Većini zaposlenika u Hrvatskoj briga poslodavaca o mentalnom zdravlju jest važna – 44% njih želi podršku kroz wellbeing programe i psihološku pomoć. Ipak, gotovo polovica ispitanika (48%) smatra da su primarni uvjeti za zadovoljstvo adekvatna plaća i zdrava radna atmosfera, otkriva anketa.
U vremenu kada se vodi žestoka bitka za svakog radnika, a osobito onog kvalitetnog, poslodavci sve češće posežu za dodatnim pogodnostima kako bi privukli i zadržali talente. Fleksibilno radno vrijeme, mogućnost rada od kuće i dodatni slobodni već su neko vrijeme gotovo postali standard. No, u toj se paleti benefita polako, ali sigurno, sve čvršće pozicioniraju i oni usmjereni na mentalno zdravlje zaposlenika.
No koliko su takve pogodnosti doista važne samim zaposlenicima? Upravo na to pitanje pokušala je odgovoriti Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po brendu MojPosao, u okviru najnovije ankete u kojoj je sudjelovalo više od 1700 ispitanika.
Smanjena produktivnost i burnout
Prema rezultatima ankete, čak 44% ispitanika smatra da je izuzetno važno da njihov trenutni ili budući poslodavac pokazuje brigu o mentalnom zdravlju zaposlenika, primjerice kroz programe wellbeinga ili nudeći mogućnost psihološke podrške. Kako ističu, zanemarivanje tog segmenta dovodi do sve prisutnijeg burnouta, pada angažiranosti i motivacije, a posljedično i smanjene produktivnosti.
“Briga o mentalnom zdravlju trebala bi biti sastavni dio poslovne kulture, no nažalost, u mnogim tvrtkama još uvijek se radi o temi koja se prečesto ignorira”, poručuju ispitanici.
Plaća kao temelj mentalnog blagostanja
Gotovo polovica sudionika (48%) vjeruje da bi psihološka podrška i wellbeing programi bili korisni, ali naglašavaju da je prvi korak osigurati temeljne uvjete, poput zadovoljavajuće plaće i pozitivne radne atmosfere.
“Dobra plaća – ona od koje se mogu pokriti osnovni životni troškovi i priuštiti si poneko zadovoljstvo ili godišnje putovanje – čini pola mentalnog zdravlja“, komentira jedan od ispitanika. Kao referentni prag priželjkivane plaće, najčešće se spominjao iznos od barem 1.500 eura neto.
Mentalno zdravlje i osobna odgovornost
S druge strane, 8% sudionika ističe kako im nije osobito važno da poslodavac pruža podršku kad je riječ o mentalnom zdravlju. Prema njihovom mišljenju, wellbeing i osobni razvoj primarno su odgovornost samih zaposlenika, dok bi poslodavci trebali osigurati korektne financijske uvjete, profesionalno okruženje i prilike za razvoj vještina.
