predaju u rujnu prijedloge koji se negdje izgube. Ne govorim o participativnom budžetiranju. Po ovome izgleda da ćemo tek 2027. dobiti odluku o financiranju mjesne samouprave, zadnji u Hrvatskoj. Dubrovnik nema vijeće civilnog društva već pet godina, a sad vidimo da su sredstva maknuta iz proračuna. I ono što nas interesira je zona prometnog režima, koja se prebacuje u 2024. Pitamjesmo li završii taj proces i kad ćemo imatiPravilnik, koji je bitan za planiranje poslovanja, a sezona je pred vratima.
Đuro Capor (SJG) – vijećnici Srđ je Grad neće podržati rebalans. Zanimame objašnjenje zbog čega je izdvajanje za protokol i informiranje u zadnjih 15 dana povećano za 400 000 eura, kako ćete to potrošiti na svoje reklamiranje. Ovo nije izdvojen slučaj u Hrvatskoj. Vidimo po posljednjoj aferei da ne postoje garancije da će građani iz svog novca dobiti ono što je plaćeno. Građani ne dobivaju novinarstvo, nego propagandu. Grad će trošiti sad po rebalansu 9 i pol milijuna na medije i propagandu. To je licemjerno. Ukazao bih i na Plan upravljanja, predlažete rezanje 21 000 eura, ostaje 17 000 eura. Jasno je da se Plan ne provodi. Za to vrijeme protokol i informiranje rastu za 50 posto. I evo božićna čestitka: Lijepo je da su iznosi za čišćenje autobusnih čekaonica srezani na pola. To je lijepo i korisno.
Franković odgovara Caporu – da znate čitati proračun gospodine Capor, vidjeli biste da se kroz različite stavke provodi Plan upraljanja. A što se tiče medija, nisam još vidio prilog ili članak u kojem kažu da sam je najbolji gradonačelnik.Projekti grada su projekti gradske uprave o kojima građane treba izvijestiti i građani imaju na to pravo, kazao je gradonačelnik usput nabrojivši brojne projekte koje je gradska uprava realizirala.
O projektu Respect the City rekao je kako je grad uspio smanjiti pritisak na povijesnu jezgru, a da je Plan upravljanja i kupovina dva nova stana i nova škola u Gradu i obnova Poljane Paska Miličevića i provođenje čišćenje kanala kanalizacije po prvi put od vremena Republike.
-Trebali ste reći neću podržati rebalans jer ga je predložio Franković i HDZ. Time ste rekli ne kupnji dva stana u povijsnoj jezgri, rekli ste ne kupnji zemljišta za Park and ride na Pobrežju, a Vi ste kao predvodnik neke zelene politike. Nadam se da ću uskoro imati sastanak s upravom grada Zagreba da im objasnim kako čistimo ulice, nabavljamo javni prijevoz, ukidamo prirez, saniramo Grabovicu…., kazao je Franković, dodavši kako će sljedeće godine raspisati natječaje za potporu medijima, koji će biti potpuno transparentni.
Podsjetio je na realizaciju pročistača pitke vode, zacjevljenja vovovodnog kanala na Srđu. Rekao je da mu je žao da se o tome ne piše i ne izvještava, a da Grad jedini o tome izvještava. Dodao je da ima na desetke neistinitih i zlonamjernih priloga i članaka o sebi, a da izjava da Lapadska obala izgleda sjajno, nije neistina.
Ponosan sam na činjenicu da smo smanjili buku u Gradu za 90 poto, uredili dostavnu zonu, zabranili paletare, što kontinuirano provodimo asezmičku sanaciju…sve su to istiniti projekti. O pogreškama mediji redovito izvještavaju.
Što se tiče blagdanske rasvjete na Pločama, slažem se. Ali segmenti još nisu stigli. Dolaze u petak i postavit će se čim prije. Mislim da i brojni gospodarski subjekti trebaju sudjelovati u kićenju grada. Mi smo napravili korak naprijed, ali može i bolje. pokušao sam što kraće odgovoriti, rekao je Franković, a vijećnici su se nasmijali.
Capor – niste Vi gradonačelnik Zagreba, nego Dubrovnika. Kad Vam se postavi pitanje, bilo bi dobro da u pola ure monologa odgovorite na pitanja. Dakle kako ćete u ovih 15 dana potrošiti 400 000 eura na protokol i informiranje. U proračunu za 2024. nema predviđenog natječaja za medije. Protokol i informiranje u Uredu Gradkog vijeća je jasno određen i razdvojen, a u Uredu gradonačelnika to nije razdvojeno, pa se ne zna koliko ide na protokol, a koliko na informiranje. kad govorimo o Planu upravljanja naparvljen je popis stanovništva u Gradu, koji još nije analiziran.
Marčinko – Plan upravljanja nije gomilanje komunalnih projekata, nego briga o stanovnicima. Pitanje je zašto nismo mogli financirati analizu popisa stanovništva koji je odrađen prošle godine. Podatci se mijenjaju, zaista molim da se posveti pozornost analizi stanovništva u Gradu usljedećoj godini. Mreža linija javnog prijevoza u 30 godina nije promijenjena, a Dubrovnik se poprilično izgradio. A što se tiče mreže plaćanja u javnom prijevozu mi u 2022. napokon plaćamo karticama na prodajnim mjestima. Najmlađi vozni park ne garantira dobru uslugu javnog prijevoza.
Maro Kristić – ovaj rebalans ne odlikuje bitnije izmnjena visine proračuna. Neki se projekti nisu realizirali i višak prihoda se treba utrošiti i ovo je vrlo umješna rošada. Molim da se prvokup uvijek konzumira, kad imamo mogućnosti. Volio bih da su se neki projekti realizirali. Dotaknut ću se atletske staze, drago mi je da će se realizirati. Stare svlačionice na stadionu Lapad trebažurno obnovit da se netko ne razboli. S Gromače dolazi zahtjev da se Dom uredi kao igraonica za djecu. Mislim da je to bitno. Udruga dragovoljaca Domovinskog rata želi kupiti kombi za prijevoz na rehabilitaciju. Poticanje stanovanja nam je bitno i po pitanju apartmanizacije ne bi smjelo biti zabrana, nego neke nove metode, kao poticaji za dugoročno podstanarstvo.
Vlahušić – Kristić je rekao da se gradi atletska staza u Lapadu, znači nema Arene. Kako će Vićan glasati za ovaj proračun. Ako će se graditi stadion, onda smo bacili pare u atletsku stazu.
Kristić je pojasnio da je riječ o uređenju, ne izgradnji nove atletske staze.
Anita Bonačić Obradović (SDP) pitala je gradonačelnika za koje inozemne vlade se izdvaja 30 000 eura. Socijealna i zdravstvena skrb mladih skoidate 300 000 eura, dvorana u Gospinom polju se smanjila za 170 000 eura. U stavci EU projekti je manje 160 000 eura. Žao mi je što sufinanciranje troškova medicinske potpomognute oplodnje i besplatnih menstrualnih uložaka, nije realizirano odmah, nego tek u zadnjem kvatralu godine.
Krešimir Marković je pohvalio kupnju stanova za mlade obitelji. Pitao je kad će u realizaciju stanovi na Pobrežju?
Rasprava je zatvorena. Rebalans i izvršenje rebalansa proračuna za 2023. prihvaćene su većinom glasova.
Prijedlog odluke o gradskim porezima Grada Dubrovnika
Gradonačelnik je pojasnio kako je riječ o ukidanju prireza od 1. siječnja te da Grad neće povećavati porez na dohodak. Dodao je da će se tako rasteretiti građani i njihove plaće.
Vlahušić– porez na dohodak i prirez su značajni prihodi grada, dogodine će građani platiti godinšnje 2,4 miliijuna eura. 10 000 obitelji će imati godišnje 800 kuna više. Porez na dohodak u Dubrovniku je od 26 do 32 posto, a u drugim gradovima je to od 50 do 60 posto. Zato oni taj porez moraju podizati. Mi imamo prihode od imovine od lex Vlahušića i zato to možemo. Grad bi trebao težiti da nam porez na prihod bude od 15 do 25 posto. Mi ne znamo koji to ljudi plaćaju. Neki su prijavljeni drugdje, a rade u gradu. Kome oni plaćaju porez na dohodak, a kome to plaćaju stranci koji u nas rade. Što ako je agencija u Čakovcu i tamo plaćaju. Zašto mi nemamo odgovor na to pitanje? Zamislite kad bi svi koji rade u Gradu plaćeli porez na dohodak tu. Milijuni nam cure. Zanimalo me ima li itko da ima plaću od 50 000 kuna i plaća 30 posto poreza. pa ako nema, ajmo smanjiti tu stopu da se presele kod nas. Zamislite da se mladi vrate u Grad i manje poreze plaćaju u Dubrovniku. Propustili smo naplatiti ulaznice za dupass 400 000 eura, porez bi mogli smanjiti. Možemo uštedjeti i drugdje. Franković je reako da ćemo graditi dvoranu na kresit od Europske investicijske banke za 65 milijuna eura, a trebamo vratiti 95 milijuna eura uz 3 posto kamate. Uračunajmo i održavanje. Treba li gradu takva dvorana za 8 milijuna eura, Ragužu, godišnje. To je milijardu i pol kuna kroz 8 godina. To je referendumsko pitanje: Želite li graditi dvoranu ili imati manji porez na dohodak?
Određena je pauza od 45 minuta.
Sjednica se nastavila.Riječ je uzeo predsjednik Vijeća Marko Potrebica, koji je komentirao Vlahušićevo izlaganje.
-Nama porez na dohodak uistinu treba biti način privlačenja ljudi s većim prihodima i kako ja to zovem “intelekualni kapital”. Mi ne smijemo zabijati kao nojevi glavu u pijesak na činjenicu da imamo 5 000 stranih radnika. Mi moramo imati na umu da će neki od njih ostati živjeti u Gradu. Moramo imati na umu da je lako promijeniti i krvnu sliku i nacionalnu sliku u gradu. Mi moramo nekako osigurati da se ti ljudi nakon sezone vrate doma i učiti na primjerima drugih europskih država, kazao je Potrebica.
Za repliku Vlahušiću javio se i Željko Raguž, koji je kazao kako je i bolnica u minusu, kao što će biti i nova sportska dvorana i da je zato ne možemo ukinuti.
-Svaki građanin, barem jednom godišnje posjeti bolnicu ili sportsku dvoranu. Čudi me danije uzeo na primjer 8 muzeja na kojima možemo uštedjeti, a ovdje govorimo o dvorani za kojom grad vapi i nema veće potrebe od toga.
Vlahušić – meni je drago da smo otvorili temu stranih radnika, koji će sutra biti građani Dubrovnika. Svi su mislili da će se vratiti, a ostali su tamo gdje sudošli. Mi smo iscrpili okruženje, sad nam je baza cijeli svijet. Idealna suradnica za takvu strategiju bila bi potpredsjednica Europske komisije za demografiju. A što se tiče poreza pisat ću detaljan upit poreznoj upravi koja ima te podatke.
Bonačić Obradović replicirala je Ragužu – Kultura je jedno, sport je drugo. To ne možemo to miješati. Postoje gradovi kao Makarskai Zadar koji ulažu u sport više od nas, a imaju manje proračune.
Vlahušić replicira Ragužu – sad vidite kako je nastala DUSTRA. Kad smo imali različita mišljenja, rekao sam mu da organizira stranku pa ćemo surađivati tako. Evo i sad tako surađujemo. Ragužu bolnicu financira država, a mi sport financiramo sami. Višnjik u Zadru je financirala država, Stadione u Splitu, Zagrebu, Rijeci financira država. mi smo osuđeni na naš proračun, a tko će onda plaćati vrtiće. 8 milijuna eura godišnje za dvoranu. To vam je kompletan trošak vrtića u Dubrovniku, kao i sve plaće gradske uprave. Hoćemo li to ukinuti za dvoranu?
Pero Vićan (DDS) – stalno se spominje Makarska, a oni nisu napravili ništa novo kapitalno. Nijednu školsku dvoranu. Sve se događa na igralištu Zmaja, koje izgrađeno za Mediteranske igre.
Bonačić Obradović – slažem se za športske dvorane, ali se one u nas grade samo za škole, a ne kao pomoćne za natjecanja.
Vićan – mi u Gružu nemamo bazen za rasplivavanje, a tamo će biti sad Europsko prvenstvo. Što ćemo dalje govoriti?
Raguž – Moje dijete Andro i tvoje ne zanima ni grad ni država, nego dvorana u kojoj mogu trenirat. U Makarskoj je privatna obitelj izgradila dvoranu, a postavlja se pitanje je li neki naš gradski gospodarstvenik mogao sudjelovati u izgradnji dvorane.
Vlahušić – pitanje je Željko hoćemo li uzimat prihod od turista ili od građana? Nema drugog izbora.
Bonačić Obradović – slažem se da je bazen neprimjeren za natjecanja. Molila bih objašnjenje. Porezi koji bi se dizali prije je bilo da plaćam porez, ako živim u Zagrebu, a imam kuću u Dubrovniku. Je li to znači da će oni koji plaćaju paušal, sad za Božić dobiti dodatni porez od 5 eura po metru kvadratnom?
Pročelnik Vojvodić odgovorio je na pitanje vijećnice – Porez se dosad obračunavao ljudima koji imaju kuću na odmor koja nije bila iznajmljivana. Svi koji iznajmljuju u svrhu apartmana plaćat će ovaj porez jednom godišnje.
Potrebica – molim da s pažnjom upotrebljavate termin građani. Jedan dio onih koji iznamljivaju su građani, a jedan dio nisu naši građani, a onda postojii razlika između onih koji iznajmljuju jednu nekretninu, a druga kategorija oni koji iznajmljuju drugu, treću i četvrtu nekretninu. Oni koji imaju više trebaju i plaćati više. Evo ja sam socijaldemokrat danas.
Bonačić Obradović – znamo da većina ljudi iznajmljuje u gradu, zato sam rekla građani. Treba oporezivati onekojiimaju više. Treba biti razlika između jedne nekretnine i onih koji imaju više nekretnina. Znači sad plaćaju svi isto.
Vićan – vjerojatno će novi Zakon dati odgovor na ova neka pitanja. Siguran sam da evidenciju kuća, stanova i apartmana ljudi koji ne žive u Gradu, mi nemamo. Nemojte da nam se dogodi, kao što se dogodilo da 5000 građana nije godinama plaćalo odzvoz smeća.
Vlahušić – nemojte danam se dogodi da imamo imovinu mrtvih ljudi, a zbog poreza.
Vićan – Andro govorim o ljudima koji imaju kuće pa ih godinama ne obnavljaju, a i ima onih koji nelegalno iznajmljuju. Ta nam je evidencija bitna da znamo kome ćemo naplaćivati taj porez.
Nikša Selmani (SJG) mislim da dio ljudi uopće nije svjestan da će plaćati ovaj porez. Treba napraviti dinstikciju između onih koji iznajmljuju vlastitu kuću u kojoj žive i onih koji imaju jednu, dvije ili više nekretnina u kojima ne žive.
Vojvodić – apartmani i kuće za odmor će plaćati naš porez, a drugi dobivaju porez koji obračinava porezna uprava.
Potrebica je tražio dodatno, konkretno objašnjenje od pročelnika.
Dakle kuće za odmor su i apartmani. I svi će plaćati isti porez, bez razlike.
Vlahušić – ja sam otvorio raspravu o brojkama. Gradska uprava nema službu za poreze niti evidenciju poreznih obveznika. Porez bi nam s tim informacijama mogao biti puno manji. Što se tiče ovog drugog pitanja, donosimo odluku sa 2 na 5 eura, kojom ćemo kazniti neke ljude. Ja ću glasat protiv jer porez na dohodak nije spušten na 15 posto.
Potrebica – imam prijedlog, određivam stanku da provjerimo sa službom Gradskog vijeća da znamo 100 posto o čemu govorimo, prije glasanja. Bez dodatnog obašnjenja, nakon pauze Odluka o porezima je većinom glasova prihvaćena.
Prijedlog izmjena i dopuna Programa građenja komunalne infrastrukture za 2023. godinu.
Nikša Selmani – zanimalo bi me koja je procedura da neka cesta postane nerazvrstana cesta.
Pročelnica komunalnog odjela Matilda Krile Prkoča kazala je da je Gradsko vijeće donijelo popis nerazvrstanih cesta, koje Odjel uknjižava, a svakako svaki gradski kotar može podnijeti prijedlog o uvrštenju, koji donosi na kraju Gradsko vijeće.
Bonačić Obradović na što se točno odnose u programu javne garaže u Solitudu, jesu li to garaže za stanare, rekonstrukciju zgrade, knjižnice i igrališta na Montovjerni sa javnom garažom te rekonstrukciji pretovarne zone na Pločama.
Franković – riječ je o uređenju okoliša škole na Montovjerni i igrališta, uređenju pretovrne zone na Pločama odnosno o projektnoj dokumentaciji koja je dogovorena s kotarevima.
Većinom glasova točka je prihvaćena, kao i sljedeće točke:
Prijedlog izmjena i dopuna Programa obavljanja drugih komunalnih djelatnosti na području Grada Dubrovnika u 2023.; Prijedlog izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2023.; Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o komunalnim djelatnostima i organizacijskim oblicima obavljanja komunalnih djelatnosti i Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o drugim komunalnim djelatnostima na području Grada Dubrovnika.
Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Dubrovnika.
Selmani – ovdje stoji da se za svaki ulaz teretnih vozila može naplatiti. Je li to znači da se ne mora platiti?
Pročelnica Krile Prkoča je odgovorila da se naplaćuje ulaz u Grad teretnim vozilima, ali se on može platiti godišnje i po pojedinačnom ulasku.
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika
Đuro Capor podnio je amandman na ovu točku.
-Ispred vas je odluka o privremenoj zabrani radova. Predlažem da se u točku 3. vrati rečenica “radovi na konstrukciji građevine”, koja je za vrijeme koronakrize uklonjena iz ove odluke. Možda je to bilo opravdano u vrijeme krize, ali sada, ako se hvalimo turizmom, trebamo jednakim kriterijem, kako ograničavamo buku u ugostiteljskim objektima trebamo smanjiti i buku na gradilištima. Pripremio sam i primjere drugih gradova kako su su oni to riješili. Pula za 2024. i Split 2023. odredili su u kojim djelovima grada se može u koje sate se može, a kad se ne može raditi. Mi trpamo sve zajedno, događa nam se da umjesto cvrčaka čujemo torne. Ako nastavljamo pomagati građevinsku stihiju, iznenadit ćemo se što je niklo još 4 000 aparmana u gradu.
Potrebica – ja se s Vama u načelu slažem, ali postoji i presuda Viskog upravnog suda, kojom se stavlja van snage Odluka o zabrani radova Gradskog vijeća grada Vodnjana, u kojoj stoji upravo da se zabranjuju svi radovi konstrunkcije i zemljanih radova od 0 do 24 tijekom turističke sezone. U slučaju tužbe Grada Dubrovnika, Visoki upravni sud će donijetiistu presudu, a ova naša Odluka je dogovor građevinara i grada. Svima smeta dok se nešto radi. Nemojmo donositi odluke koje će biti toliko restriktivne da se građevinari trebaju obraćat Upravnom sudu.
Franković – u cijeloj sezoni smo imali više primjedbi na izvođenje građevinskihradova, manje od 1 posto je bilo na konstruktivnu izgradnju. Radovi na unutrašnjem uređenju su bučni, to su bušilice, torne, brusilice, a te radove ne možemo zabraniti jer zakon to ne dozvoljava. Da usvojimo ovajamandman dogodilo bi se sljedeće. Imamo sad investiciju u novi hotel Argentina. Njhov je cilj da završe iskop do početka zabrane, a tada počinju s konstruktivnim radovima. Donošenjem amandmana mi bi njih zaustavili. Radovi će sigurno dijelom smetati, ali neće biti enormno bučni. Naši ljudi zovu zbog torna i bušilica, a mi nemamo mogućnost to ograničiti. Tornom se ne gradi konstrukcija zgrade. Molim da ne podržite ovaj amandman, jer evo samo jedan projekt, po meni bitan, koji bismo zaustavili.
Capor – gospar Potrebica vrlo ste spretno iskoristili odluku suda da bi promašili poantu amandmana. Odluka nije unaprijeđena na bilo koji način, već smo spustili kriterije. Na primjeru Argentine osuđujete sve građane da ne otvaraju u sezoni prozore svojih kuća. Smatram da ste trebali odlukupovući, prije rasprave. Ova odluka ovog grada u Istri nije bila odmjerena, a Pula i Split su ograničili vremenskim ograničenjima tijekom dana. Mi potičemo građevinske radove i u sezoni, a kunemo se da treba zbranit gradnju od Zlatnog potoka do Kantafiga.
Terezina Orlić – žao mi je da se opet vraćamo na iste rasprave. Bitka građevinara počela je još 2009. Grad je imao zabrane od 16. 6. do 15. 9. neki su imali i od 1.6. do 1. 10. Građevinari su bili zakinuti i pobunili su se. Kad smo došli do prvih rezultata pregovora građevine došli smo do kompromisa. I u građevini, kao i u drugim sektorima, ne bi mogla opstati. Ako ne dozvoljavate 200 radnih sati mjesečno, neće nam strani radnici dolaziti ovdje. Suživot svih nas treba postojati, smeta nam svima buka građevinskih radova, ugodstiteljskih objekata, dječjih igrališta. Svi nam sektori moraju biti jednakovrijedni. Nemojmo se vraćati na priče od prije 15 godina. Zakon je jasno rekao što se ne može, a što može.
Capor – u ovoj se odluci vidi da ona nije odmjerena na nikakav način. Limitirala se itekako buka ugostiteljskih objekata, a buku na gradilištima nitko ne mjeri. Vratit ću se u prošlost, u dane kad ste vi gospođo Terezina podržavli 1000 kreveta na Srđu s građevinarima. Gdje ovo ide, hoćemo li građevinarima dopustiti da ljeti rade do ponoća?
Orlić – i onda i tada sam štitila građevinare DNŽ, jer znamood čega živimo. Biste li me zaštitili od kučka koji radi cijelu noć?
Raguž– pjaca u Gružu, hotel Sumratin, Argentina, zgrada Atlantske, Lapadska obala. I svi smo sretni što se sve to gradi. Ako bi mi sve to trebali zaustaviti da Đuro može spavat, pa ne može.
Capor – gospar Raguž nadam se daste vidjeli da se strateški projekti ne uključujuu zabranu, kaoni projekti koji su već u tijeku. Mi srozavamo kriterije u građenju. Gospođo Terezina, mi ovdje nismo predstavnici građevinara, nego građana i netko treba o građanima govoriti.
Orlić – Vi hoćete reći da građevinari nisu građani ovog grada?
Raguž – ovi koji su glasali za mene žele da glasam ovako kako glasam. Građani se pitaju svake četiri godine. Demokracija je ovdje 11 ruka u zraku.
Capor – mi predstavljamo sve građane i ne servisiramo samo jednu skupinu građana nasuprot svima drugima, a ova odluka podržava građevinare i mešetarenje nekretninama i mafiju, nauštrb ostalih građana.
Franković je sve prebacio na osobnu razinu i opet se osvrnuo na prostor koji Caporovi roditelji iznajmljuju na Vojnoviću jednom kafiću, koji navodno terorizira susjede glazbom.
Potom je nabrojio sve silne hotele i javnu infrastrukturu koja se ne bi nikad izgradili da su srđevci bili na vlasti.
-Mi nećemo zaustaviti gradnju zabranom konstruktivnih radova, nego samo odgoditi na neko drugo vrijeme. Ljudi na Lapadskoj obali su patili, ali to se moralo završiti. Takva vrsta radova je zabranjena, osim ako nije riječ o javnoj infrastrukturi. Znate i Vi (Caporu) koju razinu buke radi koji stroj i da konstruktivni radovi nisu bučni. Problem su oni unutra, koji se ne mogu zabraniti. Donosimo odluku za samo jednu godinu i zato sam spomenuo Argentinu, koju bismo ovom odlukom zabranili, a mislim da taj hotel donosi korist i zajednici, rekao je Franković.
Nikša Selmani – jedina je stvar da je Dubrovnik uvijek kroz povijest određivao mjeru. To stoji u podlozi onoga što kolega Capor želi reći. Uspjeh svih je propast svih. Mi imamo zimu na koju želimo proširiti turizam, a kako zanamo da to neće biti loše za nas. Hoće li to uništiti građevinu. Uspjeh svih je propast zajednice?
Orlić – ne znamjeste li svjesni da ste građevinski sektor prozvali mafijom i mene da štitim mafiju. Mi moramo pronaći suživot. U cijelom svijetu ide i turizam i građevina.
Vlahušić – zamislite da smo pitali građane da ograničimo buku u povijsenoj jezgri. Svi bi bili protiv. Što nekoga u mokošici briga za buku u Gradu? Građani bi bili za manje poreze, imali bi liste želja. Capor se predstavlja kao onaj koji zastupa i pita građane? Kad bi se pitalo sve građane ništa se ne bi napravilo. U ime građana i ljubavi se vode ratovi.
Capor – gospođo Orlić ja sam građevinskom mafijom prozvao Golf razvoj s kojima ste Vi sjedali i razgovarali. A to da mi imputirate da sam time krstio sve građevinare, nije istina. Od toga se ograđujem. U Hrvatskoj ima dosta posla u građevini. Mi ne ograničavamo sve radove, unutrašnje se ne može ograničiti. Mi ovom odlukom stimuliramo preizgrađenost grada.
Franković se opet vraća na osobnu razinu, kafića na Vojnoviću i tvrdi da je i Capor srušio stablo da bi izgradio kuću.
-Ispada da ste Vi svetac, a svi su drugi neki lopovi koji podizlaze građevinskoj mafiji, zaključio je Franković.
Krešimir Marković – moj se brat bavi građevinom. Moji prijatelji se bave građevinskim radovima. Vi ste ih prozvali mafijom. Znači i ja sam mafijaš. To nije uredu. Nema potrebe silovati stvari, a Vi neprestano unosite emocije u ovo.
Terezina Orlić – ako Vas zanima točno strukovna grupa građevinara, koja je tada potpisala ugovor s Razvoj Golfom, obuhvaćala je sve naše građevinare. Ako Vas zanima što u njemu piše sutra ću Vam ga donijeti.
Maro Kristić – razumijem argumente obiju strana, ali stojim na strani da je ovom odlukom dovoljno ograničeno izvođenje radova. Ona ne utječe na urbanističku devastaciju grada. Mislim da su ključni instrumenti nadzora i kažnjavati one koji krše odluku i maksimalno dozvoljenu buku.
Capor – gospar Markoviću spavajte mirno, nisam govorio ni o Vama ni o Vašim prijateljima nio Vašem bratu da ste mafijaši. Jasno je da sam govorio o Razvoj Golfu, a njihova je korupcija dokazana odlukama raznih hrvatskih sudova. A gradonačelniče mi se nikad ne spuštamo na osobnu razinu Vaše obitelji, kao što Vi to radite. ovdje imamo odluku koja nije dobro pripremljena. Nemojte se spuštei na te niske nivoe jer ispod svakog dna postoji još veće dno.
Franković smatra da se nije spustio na osobnu razinu.
-Postoje projekti, koje smo zaustavili, koji se nisu realizirali. Ali ne treba ljude nazivati mafijom. Nemam problem ulaziti u sukobe ni sa Slezakom ni sa Rokom Tolićem oko gradnje, ali mislim da treba reći da sam protiv ovog amandmana jer ne želim zaustaviti hotel Argentinu.
Deraković – mislim da je ova odluka odmjerena. Ajmo izbjeći moguće tužbe. Ova priča o mafiji je otišla predaleko. Ajmo glasovati.
Caporov amandman nije prihvaćen. Odluka je prihvaćena.
Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za sklapanje Ugovora o kratkoročnom zajmu društvu UTD Ragusa d.d.
Franković – riječ je o suglasnosti o kratkoročnom zajmu UTD Ragusa za ulaganje u TUP, s kojim će se uskoro UTD uskoro spojiti. Jednog dana to može biti pretvoreno u vlasništvo. Zasad smo vlasnici 80 posto, cij je da budemo 100 posto vlasnici.
Vlahušić – mislim da ova odluka nije dobra jer je TUP dioničko društvo. Mislim da trebamo kupiti Komolac i biti vlasnici 100 posto. Tko ulazi TUP u Gružu? Knjižnice, koje ulaze u prostor trgovačkog društva. On taj novac ulaže u trgovačko društvo. Tko bi lud to radio? Da je UTD 100 posto vlasnik Grada, Grad bi zarađivao. Mislim da se u TUP-u ništa neće razviti ni civilno društvo ni knjižnica, ali u financijskom dijelu gubimo PDV, 25 posto godišnje gubimo. Bilo bi dobro da Grad bude vlasnik prostora 1/1. Kupimo Komolac za početak, probajmo Bauhaus. Ne pričam o sadržaju.
Bonačić Obradović – mi smo bili za kupnju TUP-a, ali smo bili protiv financiranja ovakvog. kamate od banke su bile varijabilne, plaćali smo više nego što smo trebali. Reprogramirao se kredit, to se sad ne može plaćati sad pozajmica 360 000 eura. Javne ustanove selimo u TUP i dižemo najmove ljudima koji tamo rade, a kredit smo trebali vraćati od najma, sad ne možemo. Europski Bauhaus, što će se tamo u TUP-u raditi, a gdje je taj interdisciplinarni tim. Ako nemamo ideja, ako smo zapeli, ajmo na javno savjetovanja. Dvije godine da smo kupili TUP nema plana i programa. Da ne bude nejasno svi smo za TUP. Ali je činjenica da nitko ne zna što se tu radi. Molim plan i program. Žao mi je što smo bili u pravu oko financiranja.
Franković – mijenjaju se predsjednici SDP-a, ali politika ostaje ista. Jadran Barač je tvrdio da UTD Ragusu treba kupiti privatni investitor, ne Grad. Nakon toga je došao Tropan, rukama i nogama bio je protiv kupnje TUP-a, a onda smoshvatili da je zakupac u TUP-a i da plaća 30, a koristi 100 m2, koje ni ne plaća. Sad nova predsjednica kaže. Bili smo za, ali ne za financijski način. Imali smo fiksni kredit s OTP-om, koji je tražio zalog na dionice. To se nije moglo. Jedino nam je bilo na raspolaganju Erste banka. Ozni ili ostavi. Da nismo to tad kupili TUP bi se izgradio po željama privatnih investitora. Mogli steme pitati kako smo došli do Bauhausa. Mi smo TUP nominirali izabran je među 12 projekata. Dobili smo njime stručnjake koji će napraviti idejno rješenje kako bi TUP bio samoodrživ i centar urbnaog života i kreativnih industrija. Taj projekt je gotov i isporučen. Financiranje se planira kroz natječaje financiranja europskim sredstvima. Mi ovdj ne dajemo pozajmnicu za kredit, jer UTD vraća kredit samostalno. Ovdje govorimo o ulaganju u onim segmentima gdje ne možemo koristiti fondove, a nužni su. Kratkoročni zajam možemo pretvoriti u dokapitalizaciju društva. To je ključno. Što se tiče raspreva vijećnika Vlahušića bilo bi dobro da posjeti TUP i vidi što se tamo događa. S druge strane Komolac nam omogućava rješavanje kratkoročnih problema, ali dugoročno je to 17 000m2 građevinskog zemljišta, a ostaj nam i vila u Lapadu. Kupili smo zlatnu koku, koju samo treba voditi kako treba.
Potrebica – kupili smo UTD Ragusu i TUP. SDP je bio protiv u oba slučaja. Sad Vi kažete ja sam za, ali nisam za ovaj kredit. Mi smo imali dvije ponude, izabrali smo najbolju.
Capor – ja sam se javio za riječ kad je Franković spomenuo predsjednike SDP-a. I u HDZ-u je isto. Mijenjaju se predsjednici HDZ-a, a sve ostaje isto. Plaćale su se i plaćaju se oglasi za uljepšavanje i prije i sad. Nije se ni osušila tinta na zapisniku kad ste rekli da ne idete na osobnu razinu, a počeli ste spominjati ljude koji nisu tu: i Tropana i Tolića i Barača, ne spominjite ih kad nisu tu.
Franković ja ne spominjem ljude, nego političke aktere, koji su bili tu. Molio bih da mi pošaljete te pohvale medija, koje Vi vidite, a ja ih ne vidim.
Bonačić Obradović – predsjedniče Potrebica 2019. nisam sjedila ovdje. 7.3. 2022. na presici sam rekla da smo za kupnju TUP-a., ali nitkone bi pristao na kredit s varijabilnom kamatom. Nisam odvjetnik kolega iz SDP-a. Pitanje je što znamo o Bauhausu? Što nam je u planu? Zašto se najam prostora diže? To su konkretna pitanja.
Nikolina Farčić, direktorica UTD Raguse – u trenutku uzmanja kredita to je bila jedina opcija, a varijabilna kamata je nepredvidljiva. U tom smo trenutku reagirali. uvijek je dobro kupovati prostore jer nam je to jedini jamac da ćemo tim prostorom upravljat. PDV je naša zadanost, ali to je zadanost države i iz njega se vuku i neki drugi fondovi koji financiraju kulturu, socijalu i obrazovanje. Temelj cijele priče je bilo povećanje cijena najma. Projekcije su implicirale povećanje cijena najma do 300 posto. Možemo donijeti kriterije za određivanje najma. Obveze društva nisu samo krediti i kamate, nego i Green deal i zelena i digitalna tranzicija. Obveza su nam pristojni sanitarni čvorovi. Smanjiti troškove zelenom tranzivijom. Alternativa ovoj pozajmnici je da mi ne radimo ništa. Grad je iskazao podršku preko svojih institucija, Knjižnice, Centra za mlade, Zajednice tehničke kulture, koji će generirati sadržaje. nismo se spojili s TUP-om zbog štrajka u pravosuđu. Spajanjem nestaju brojni rashodi koji sad postoje. Adaptirat ćemo nove prostore i staviti ih u pogon, a oni će generirati novi prihod. Novi Bauhaus su smjernice. Tamo bi trebali imati neki show room koji će klincima pokazati da se u Dubrovniku može baviti i nećim drugim, osim turizmom.
Deraković na Bonačić Obradović – samo je na jedan način do kupnje moglo doći, a kolegica je bila za, ali protiv jedinog načina kupnje. Mene zanima hoćete li ovom pozajmicom doći do većeg prihoda uređenjem prostora?
Potrebica na Bonačić Obradović – poštovana kolegice pretpostavljam da ste i Vi dizali kredit i da znate što je euroibor. On je bio povijesno nizak, kad smo dizali kredit, a sad je povijesno visok. Pitali ste zašto nismo pregovarali za bolje uvjete, ali zamislite da smo ušli u diskrecijsko pravo banki u pregovore. U tom datom trenutku taj kredit nije bio loš. Molim Vas kolegice doneste Vi bolje uvjete direktorici i svi ćemo biti sretni.
Bonačić Obradović – reprogramirali smo taj loš kredit. To smo završili. Kolega deraković Vi ste glasali, a ne znate ni da su bile dvije ponude.Meni se inputira da sam bila protiv kupnje, a nisam i za to se vraćam na ovo. Molim hodogram Vaših planova za TUP. Normalno da ćemo ovo prihvatit, a zanimaju me vaši planovi.
Franković – zajam ide UTD Ragusi, ne ide ovo TUP-u. To će se jednom spojiti. Grad osigurava ulaganja u UTD, koji nema vlastitih sredstava jer vraća kredite za kupnju TUP-a. Mi smo znali u što se upuštamo kad smo dizali kredit, kao zalog nismo mogli dati zalog dionice. Kamata erstea bila je pogodna u tom trenutku, danas takve kamate nema. Posljednje je o čemu govorimo je da vijećnicima pošaljemo viziju i prijedlog stručnjaka Bauhausa, iako danas tema nije TUP.
Deraković – kolegice Anita ja znam o čemu sam glasao. Znam da su bile dvije opcije od kojih jedna nije bila zakonita, znači imali smo jednu opciju, a to jeste li bili protiv ili za kupnju, nije me briga.
Vlahušić – TUP nije zaštićen, a sve okolo je zaštićeno kulturno dobro. U TUP-u se može napraviti svašta, ništa se tamo ne štiti. Možemo srušit dvoranu i napraviti što želimo. Onaj se krov može nadograditi. Lazareti su danas prazni, a trebali su biti isto što treba biti i TUP.
Marković – kolegice Obradović Vi ste bili protiv kupnje TUP-a. To je Vaše legitimno pravo. Ali nije mi jasno kako možemo jedno zastupat, za drugo glasovat. kad prospete perje na vjetru,ne može se vratiti. jedn naš mudri profesor je rekao kako se:Ljudska svijest sporo razvija. Svi morate biti svjesni izgovorene riječi.
Obradović – kolega Marković Vi svjesno lažete.
Potrebica je opomenuo.
Obradović – i prošli put je on meni to rekao.
Potrebica – dao sam i njemu opomenu.
Obradović – niste mu prošli put dali opomenu. On je raspravljao van teme. Ne znam zašto pričamo više o TUP-u, on je kupljen. Moje pitanje je jasno, želim hodogram razvoja TUP-a. A meni svi inputiraju da sam bila protiv TUP-a.
Marković – ja bih ponovio da molim za odgovornost radi javnosti. Kolegicu sam zvao nakon prošle sjednice i prije sjednice da razgovaramo.
Potrebica ga je prekinuo.
Bonačić Obradović – nova sam po povredi poslovnika po članku 87. raspravlja se o temikoja nije točka.
Potrebica – pa Vi to radite cijelo vrijema.
Obradović – niste me upozorili.
Potrebica – svi smo raspravljali o TUP-u na temi UTD Raguse, a kako bi svi shvatili da se nešto skriva.
Kristić je pitao koliko su troškovi kredita poraslina mjesečnoj raziniod dana uzmanja? TUP smatram najboljomakvizicijom Gradskog vijeća dosad, a nikad nije ni zamišljen tako da nam zarađuje profit, nego da postane samoodrživ.
Kraljević je odgovorila kako je trošak kamate reprogramiranjem smanjen, a ukoliko euroribor padne mogu se ugovoriti novi uvjeti.
Vićan – gospar Marković nemojte nas sprozivat za izgovorenu riječ, Vi nemate na to pravo. Kao da ste Vi neka moralna veličina. Nemojte me vući za jezik. Vi nama ovdje docirate kao da smo djeca u osnovnoj školi, ja sam bio profesor prije nego što ste se vi rodili.
Točka je većinom glasova usvojena.
Prijedlog odluke o preuzimanju obveze osiguranja financiranja zatvaranja odlagališta otpada Grabovica, održavanja i nadzora odlagališta otpada Grbovica nakon zatvaranja za period od najmanje 30 godina nakon zatvaranja.
Bonačić Obradović pitala je pročelnicu Paulu Pikunić Vugdeliju plaćaju li općine odlaganje svog otpada na Grabovicu i sudjeluju li u iznosu od 2,7 milijuna eura za sanaciju.
Pročelnica je odgovorila kako Grad neće financirati sanaciju, jer 60 posto financira Fond, a drugo jedinice lokalne samouprave. Mi dajemo jamstvo, ali ne i novac, koji je već osiguran od naknada koje se plaćaju samo za naknadu. Novcima koje već imamo Grabovica će zatvoriti u roku, a jamstvo je zakonska obveza.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke na području grada Dubrovnika za 2025. jednoglasno je prihvaćena.
Prijedlog analize stanja sustava civilne zaštite na području Grada Dubrovnika za 2023.; Prijedlog godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite za 2024. godinu s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje; Prijedlog plana djelovanja Grada Dubrovnika u području prirodnih nepogoda za 2024. i Prijedlog programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja Stanica Dubrovnik za 2024., jednoglasno su usvojeni.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornih planova te njihovih izmjena i dopuna za 2023. godinu.
Maro Kristić – htio sam podijeliti informaciju koju sam dobio. To je bio zahtjev Županijske lučke uprave da se lakše ciljanim izmjenama plana brže mogu napraviti komunalni vezovi za brodice na Batali.
Pročelnik Božo Benić – u ovom izvješću je spomenut taj dio izmjene GUP-a kako bi se omogućila izgradnja komunalnih vezova u Solitudu, Mokošici i na Batali. Uvjet je i ransformacija županijskog Prostornog plana, a mi to rješavamo kroz naš postupak.
Odluka je prihvaćena jednoglasno.
Prijedlog zaključka o oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa obveznika Lovra Ljevaka; Prijedlozi o ukidanjima statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest. zem. 1931/1 k.o. Orašac u površini od 31 m2, Klasa: 940-01/19-01/109, Urbroj: 2117/01-09-19-06 od dana 23. rujna 2019. i Prijedlog zaključka o izmjeni Zaključka o ukidanju statusa puta Klasa: 940-01/19-01/111, Urbroj: 2117/01-09-19-06 od dana 23. rujna 2019. jednoglasno su prihvaćeni. Posljednja dva se odnose na nekretnine u Vinogradasrkoj ulici.
Sporazum o uređenju međusobnih odnosa kojim se predviđa primjena teritorijalnog principa za isplatu naknade za eksproprirana i deposedirana zemljišta Grada i okolnih općina i Županije također je jednoglasno usvojen.
Vijećnici su jednoglasno dali ovlasti gradonačelniku za kupnju zemljišta u Trstenom, za kupnju dvaju stanova u povijesnoj jezgri, kao i kupnju zemljišta na Pobrežju, točnije Petrovom selu, kao i u Orašcu. O čemu se raspravljalo na početku sjednice, prilikom rasprave o rebalansu.
Gradonačelnik je objasnio dodatno kupnju zemljišta na Pobrežju.
-Niska je bila prva procjena 35 eura po m2. Kad smo vidjeli cijene okolnih zemljišta shvatili smo zašto vlasnici nisu pristali na prodaju. Druga procjena je bila 65, a mi smo ponudili 60 eura po metru kvadratnom. Vlasnici su prihvatili. Proces je tako tekao ovako.
Prijedlog zaključka o proglašenju 2024. godine „Godinom UNESCO-e svjetske baštine“ u Gradu Dubrovniku
Capor – mislim da je pravi način proslave ove obljetnice obnovom života u povijesnoj jezgri. Ako Grad u ovom izmučenom proračunu ima sredstava za dva stana, neka i DPDS izdvoji novac za nekretnine koje spašavaju funkciju stanovanja, koja je u Gradu najugroženija. Popisom stanovništva za dvije godine vidjet ćemo koiko smo uspješni u provođenu Plana upravljanja.
Selmani – tri su ovdje stvari važne obljetnica upisa grada na UNESCO listu, obljetnica slavljenja Feste svetog Vlaha i obljetnica od 1000 godina arhivskih fondova. Mislim da smo počeli gubiti fenomen Grada. Volio bih da stara gradska jezgra ne postane pustinja. Predlažem da ga podijelimo u tri segmenta, prvi su prostori gje živi stanovništvo, zatim ruševne nekretnine i potom apartmani. 1837. u Gradu živi 3 150 stanovnika, prije par godina brojalo ih se oko 1 700. Grad treba izdvojiti sredstva za adekvatne podatke.
Terezina Orlić – mi iz DDS-a podržavamo zaključak jer smatramo da je izrazito važno obilježiti ovu obljetnicu. Ovo je i prilika da okrenemo statistiku koja nam ne ide u prilog.
Vićan – želim reći da je sjajno da je grad kupio ove stanove. To pokazuje da vlast pazi što je na tržištu. Nisam čitao zakon. Bilo bi interesantno vidjeti postoji li zakonska mogućnost da se prisili vlasnike da ulože u objekte koji su kulturno dobro ili da ih gradu prodaju.
Odluka je jednoglasno usvojena.
Osnovnoj školi Antuna Masle Orašac vijećnici su jednoglasno dali suglasnost za izmjenu Statuta, kao i OŠ Marina Getaldića za promjenu središta škole.
Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjoj sistematizaciji Doma za starije osobe Ragusa.
Bonačić Obradović – mislim da je došlo do greške. Ekonom/vozač treba VŠŠ, a administrator SSS. Je li to greška, jer nema logike.
Potrebica je predložio da se izmjene naprave tako da oba radna mjesta imaju istu stručnu spremu.
Pravilnik je prihvaćen.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta Dodatka br. 2 Ugovora o zakupu između društva Hotel Gruž d.d. i ustanove Dom za starije osobe Ragusa i davanju ovlaštenja privremenoj ravnateljici za potpis istog.
Bonačić Obradović – ako je Grad vlasnik oba objekta, kakv je to ugovor o zakupu. Otkud će iči to plaćanje za 30 000 eura?
Pročelnik Đivo Brčić – ovo je treći ugovor u nizu. Ovo je normalan slijed, uredno Dom plaća zakup prostora. To je bio jedini način da hotel Gruž, koji je vodio taj projekt i koji je dignuo kredit za Dom, a Dom plaća zakup prostora.
Vićan – to su dva različita društva, što ima veze što su oba u vlasništvu Grada?
Muratti – hotel Gruž iznajmio je Domu prostor u kojemu djeluje, kroz najam Hotel Gruž plaća kredit.
Odluka je jednoglasno prihvaćena.
Vijećnici su prihvatili jednoglasno kupnju tri autobusa Libertasa za prigradske linije.
Slijede dvije točke vezane uz sport, koje možete pratiti uživo u prijenosu OVDJE.
