Proteklog tjedna održan je završni partnerski sastanak projekta Brand EU. Rezultat sudjelovanja dubrovačkih predstavnika je dokument „Strategija brendiranja Dubrovnika kao sportske destinacije“. U posebnom rezervatu Lokrum postavljeni su, u sklopu projekta „Povijesni vrtovi dubrovačkog područja“, totemi i senzorna tehnologija. U ponedjeljak povodom početka nove školske godine predstavnici Grada Dubrovnika obišli su dubrovačke škole kako bi učenicama i učenicima, a posebno polaznicima prvih razreda i njihovim roditeljima, poželjeli sreću u nastavku, odnosno na početku obrazovanja. Vodovod Dubrovnik riješio je, rekonstrukcijom 85 metara dotrajalog vodoopskrbnog cjevovoda u Uliki Nika Kulišića, još jednu kritičnu točku na području Dubrovnika. Na gradilištu Lapadske obale započeli su radovi pobijanja pilota i izgradnji obalnog zida, a radove je sa suradnicima obišao gradonačelnik Franković. U okviru EU projekta „Plastic Smart Cities”, Grad Dubrovnik kao i ustanove i trgovačka društva u (su)vlasništvu Grada ograničit će korištenje plastike za jednokratnu uporabu, a temeljeno na Odluci usvojenoj na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća te prethodno, u travnju, donesenom Akcijskom planu smanjenja onečišćenja plastikom u gradu Dubrovniku za razdoblje 2021. – 2026.. Plan razvoja Dubrovačko-neretvanske županije do 2027. godine predstavljen je u srijedu u Dubrovniku na Kolegiju župana Nikole Dobroslavića s gradonačelnicima i načelnicima, a kolegiju je nazočio i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.
Strategija brendiranja Dubrovnika kao sportske destinacije rezultat Projekta Brand EU
Završni partnerski sastanak projekta Brand EU, na kojem su sudjelovali predstavnici Grada Dubrovnika Miho Katičić i Vlaho Margaretić te predstavnica Dubrovačke razvojne agencije Luna Polić Barović, održao se u Dubrovniku 1. i 2. rujna. Sudionici projekta iznijeli su praktične primjere dobre prakse u brendiranju svojih destinacija, a nakon diseminacije i evaluacije učinaka projekta, usuglašen je završni dokument projekta Brand EU.
Rezultat sudjelovanja dubrovačkih predstavnika u projektu Brand EU je dokument “Strategija brendiranja Dubrovnika kao sportske destinacije”. Zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić informirao je projektne partnere o glavnim ciljevima i mjerama ovog strateškog dokumenta, kojeg su, u koordinaciji s dubrovačkim timom, izradili vanjski suradnici s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zrinko Čustonja i Dario Škegro. Sva su istraživanja pokazala da je brendiranje Dubrovnika kao sportske destinacije potpuno opravdano, obzirom da sportski turizam generira godišnje oko 800 milijardi dolara, čini oko 10% svjetskog turističkog prometa i raste po godišnjoj stopi od 6%. Na razini Dubrovnika je utvrđeno da tradicionalne sportske manifestacije od značaja za Grad Dubrovnik generiraju više od 25.000 noćenja godišnje.
Nakon detaljne SWOT analize, definirana su četiri strateška cilja u brendiranju Dubrovnika kao sportske destinacije:
1. Organiziranje sportskih događanja srednjih i malih razmjera,
2. Podizanje kvalitete postojećih tradicionalnih sportskih događanja,
3. Razvijanje ponude sportske baštine te
4. Izgradnja brenda i stvaranje imidža Dubrovnika kao sportske destinacije.
Dokument također sadrži okvirni akcijski plan za ostvarenje strateških ciljeva. Precizno su definirane mjere i indikatori za svaki strateški cilj. Najvažnije mjere su povećanje broja tradicionalnih sportskih manifestacija sa 20 na 30, organizacija četiri sportska događanja europske ili svjetske razine do 2030., povećanje broja ostvarenih noćenja sa 25.000 na 250.000 godišnje, otvaranje Muzeja vaterpola i plivanja u kompleksu dubrovačkog bazena, otvaranje multimedijskog centra o uspjesima dubrovačkog sporta te jačanje organizacijskih i ljudskih kapaciteta na poslovima osmišljavanja, dovođenja i organiziranja sportskih događanja.
Totemi i senzorska tehnologija u posebnom rezervatu Lokrum
U sklopu projekta „Povijesni vrtovi dubrovačkog područja” završene su aktivnosti iz grupe 1 nabaveIKT rješenja Izvođenje strukturnog kabliranja, ukupne vrijednosti 84.513,00 kuna te grupe 3: uspostava jedinstvene IoT platforme, instalacija senzorske infrastrukture s analitikom i prezentacijom te instalacija interpretacijskog punkta u povijesnim vrtovima otoka Lokruma, ukupne vrijednosti 1.214.880,00 kuna.
Izvođenje strukturnog kabliranja podrazumijeva nadogradnju postojeće svjetlovodne, lokalne računalne mrežne (LAN) u svrhu povezivanja svih funkcionalnih objekata na otoku Lokrumu u jednu cjelinu te intergracijeistih preko optičke mreže u digitalne servise.
Uveden je napredni sustav za praćenje sastavnica okoliša na otoku Lokrumu na 6 lokacija, odnosno senzori koji mjere kvalitetu zraka i mora te detektiraju dim. Senzorska infrastruktura povezana je s informativno – prezentacijskim panelom koji uz informacije o stanju okoliša pruža informacije o prirodnim vrijednostima otoka Lokruma, plovidbenom redu i projektu.
Ujedno je postavljen senzor za praćenje broja posjetitelja s ciljem učinkovitog korištenja i upravljanja zaštićenim područjima. Završetkom navedenih aktivnosti uspostavljeno je tehnološko okruženje koje će dugoročno osigurati strateški razvoj Lokruma kao inteligentnog/kognitivnog sustava,uz efikasno upravljanje vlastitim kapacitetima i očuvanje prirodne baštine i okoliša.
Projekt “Povijesni vrtovi dubrovačkog područja” je trogodišnji projekt ukupne vrijednosti 15.5 milijuna kuna. Prijavljen je i prihvaćen u ograničenom postupku dodjele bespovratnih sredstava za promicanje održivog razvoja prirodne baštine i sufinanciran sredstvima u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za financijsko razdoblje 2014. – 2020. Europskog fonda za regionalni razvoj.
Pridonosi stvaranju novih iskustava za posjetitelje te podizanju svijesti o potrebi i važnosti zaštite prirode, a korištenjem suvremenih tehnologija interpretacije i praćenja sastavnica okoliša omogućava suradnju s domaćim i inozemnim znanstvenim institucijama te dodatno odgovara na suvremene zahtjeve posjetitelja za novim doživljajima prirodnih vrijednosti.
Svrha projekta je održivo korištenje prirodne baštine i upravljanje zaštićenim područjima kroz interpretaciju i prezentaciju zaštićene prirodnih vrijednosti, s dugoročnim ciljem doprinosa održivom društveno-gospodarskom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini.
Gradonačelnik uz početak školske godine: Investicijama do jednosmjenske nastave u svim našim školama
Povodom početka nove školske godine predstavnici Grada Dubrovnika obišli su dubrovačke osnovne škole kako bi učenicama i učenicima, a posebno polaznicima prvih razreda i njihovim roditeljima, poželjeli sreću u nastavku, odnosno na početku formalnog obrazovanja.
Gradonačelnik Mato Franković pozdravio je „prvašiće“ u Osnovnoj školi Mokošica i u zgradi Centar OŠ Marina Getaldića u povijesnoj jezgri. – Danas započinje vaša školska avantura. Siguran sam da ćete i vi poput svih nas pamtiti prvi susret s učiteljicom i razredom. Neka vam ova avantura bude puna smijeha, radosti i veselja – poručio je gradonačelnik „prvašićima“ skrenuvši pažnju sugrađanima da s početkom nove školske godine budu krajnje oprezni u prometu, a posebice u blizini škola.
Uputio je zahvalu učiteljima i svom osoblju dubrovačkih osnovnih škola na predanom radu i prenošenju znanja na buduće generacije koje će, rekao je, u budućnosti voditi naš Grad i na kojima će počivati naše gospodarstvo. – Najave Vlade o poboljšanju materijalnih prava u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama nas vesele jer smatramo kako upravo Vi, koji nesebično i predano služite našim mladima trebate biti i adekvatno plaćeni za Vaš rad, a do sada to niste bili – poručio je.
Gradonačelnik je ovom prilikom podsjetio i na brojne investicije koje Grad Dubrovnik razvija u sustavu osnovnoškolskog obrazovanja, a među njima se ističu projekt nadogradnje OŠ Mokošica i dogradnja OŠ Antuna Masle u Orašcu s izgradnjom sportske dvorane dok u rujnu počinje izgradnja nove škole u povijesnoj jezgri u Ulici Ilije Sarake s rekonstrukcijom postojećeg objekta OŠ Marina Getaldića. – Grad Dubrovnik će i dalje, baš kao što smo to činili i u proteklom četverogodišnjem razdoblju, kroz cijeli niz investicija povećavati kvalitetu školske infrastrukture kako bi u nadolazeće četiri godine postigli cilj – održavanje nastave u jednoj smjeni u svim našim školama – rekao je.
Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić pridružila se obilježavanju početka nove školske godine u osnovnim školama Marina Držića i Ivana Gundulića te u OŠ Lapad, dok je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica sudjelovao u programu obilježavanju u OŠ Montovjerna, dok je pročelnik nadležnog upravnog odjela Dživo Brčić obišao OŠ Antuna Masle u Orašcu.
Ulica Nika Kulišića dobila novi vodoopskrbni cjevovod i mrežu odvodnje
Rekonstrukcijom 85 metara dotrajalog vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Nika Kulišića, Vodovod Dubrovnik riješio je još jednu kritičnu točnu na području Dubrovnika.
„Stanovnici Ulice Nika Kulišića sada više neće morati trpjeti prekide u opskrbi pitkom vodom jer smo dotrajali polietilenski cjevovod koji je bio sklon kvarovima zamijenili novim i većim cjevovodom od pocinčanog čelika. Tako smo dugoročno osigurali stabilnu opskrbu na ovom području“ – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.
U sklopu ove 220 tisuća kuna vrijedne investicije Vodovod je izgradio i novih četrdesetak metara do sada nepostojećeg dijela mreže javne odvodnje u toj ulici.
„Kako smo i obećali na početku mandata, rješavamo probleme jedan po jedan, ali stalno djelujemo. Tako uz Aglomeraciju koja će značajno unaprijediti sustave i vodoopskrbe i odvodnje na području grada putem velikih projekata, paralelno radimo i na manjim zahvatima kojima rješavamo kritične točke koje nisu obuhvaćene tim mega projektom te gradimo manje dijelove mreže. U ovom slučaju riječ je izgradnji nešto više od 40 metara nove mreže fekalne odvodnje koju ćemo spojiti na sustav javne odvodnje“- pojasnio je Lukša Matušić.
Sami radovi trajali su mjesec dana, a u sklopu njih rekonstruirani su i postojeći priključci okolnih stambenih objekata.
Na gradilištu Lapadske obale započeli radovi pobijanja pilota i izgradnje obalnog zida
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima obišao je gradilište Lapadske obale gdje su u okviru investicije rekonstrukcije i proširenja prometnice, koja je u cijelosti financirana europskim i nacionalnim sredstvima, započeli radovi na pobijanju pilota i izgradnji obalnog zida.
-„Pobijanje pilota iznimno je težak i zahtjevan proces, a uz izgradnju obalnog zida riječ je o najkompleksnijim radovima čitave investicije. Uvjeren sam da će se radovi odvijati zacrtanim tempom te da će ova važna prometnica na zadovoljstvo naših sugrađana biti izgrađena i završena u za to predviđenim terminima“, rekao je prilikom obilaska gradilišta gradonačelnik Franković. Izrazio je i uvjerenje da će se prije pokretanja istih radova na 3. i 4. fazi steći svi potrebni uvjeti za to te da neće doći do zastoja radova.
O situaciji s koncesionarom marine uz Lapadsku obalu, tvrtkom Laguna Trade d.o.o. gradonačelnik je dodao kako Grad o svemu prvenstveno razgovara s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske. – „Vjerujemo da neće dolaziti do kašnjenja radova i da ćemo u idućih nekoliko mjeseci postići sve potrebne dogovore s resornim ministarstvom i s tvrtkom Laguna Trade te da ćemo sve riješiti prvenstveno na zadovoljstvo naših sugrađana. Grad Dubrovnik je spreman na dijalog, ali nikada nećemo prihvatili nikakve ucjene“, poručio je.
Radovi se trenutno odvijaju na tzv. drugoj fazi koja obuhvaća područje od Batale do Ekonomskog fakulteta, a na dionici dugoj 350 metara postavit će se prvih pedesetak pilota. V.D. pročelnice Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija detaljnije je pojasnila sam proces. „-Izvođač najprije buši pilot i postavlja armaturni koš i cijev od stakloplastike“, rekla je te dodala da je upravo to bio predmet zamjene materijala uslijed ogromnog povećanja cijene čelika na svjetskom tržištu. –„Postupak smo uspješno proveli, izbjegli potencijalni problem te postigli uštede na projektu“, zaključila je. Pobijane pilota, kazala je, pratit će proizvodnja armirano betonske zavjese, odnosno obalnog zida koja će se odvijati na dijelu gradilišta (parkiralištu) ispred marine, a potom će uslijediti i rekonstrukcija trupa ceste sa svim predviđenim instalacijama.
Predstavnici Grada Dubrovnika još jednom su uputili građanima molbu za razumijevanjem jer će povremeno dolaziti do potpunog zatvaranja prometa koji je od ponedjeljka, 6. rujna dopušten samo za nužni prolaz stanara i poslovnih subjekata.
Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale najveći je cestovni infrastrukturni projekt u užem centru grada još od izgradnje ”bulevara” u Lapadu. Izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija, komunalna infrastruktura, šetnica sa zelenilom i biciklističkom stazom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci.
Investicija je vrijedna 70 milijuna kuna, a u potpunosti je financirana izvanproračunski, europskim i nacionalnim sredstvima.
Grad donio Odluku o ograničenju korištenja jednokratne plastike, primjenjuje se i na ustanove i trgovačka društva
U okviru EU projekta „Plastic Smart Cities”, Grad Dubrovnik kao i ustanove i trgovačka društva u (su)vlasništvu Grada ograničit će korištenje plastike za jednokratnu uporabu, a temeljeno na Odluci usvojenoj na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća te prethodno, u travnju, donesenom Akcijskom planu smanjenja onečišćenja plastikom u gradu Dubrovniku za razdoblje 2021. – 2026..
Odlukom o ograničavanju korištenja jednokratne plastike donose se mjere kojima se u upravnim tijelima te u ustanovama i trgovačkim društvima u (su)vlasništvu Grada Dubrovnika određuje ograničavanje korištenja plastike za jednokratnu uporabu te zamjena određenih predmeta koji se koriste u poslovanju s rješenjima prihvatljivim za okoliš, sve u cilju sprečavanja i/ili smanjenja nepovoljnog utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš.
Odlukom je propisano i da se uporaba jednokratne plastike ograničava i za sva javna događanja koja Grad Dubrovnik (su)organizira ili (su)financira. Grad, ustanove i društva dužni su osigurati ili s organizatorom javnih događanja dogovoriti odvojeno prikupljanje otpada na mjestu održavanja, kao i njegov pravovremeni i prikladan odvoz i zbrinjavanje.
Nadalje, pri poslovanju Grada, ustanova i društava potrebno je primjenjivati kriterije i mjerila zelene javne nabave kad god je to moguće. Jedna od mjera propisanih Odlukom odnosi se i na digitalizaciju dokumenata i promoviranje korištenja elektroničkih dokumenata među zaposlenicima, službenicima i namještenicima kad god je to moguće.
Donošenjem Akcijskog plana smanjenja onečišćenja plastikom, a čija je provedba započela još u lipnju organizacijom dvodnevne radionice, Grad Dubrovnik je postao prvi grad u Hrvatskoj koji ima takav dokument, dok se neke od ovih mjera primjenjuju i prije donošenja Plana i Odluke.
Podsjetimo, Wold Wide Fund for Nature (WWF) pokrenuo je inicijativu Plastic Smart Cities koja podržava gradove i naselja na obali u poduzimanju mjera za zaustavljanje onečišćenja plastikom. Drugi mediteranski i europski gradovi, poput Nice, Izmira, Tangera, Amsterdama i Venecije, također su dio ove inicijative. Ugovorne stane projekta koji se provodi na području grada Dubrovnika su: WWF Mediterranean, Udruga Sunce i Grad Dubrovnik.
Gradonačelnik Franković nazočio predstavljanju Plana razvoja Dubrovačko-neretvanske županije do 2027.
Plan razvoja Dubrovačko-neretvanske županije do 2027. godine predstavljen je u srijedu u Dubrovniku na Kolegiju župana Nikole Dobroslavića s gradonačelnicima i načelnicima, a kolegiju je nazočio i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.
Riječ je o dokumentu koji predstavlja srednjoročni akt strateškog planiranja koji se izrađuje za razdoblje do 2027. godine, a kojim će se odrediti ciljevi i prioriteti društveno gospodarskog razvoja Županije, u skladu s načelima održivog razvoja, posebno uzimajući u obzir potrebu osiguranja ravnomjernog razvoja svih dijelova Županije.
Na kolegiju se razgovaralo o povezivanju Plana razvoja Dubrovačko-neretvanske županije s Provedbenim programima JLPRS. Usvajanje Plana, u čiju će izradu biti uključeno preko 160 sudionika, očekuje se do kraja ove godine, dok se pisani prijedlozi za izmjenom podnose do 17. rujna.
Župan Dobroslavić ovom je prilikom rekao kako se Plan razvoja priprema više od godinu dana.
”Napravili smo analizu stanja, SWOT analizu, sve one prethodne radnje, sada razgovaramo o mjerama koje su sastavni dio Plana, a na koje će se vezati svi naši projekti. Gradonačelnicima i načelnicima smo to predstavili, očekujemo suradnju s njima, njihove prijedloge projekata i tako zaokruženi dokument ćemo prihvatiti na Partnerskom vijeću i onda uputiti u javnu raspravu. Očekujemo da će se Plan donijeti do kraja godine, a prioriteti su nam naravno projekti povezivanja, navodnjavanja, obnove Opće bolnice Dubrovnik, projekt Kongresnog centra itd.”, rekao je župan Dobroslavić.
