Večeras u 21.24 zabilježit će se trenutak proljetne ravnodnevnice koja se drži službenim početkom proljeća, a o njenom značenju pročitajte u nastavku. Lijepa inspiracija za početak promjena koje trebamo.
Proljetni ekvinocij ili proljetna ravnodnevnica događaj je u kojem i službeno počinje proljeće. U davnim se danima obilježavao u čast germanske božice proljeća Ostare ili Eostre. U tom trenutku položaj Sunca u odnosu na nebeski ekvator stvara ravnotežu između noći i dana, zbog čega oni traju jednako – svaki po 12 sati.
Proljetni ekvinocij ili ravnodnevnica može se dogoditi 19., 20. ili 21. ožujka, a osim božice Ostare te prvog dana proljeća, slavio se i prvi puni mjesec koji slijedi odmah nakon.
Simbolika proljetnog ekvinocija
Osim ravnoteže između hladne zime i toplog ljeta, čiji su počeci obilježeni ljetnim i zimskim solsticijem, simbolika proljetnog ekvinocija ili proljetne ravnodnevnice nalazi se u ravnoteži između ova dva puno duža ciklusa. U pravo vrijeme, usklađeno sa završetkom zime, donosi nam oslobađanje, obnovu i odricanje od svega što nam šteti, što usporava naš razvoj i što nam više ne služi (korizma).
Ovo oslobađanje stvara prostor za novo (duhovno ili materijalno), baš poput procesa koji se odvijaju u prirodi.
Nakon dužeg perioda mirovanja, i u prirodi se ponovo pokreće ciklus rasta i plodnosti koji svoj vrhunac doživljava ljeti, zbog čega je u proslavu proljetnog ekvinocija ili ravnodnevice uključeno sve što ima veze s pokretanjem odnosno započinjanjem novog životnog ciklusa.
Upravo ovdje nalazi se ne samo simbolika ekvinocija, već i uskrsnuća – nakon bivanja u tamnoj utrobi zemlje, novi život potaknut djelovanjem Sunca izlazi na svjetlo dana. Od tud izraz „ponovno rođen“.
Kršćanstvo je preuzelo ovaj običaj i pretvorilo ga u Uskrs, jedan od svojih najvažnijih blagdana koji pada na prvu nedjelju poslije punog mjeseca. Poput drevne proslave u čast božice Eostre, i Uskrs se obilježava šarenim cvijećem, ukrasnim vrpcama te čišćenjem, uređivanjem i ukrašavanjem domova. Boje koje se tradicionalno povezuju s njim su svijetlo zelena, limun žuta i blijedo ružičasta.
Kako su stare civilizacije obilježavale proljetni ekvinocij ili ravnodnevnicu?
Život starih civilizacija bio je usko povezan s prirodom, prirodnim silama i prirodnim ciklusima, stoga su ovaj dan obilježavali na sebi svojstven način.
Među najinteresantnijim proslavama proljetnog ekvinocija i dalje je ona u drevnom mayanskom gradu Chichen Itza, u kojem su brojne građevine projektirane tako da se kroz njihove otvore mogu pratiti ekvinociji, deklinacije mjeseca i drugi astronomski događaji. Tim područjem dominira visoka piramida El Castillo, posvećena božanstvu Quetzalkoaltl.
Na dan proljetnog i jesenskog ekvinocija pri izlasku i zalasku sunca sjena koja pada na sjevernu stranu piramide izgleda kao golema zmija koja se spušta niz stube. Ovaj događaj i danas okuplja ljude iz cijelog svijeta.
Također, s astrološkog aspekta 21. ožujka počinje vladavina ovna (prvog znaka zodijaka) kojeg krasi povećana energija, odlučnost i ustrajnost, tj. sve ono što je potrebno u pokretanju nečeg novog. Stoga nije neobično da se upravo u ovo vrijeme pokreću renovacije, obnavljanja i čišćenja, kako mjesta na kojem živimo, tako i naših tijela, međuljudskih odnosa, itd.
Iako su mnogi izvorni rituali danas gotovo zaboravljeni ili modificirani, još uvijek ih možemo oživjeti negdje duboko u sebi, predati se čaroliji trenutka i uz vjeru u dobar ishod svega čemu težimo i na čemu radimo zakoračiti u svoj novi, osobni ciklus.
izvor: dobre vibracije
