Župa sv. Stjepana u Zatonu pokraj Dubrovnika proslavlja 700. godina ustanovljenja župe. Na svetkovinu nebeskog zaštitnika 3. kolovoza u 19.30 sati svečano euharistijsko slavlje predvodit će dubrovački biskup Roko Glasnović.
Za ovu značajnu obljetnicu vjernici će se pripremati trodnevnicom od 31. srpnja. Predvoditelj trodnevnice je fra Peter Vrabec. Svake večeri slavit će se misa u 19.30 sati te će biti bogat duhovno-kulturni program.
Župa u Zatonu (Malphum/Malfi) nastaje 1324. g. U dokumentima se ponekad naziva župom, a ponekad kapelanijom.
Orsat Crijević je 1638. ustanovio u Zatonu ˝nadarje sv. Antuna Padovanskog˝, a nadarbenik je nazočan do 1888. godine. Nerijetko bi župa ostala sa samim nadarbenikom, pa se tako naziva i ˝Nadarje Cerva – Resti˝. Od 1850. godine Zaton se naziva izloženom kapelanijom, a od 1951. ponovno župom. Svi ti nazivi ipak označuju zajednicu vjernika koja se okuplja barem od 14. stoljeća.
Zaton je od 10. stoljeća u sastavu Dubrovačke Republike. Čim je postao posjed Republike gradi se crkva sv. Stjepana. To je početak stvaranja župnog središta.
Župna crkva sv. Stjepana Prvomučenika potječe iz 10/11. stoljeća. Legenda kažeda je pohodom kralja Dalmacije i Hrvatske Stjepana Miroslava Dubrovniku i Astareji, inicirana gradnja više crkvi u čast sv. Stjepana. Tako je sagrađena i crkva sv. Stjepana u Zatonu. Crkva je poslije doživjela višekratne pregradnje i obnavljanja. Postojeća je crkva sagrađena u kasnogotičkom stilu 15. stoljeću., ali je preuređena 1825. g. Tada joj je nadodan potrijemak. Svečano je posvećena tek 14. lipnja 1914. godine.
Danas župa obuhvaća naselja: Zaton Veliki, Zaton Mali, Štikovica, Vrbica i Lozica.
Prirodna zanimljivost župe jesu pitke vode, kao i vrelo pri dnu zaljeva gdje se nekoć u vodenicama mljelo žito. Povijesna zanimljivost su renesansni ljetnikovci dubrovačke vlastele, što je Zatonu dalo obilježje ladanjskog područja.
