Dubrovačke ljetne igre održat će se tradicionalno od 10. srpnja do 25. kolovoza, a tijekom 47 festivalskih dana u svojoj 74. sezoni publici će predstaviti pomno odabrani program koji objedinjuje najkvalitetnije hrvatske i inozemne umjetnike, vlastitu produkciju i vrhunska gostovanja. Pred brojnom međunarodnom publikom, približno 1.000 umjetnika izvest će više od 70 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa na gotovo 20 ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika.
Svečano otvaranje 74. Dubrovačkih ljetnih igara u režiji pomoćnika intendantice za dramski program Saše Božića održat će se u ponedjeljak, 10. srpnja, ispred crkve sv. Vlaha. Glazbeni program u Kneževu dvoru otvorit će 13. srpnja svjetski priznati pijanist mađarskog podrijetla András Schiff koji jejedan od najpoznatijih interpreta Bacha, Mozarta, Beethovena, Schuberta i Schumanna. Karizmatični britanski pijanist glazbenik je ogromne koncertne djelatnosti, laureat najznačajnijih natjecanja, ovjenčan viteštvom u svojoj novoj domovini, i disident u staroj zbog političkih istupa vezanih za neumorno isticanje obaveza javne osobe da trajno osvješćuje kako stečene civilizacijske norme ne mogu opstati bez stalnog truda i borbe. Sir Schiff inače svira isključivo na svom Bösendorfer klaviru kojega vozi svugdje da sobom no za Dubrovnik je pristao „zadovoljiti se“ Steinwayem na kojem su svirale brojne ruke vrhunskih pijanista.
Jedna od najpopularnijih pjevačica fado glazbe, dojmljivog scenskog nastupa, Mariza, koju smatraju nasljednicom velike Amálije Rodrigues, kraljice fada, nastupit će na taraci tvrđave Revelin u subotu, 15. srpnja. U okviru glazbenog programa 74. Dubrovačkih ljetnih igara nastupit će i renomirani hrvatski ansambl Zagrebački solisti koji uskoro obilježava sedamdeset godina uspješnoga djelovanja. Virtuozni ansambl, koji je u zadnje vrijeme prilično pomladio svoje redove, a u kojemu svira i koncert-majstorica DSO-a Đana Kahriman, nastupit će s još jednom Dubrovkinjom – Marijom Pavlović na klarinetu.
Njihov koncert na repertoaru Igara je 18. srpnja u atriju Kneževa dvora. Maxim Emelyanychev jedan od najreprezentativnijih predstavnika mlađe generacije ruskih dirigenata, koji je na Igrama dirigirao izvedbu Mozartove Velike mise 2018. godine i pritom oduševio festivalsku publiku, a ovog ljeta nastupit će kao pijanist, koncertom u atriju Kneževa dvora 4. kolovoza s izuzetnim ruskim violinistom Aylenom Pritchinom s kojim intenzivno surađuje još od vremena zajedničkog školovanja na moskovskom Konzervatoriju. U atriju Kneževa dvora nastupit će i virtuozni violončelist Nicolas Altstaedt, koji će se dubrovačkoj publici 31. srpnja predstaviti samostalno recitalom, ali i zajedničkim muziciranjem s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom na koncertu 2. kolovoza pod ravnanjem maestra Pavla Zajceva. Ime Nicholasa Altstaedta naširoko je poznato ljubiteljima klasične scene. Poput mnogih uvaženih glazbenika danas i on se okreće dirigiranju, s orkestrima poput Budimpeštanskog festivalskog orkestra ili Varšavske filharmonije, a stilski dijapazon, perfekcija i karizma njegovi su atributi.
Dubrovački simfonijski orkestar će u okviru 74. Igara nastupiti i sa sopranisticom Josipom Bilić, aktualnom dobitnicom nagrade Ferdo Livadić za najbolju umjetničku osobnost, pod dirigentskom palicom mladog pobjednika natjecanja Matačić Valentina Egela, inače šefa-dirigenta Riječkog simfonijskog orkestra.
Povodom 150. rođendana Blagoja Berse klavirski trio u sastavu Marco Graziani, Latica Anić i Krešimir Starčević priredio je program koji će uz Bersu predstaviti i trija Sergeja Rahmanjinova, a osim obljetničarskog, prigoda je to da se čuje vrhunska razina komornog muziciranja u izvedbi hrvatskih glazbenika. Koncert će u Dvoru održati i nagrađivani gitarist Krešimir Bedek, a dio glazbenog programa nadolazeće festivalske sezone bit će i koncert njemačkog violončelista Eckarta Rungea s pijanisticom Martinom Filjak i saksofonistom Gordanom Tudorom. Ovaj trio izvest će program sa snažnim utjecajem jazza i tanga. Saksofon, čelo i klavir neuobičajena su kombinacija, s glazbenicima širokih interesa, sklonih improvizaciji i kreativnom pristupu u muziciranju. Hrvatska ima zavidan broj svjetski poznatih pjevača, među kojima prednjače basovi, a jedan od njih je i Marko Mimica, koji će publici u Dvoru pružiti priliku da izbliza upozna njegov potentan glas, besprijekornu belcanto tehniku i mnogostranost u programu lieda i arija posebno kreiranim za Dubrovačke ljetne igre. Na završnom koncertu ispred Katedrale tradicionalno će nastupiti Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije uz goste soliste.
U sklopu projekta #synergy: Sharpening the capacities of the classical music industry in the Western Balkans sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa odabrani mladi glazbenici iz šest zemalja regije izvest će na završnim koncertima projekta, 19. i 20. srpnja u atriju Kneževa dvora, nova glazbena djela inspirirana lokalnom baštinom i europskim vrijednostima, koja su za ovu prigodu napisali mladi skladatelji, njih dvanaest iz šest zemalja.
Bogat dramski program donosi četiri nova naslova, a prva ovoljetna dramska premijera Vidi kako Lokrum pere zube koprodukcija je Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića u režiji Paola Tišljarića. Predstava nastaje prema istoimenom romanu Ivane Lovrić Jović koji je kronisterija autoričina odrastanja, odnosno života s ocem i bez njega. Otac je stožerni lik ovoga dobro komponiranog teksta u kojemu epistularni dio djeluje kao fikcija, a onaj faktografski povremeno dobiva fikcionalni karakter. Roman je pisan pitko s vještim pomacima i razmještajem vremena zbivanja, a otac ima u njemu mjesto otoka. Premijera će se održati 12. srpnja na otoku Lokrumu.
Drugi premijerni dramski naslov Na tri kralja ili kako hoćete Williama Shakespearea, komedija koju će kao koprodukciju Dubrovačkih ljetnih igara i Zagrebačkog kazališta mladih postaviti jedan od najpopularnijih poljskih kazališnih redatelja Grzegorz Jarzyna, na tvrđavi Lovrjenac od 21. do 25. srpnja. U Jarzyninoj interpretaciji, čitano iz perspektive rodnih uloga i identiteta nebinarnih osoba, ova renesansna komedija postaje modernistički komad o fluidnim seksualnim identitetima koji se bore za pravo na postojanje u starom, patrijarhalnom svijetu. Protagonisti se, kako bi preživjeli, upuštaju u riskantnu igru temeljenu na moći i želji. Na Tri kralja govori o rodnim ulogama i njihovom utjecaju na međuljudske odnose.
Monodrama Maske glumca i redatelja Dražena Šivaka treća je ovoljetna premijera, predstava i projekt koji oživljava tradiciju commedie dell’arte i približava ju široj publici. U formi predavanja, glumac na sceni objašnjava značenje maski i arhetipove koji su predstavljeni u tehnici commedie dell’arte. Putujući kroz klasičnu dramsku književnost Hrvatske i svijeta (Držić, Shakespeare, Moliere, itd.), gledatelji povezuju arhetipske priče o ljudskim odnosima te stvaraju paralele sa karakterima naših suvremenika. Premijerna izvedba je na programu 74. Igara 11. kolovoza na tvrđavi Bokar.
Četvrta dramska premijera 74. Dubrovačkih ljetnih igara Sjetne žene raguzejske autorski je projekt intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski i Marijane Fumić koju će Festivalski dramski ansambl premijerno izvesti 20. kolovoza. U Sjetnim ženama raguzejskim autorice tragaju za obrisima svakodnevnog života dubrovačke zajednice, posebno se fokusirajući na život žena u doba Republike te zrcaljenje tih života u iskustvu suvremenog. Preklapajući dva područja istraživanja: povijest žena i povijest svakodnevice, autorice stvaraju svojevrsnu dramsku fresku u kojoj se ogledaju najrazličitije sudbine dubrovačkih vladika, dumni, godišnjica, svodilja, tovjernarica, udovica, vilenica i mnogih drugih. U predstavi se preuzima građa iz aspekta ženskog ideala djevičanstva, zaručničke prakse, života ženske posluge, ženskih zanimanja, rubnih ženskih bavljenja (vilenice, mađionice, vještice) iz različitih arhivskih, povijesnih i suvremenih teorijskih spisa. Kroz predstavu Sjetne žene raguzejske, žene postaju vidljive sudionice vibrantne svakodnevice dubrovačke povijesti i sadašnjosti.
Uz premijerne naslove, u okviru dramskog programa prikazat će se i reprize uspješnih produkcija iz prijašnjih festivalskih sezona. Na radost najmlađe publike, i ovog ljeta na programu je glazbeno-scensko djelo za djecu Čudesna šuma, nastalo prema istoimenom romanu Sunčane Škrinjarić, u režiji Lee Anastazije Fleger i uz glazbu Frana Đurovića, koje će se na tvrđavi Lovrjenac izvoditi 8., 9, i 10. srpnja. Lanjska uspješnica Krvava svadba u režiji Franke Perković Gamulin i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla na otoku Lokrumu bit će dio ovoljetnog festivalskog programa s tri reprizne izvedbe krajem srpnja. Na programu su i Ljubovnici u režiji Aleksandra Švabića te izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, koji će zaigrati ispred crkve svetog Jakova 17., 18. i 19. srpnja. Mara i Kata, autorski projekt Saše Božića ostvaren u suradnji s dramskim umjetnicama Natašom Dangubić i Doris Šarić Kukuljicom, publiku će na Kazermi nasmijavati i četvrtu sezonu za redom, i to 5., 6. i 7. kolovoza.
Hrvatsko narodno kazalište u Splitu gostuje s hvaljenim baletom Veliki Gatsby u režiji i koreografiji Lea Mujića. Literarno remek-djelo Francisa Scotta Fitzgeralda, smješteno je u New York tijekom Doba jazza i ludih dvadesetih godina prošlog stoljeća. Živa, dinamična i kozmopolitska glazbena slika koja prati ovu plesnu priču izbor je iz djela velikih američkih skladatelja kao što su: Philip Glass, Leonard Bernstein, George Gershwin, Louis Prima, Samuel Barber, Glenn Miller i George Whitefield Chadwick. Takva glazbena slika kreira savršenu zvučnu i emotivnu podlogu plesnoj priči o svijetu glamura, ambicija, dokolice i moralne ispraznosti visokih američkih slojeva tog vremena, u kojoj će festivalska publika uživati na taraci tvrđave Revelin. Nezaobilazan dio festivalskog programa nastupi su Folklornog ansambla Linđo, koji će ovog ljeta u okviru Igara imati dvije izvedbe na taraci Revelina.
Ulaznice za dio programa 74. Dubrovačkih ljetnih igara bit će dostupne u internetskoj prodaji na mrežnim stranicama Igara www.dubrovnik-festival.hr i preko servisa www.ulaznice.hr od 13. veljače uz novi program popusta i pogodnosti. Sve upite vezane za kupnju ulaznica zaprima festivalski Ured prodaje na e-mail adresu: sales@dubrovnik-festival.hr ili na telefonski broj: 020/ 326 107.
Proračun 74. Dubrovačkih ljetnih igara iznosi 1,6 milijuna eura, a uz pokrovitelje Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Dubrovnik te Dubrovačko-neretvansku županiju, Igre su i ove godine podržali TZ grada Dubrovnika, dugogodišnji sponzori Mastercard, Euroherc, ACI klub, Adriatic Luxury Hotels, Hrvatska elektroprivreda, Kraš, Croatia Airlines, Coca-Cola, novi partner MG Motor te donatori OTP banka, Atlantska plovidba, Atlantic grupa, Orbico i drugi, omogućujući realizaciju jednog od najprestižnijih kulturnih događaja u Hrvatskoj.
Tvrđava Bokar
Dubrovačke ljetne igre i Umjetnička organizacija Grupa
Maske
Dražen Šivak, redatelj
monodrama
Predstava Maske (radni naslov) je oživljavanje tradicije commedie dell’arte i njezino približavanje široj publici. U formi predavanja, glumac na sceni (Dražen Šivak) objašnjava značenje maski i arhetipove koji su predstavljeni u tehnici commedie dell’arte. Putujući kroz klasičnu dramsku književnost Hrvatske i svijeta (Držić, Shakespeare, Moliere, itd.), gledatelji povezuju arhetipske priče o ljudskim odnosima te stvaraju paralele s karakterima naših suvremenika.
Nakon završetka studija glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, Dražen Šivak je postao članom ansambla Teatra &td. Uz brojne uloge po kazalištima u Zagrebu, Budimpešti i ostalim hrvatskim gradovima, autor je i četiri režije predstava, među kojima je i predstava Rođenje Zijaha A. Sokolovića. U Kolumbiji je boravio na poziv trupe Sankofa s kojima surađuje, a nekoliko godina radi i u Budimpešti s poznatom kazališnom trupom Árpáda Schillinga, Krétakör. U Mađarskoj je također pokrenuo Thearto projekt na poziv Mu szinhaz iz Budimpešte. Sudjelovao je u stvaranju prve klaunske scene u Hrvatskoj, surađujući s redateljicom i klaunskom učiteljicom Lee Delong. U 2019. g. u Barceloni je pohađao Nouveau Clown Institute, pod vodstvom klauna Janga Edwardsa. Posljednjih sezona ostvario je niz zapaženih uloga u produkcijama Dubrovačkih ljetnih igara.
Reprize
18., 19., 20. srpnja
Ispred crkve sv. Jakova
Festivalski dramski ansambl
Ljubovnici
Aleksandar Švabić, redatelj
Redatelj: Aleksandar Švabić
Scenografija i kostimografija: David Morhan i Mia Popovska
Autor glazbe: Maro Market
Scenski pokret i asistent režije: Damir Klemenić
Dizajner svjetla: Martin Šatović
Savjetnik za govor: Maro Martinović
Inspicijentica i dramaturška savjetnica: Antonela Tošić
Studijski glazbenici: Mario Bočić, David Vidović
Intrigalo: Dražen Šivak
Dotur Prokupio: Marin Klišmanić
Fabricijo Pisoglavić: Andrej Kopčok
Lovro Kalebić: Boris Barukčić
Proždor: Kristijan Petelin
Lukrecija: Josipa Bilić
Vesela: Nataša Kopeč
Anka: Veronika Mach
Predstava Ljubovnici u režiji Aleksandra Švabića te izvedbi Festivalskog dramskog ansambla premijerno je prikazana a na 73. Dubrovačkim ljetnim igrama 19. srpnja 2022. ispred crkve svetog Jakova.
Komedija Ljubovnici nepoznatog autora, koja datira još iz druge polovice 17. stoljeća jedan je od ponajboljih primjera komedija koje se svojim žanrovskim odrednicama približavaju tzv. dubrovačkim smješnicama (komedijama u prozi). Za razliku od commedie dell’arte, u kojoj su ipak pronalazile svoje korijenje, dubrovačke smješnice su pisane tako da u svoj komedijaški narativ inkorporiraju i ljude i način života tog vremena i tih gradova u kojima su nastale i bile prikazivane. Ono što veže sve smješnice su vrlo jednostavne fabule te lak i pitak jezik kojima se likovi, mahom binarnih opozicija gospodari-sluge, mladi-stari, zaljubljeni i oni koji to nisu, tu i tamo znaju okoristiti za poneku intrigu. Teme ljubavi, spletkarenja, gramzivosti, lukavstva, ali i naivnosti, koje ne gube na svojoj važnosti čak niti tristo godina nakon njezina objavljivanja, pod režijskom palicom Aleksandra Švabića, pokazuju se u novom ruhu. Uz minimalnu scenografiju, a na zanimljivoj lokaciji, likovi Intrigala, Doktora, Lukrecije, Proždora, Fabricija, Vesele, Starca i Anke, mahom pisani po uzoru na tipske likove commedie dell’arte, žive u sveopćem ludensu teatarskog univerzuma. Neprestanim dijalogom glumaca i autorskog tima, istraživanjem i otkrivanjem različitih glumačkih kodova, igrom konstrukcije i destrukcije, stvoren je jedan specifičan glumački i režijski kozmos. Gotovo brechtijanski i uvijek s odmakom, glumci publiku na svojevrstan način upozoravaju na modele proizvodnje magije kazališta.
Antonela Tošić
Aleksandar Švabić rođen je 1987. u Puli gdje je i odrastao, a 2008. godine upisuje Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu gdje živi i radi do 2018. kad seli u Zagreb. Od 2011. godine aktivno radi na području Hrvatske i Srbije, režirao je 20 predstava s naglaskom na tekstovima Bertolda Brehta koje je obrađivao u fakultetskim danima, više je puta bio asistent istaknutim redateljima, a sudjeluje i na mnogobrojnim festivalima, kako u Hrvatskoj i Srbiji, tako i u Italiji, Francuskoj, Bugarskoj i Egiptu. Na PUF-u, međunarodnom kazališnom festivalu u Puli nagrađen je Munjom za inovativnost za predstavu Jedan mrtav čovjek.
27., 28., 29. srpnja
Otok Lokrum
Festivalski dramski ansambl
Federico García Lorca: Krvava svadba
Franka Perković Gamulin, redateljica
Redateljica: Franka Perković Gamulin
Dramaturg: Goran Ferčec
Adaptacija teksta prema prijevodu Ivane Gomez: Franka Perković Gamulin, Goran Ferčec
Scenograf: Igor Vasiljev
Kostimografkinja: Doris Kristić
Autori glazbe: Mojmir Novaković, Ivo Letunić
Oblikovatelj svjetla: Elvis Butković
Suradnik za scenski pokret: Matija Ferlin
Asistent redateljice: Toma Serdarević
Asistentica kostimografkinje: Linda Mihaliček
Inspicijent: Roko Grbin
Majka: Jadranka Đokić
Zaručnica: Lana Meniga
Zaručnik: Luka Knez
Punica/Prosjakinja: Ksenija Marinković
Leonardo: Nikola Baće
Leonardova žena: Iva Kraljević
Otac zaručnice/Mjesec: Nikša Butijer
Služavka: Tanja Smoje
Zborovođa: Mojmir Novaković
Zbor, susjeda, djevojke, momci, drvosječe, svatovi: Jelica Čučević, Maro Drobnić, Tonći Đurković, Marko Capor, Ivo Letunić, Tajana Martić, Mara Metković, Vanesa Vidaković Natrlin
Predstava Krvava svadba u režiji Franke Perković Gamulin te izvedbi Festivalskog dramskog ansambla premijerno je prikazana na 73. Dubrovačkim ljetnim igrama 17. kolovoza 2022. na otoku Lokrumu.
Drama Krvava svadba napisana 1933. godine primjer je dramskog predloška koji povijest kazališta naziva pjesničkom ili poetskom dramom, razvijenom unutar perioda moderne drame. Osnovne su značajke te dramske poetike odstupanje od klasične narativne linije povezane s radnjom i otvaranje prema lirskim ambijentalnim i simboličkim kvalitetama dramske situacije. Pjesničko ili poetsko iz naziva ipak se najviše odnosni na jezik same drame kojem je pridodana funkcija šira od toga da izgovorena rečenica bude tek replika, šireći mu prostor izraza prema poeziji ili čak prema onome što nije izgovoreno. Karakter je poetske drame snažna ambijentalna i tekstualna liričnost te iscrpljivanje naoko rudimentarnog zapleta. Tim snažnim označiteljima uvelike je određen njezin scenski karakter. Redateljsko-dramaturški koncept ovog projekta temelji se upravo na poštivanju spomenutih označitelja uspostavljajući scenu prije svega kao tablo, stiliziranu, smirenu sliku unutar koje je moguće scenskim sredstvima graditi ambijent i atmosferu tragedije zatvorenog svijeta o kojem piše Lorca. Fragmentarni karakter Lorcine dramske montaže omogućuje gradnju scena kao niza manjih, autonomnih slika, koje tek združene u cjelinu uspostavljaju logiku velike priče i tragedije. Svaki čin i svaka slika snažna je i potentna mikro situacija, mala drama za sebe, u idealnoj proporciji prema cjelini. Prostor poetske drame očišćen je od svega suvišnog, od svih označitelja koji ne pridonose atmosferi kao osnovnom gradbenom načelu. Svaki je prostor unutar svake situacije u svojoj oskudnosti sveden na simboličku pozadinu na kojoj se događa tragedija. Stoga je prostor, baš kao i jezik, uspostavljen kroz simboličku vrijednost kao poetski prostor. U ovom scenskom konceptu taj se prostor formira in situ, na već postojećoj lokaciji (Lokrum), u eksterijeru naglašene prostorne izdvojenosti i izolacije, na mjestu očišćenom od bilo kojeg drugog označitelja osim ambijenta koji postoji u odnosu na dramu koja ga pretvara u samo jedno od mogućih mjesta tragedije. Dramski likovi Lorcine tragedije svedeni su na tipove više nego na karaktere. Njihovo je djelovanje bliže antičkom konceptu hibrisa s jedne i hamartije s druge strane. Oni su žrtve vlastite oholosti (strasti), ali i neizbježnosti vlastite krive procjene ili tragične sudbine. Njihovo je prokletstvo dvostruko. Zatvoreni unutar svog socijalnog okvira, strast ostaje kao jedini dozvoljeni prostor slobode, makar i po cijenu prokletstva ili smrti.
Goran Ferčec
Franka Perković Gamulin rođena je 1969. godine u Zagrebu. Maturirala je u Jezičnom obrazovnom centru, a zatim studirala Komparativnu književnost, Lingvistiku i Filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 2005. godine diplomirala je Kazališnu režiju i radiofoniju na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. U proteklih je dvadeset i pet godina režirala više desetaka kazališnih predstava od kojih su najznačajnije – M. Krleža: Adam i Eva, Kazališna družina KUFER; J. B. P. Moliere: Don Juan, HNK Split; I. Sajko, Naranča u oblacima, HNK Osijek; D. Mihanović: Žaba, Teatar ITD; I. Sajko: Europa, ZeKaeM; N. Mitrović: Jebote, koliko nas ima, SK Kerempuh; H. Sigurjonsson: Naš dečko, GK Gavella; M. Krleža, Balade Petrice Kerempuha, GK Gavella; T. Zajec: Spašeni, Dubrovačke ljetne igre; S. Pilić/M. Nola: Mrvice iz dnevnog boravka, Žar Ptica, Zagreb; A. Strindberg: Gospođica Julija, HNK Šibenik; T. Zajec: Trebalo bi prošetati psa, HNK Zagreb; D. Karakaš: Snajper, ZeKaeM; D. Špišić: Žene u crvenom, Teatar Ludens; W. Shakespeare: Othello, GDK Gavella; I. Sajko: To nismo mi, to je samo staklo, Teatar ITD; D. Drndić/G. Ferčec: Leica format, HNK I. pl. Zajca, Rijeka, W. Shakespeare: Na Tri kralja ili kako hoćete, HNK I. pl. Zajca, Rijeka.
Dobitnica je niza nagrada i priznanja – Nagrada za režiju na Festivalu Marulićevi dani u Splitu (Adam i Eva), Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini (Žaba), Nagrada za najbolju predstavu u cjelini na Festivalu glumca (39 stepenica), Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju predstavu za djecu (Mrvice iz dnevnog boravka), Grand Prix žirija za najbolju predstavu i Nagrada publike na festivalu Pozorište Zvezdarište, Beograd (Mrvice iz dnevnog boravka), Nagrada publike za najbolju predstavu Festivala Marulićevi dani u Splitu, (Trebalo bi prošetati psa), Nagrada publike za najbolju predstavu Hrvatske drame HNK I. pl. Zajca, (Leica format).
Uz Doru Ruždjak Podolski, osnivačica je i dugogodišnja umjetnička voditeljica Kazališne udruge KUFER, a zatim i umjetničke organizacije Ruždjak i Perković. Od 2000. do 2005. bila je umjetnička voditeljica Dječjeg kazališta Dubrava. Od 2009. godine zaposlena je na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje na Odsjeku glume.
5., 6., 7. kolovoza
Kazerma
Mara i Kata
Autorski projekt Saše Božića u suradnji s glumicama
Natašom Dangubić (Mara) i Doris Šarić-Kukuljica (Kata)
Inspirirano radio emisijom Na posjedu u kundurica Petra Kušelja te knjigom Dubrovačke kundurice Dese Begović Mrkušić.
Premijera održana 20. srpnja 2020. na 71. Dubrovačkim ljetnim igrama.
Od 1960-ih godina započela je čuvena emisija HR Radio Dubrovnika Na posjedu u kundurica, kada bi u vrijeme njezinog emitiranja ulice Grada opustjele, čega se mnogi Dubrovčani još sjećaju. Kroz kontinuirano emitiranje na radiju, glumice Žužu Egrenyi i Desu Begović Mrkušić u ulogama Kate i Mare, posjećuje Dundo Pero (u izvedbi Renca Perca, a potom gospara Toma Šuljka) te taj slavni trojac u formi tipične dubrovačke ćakulete komentira recentna događanja u Gradu. Predstava Mara i Kata, inspirirana je tragovima te slavne radio emisije te zapisima Dese Begović Mrkušić Dubrovačke kundurice i nastaje kao priča o mentalitetu grada, naravima njegovih stanovnika, puna gorko-slatkih silnica, prvenstveno onih koje revidiraju uspomene i obogaćuju sjećanje. Predstava Mara i Kata nelinearno posjećuje različite epohe u životu Grada, seleći nas iz 2020. godine u 2000., a potom u daleku budućnost. Nataša Dangubić i Doris Šarić Kukuljica vode nas na apsurdno putovanje Gradom, od kraja devedesetih do recentnih vremena, Gradom koji danas plovi svojoj neizvjesnoj budućnosti.
8., 9., 10. kolovoza
Tvrđava Lovrjenac
Sunčana Škrinjarić: Čudesna šuma
Lea Anastazija Fleger, redateljica
glazbeno-scensko djelo
Redateljica: Lea Anastazija Fleger
Skladatelj: Frano Đurović
Dirigent: Mateo Narančić
Autorica dramatizacije i dramaturginja: Nikolina Rafaj
Scenografkinja i kostimografkinja: Zdravka Ivandija Kirigin
Suradnica za scenski pokret: Matea Bilosnić
Oblikovatelj svjetla: Marko Mijatović
Asistentica produkcije: Ida Klemenčić
Asistentica kostimografije: Tina Spahija
Oblikovateljica oglavlja: Ana Mikulić
Inspicijentica: Aida Machiedo
Kaktus car: Romano Nikolić
Dabar, Vodena carica: Jelena Miholjević
Slikar: Matija Gašpari
Jež, Čarobnjak: Vini Jurčić
Gavran, Medvjed, Kor žaba: Igor Jurinić
Jež, Plamenka, Krtica, Kor žaba: Melody Martišković
Lisica, Korijenka, Kor žaba: Ružica Marus
Glazbenici: Vanda Đanić, Đive Kušelj, Karmen Pervitić, Denis Ajduković, Stijepo Medo, Matija Novaković
Premijera održana 12. kolovoza 2022. na tvrđavi Lovrjenac u sklopu programa 73. Dubrovačkih ljetnih igara
Čudesna šuma Sunčane Škrinjarić roman je koji je obilježio čitavu jednu generaciju, a tematskom aktualnošću to nastavlja činiti i dalje. Roman je prvi put objavljen 1985. godine pod nazivom Slikar u šumi, a već godinu dana kasnije prema njemu snimljen je i prvi hrvatski dugometražni crtani film koji dobiva sadašnji naslov te se do danas smatra jednim od najpopularnijih crtanih filmova na području bivše Jugoslavije.
U šumsko prostranstvo čudesnog uvodi nas mladi slikar koji se bježeći od vlastitih misli susreće s potpuno drugim zakonitostima od onih na koje smo navikli te poziva našu imaginaciju da oslobođeno putuje zajedno s njim. Širok dijapazon životinjskih lica koje slikar susreće na svom putu odlikuje se karakteristikama koje lako možemo prepoznati kao ljudske te se kroz njihove pozadinske priče polako raslojava i veoma važna ekološka domena samog romana – nezaobilazna ideja zajedništva, suradništva i brige za okoliš, kao i težina usamljenosti koja je glavni okidač zlovolje Kaktus cara. No što je u šumi zapravo tako čudesno? Životinje koje govore, staro proročanstvo koje opisuje kako će čovjek svrgnuti Kaktus cara ili jedan veoma svojeglavi kist? Sve navedeno, ali i mnogo više. Glazbeno-scensko uprizorenje u prvi plan postavlja misao koju možda više no ikada trebamo čuti – priroda je mjesto koje ujedinjava, podržava različitost i vraća nas u doticaj s nama samima, a time i omogućava da budemo u harmoniji sa svima oko nas. Zato je toliko važno podsjetiti se kako smo upravo mi ti koji možemo sačuvati njezinu čudesnost.
Nikolina Rafaj
Lea Anastazija Fleger rođena je 1992. godine u Zagrebu, gdje je završila II. gimnaziju i srednju glazbenu školu Elly Bašić, te magistrirala Kazališnu režiju i radiofoniju na Akademiji dramske umjetnosti.
Samostalno je režirala predstave Razbijeni vrč Henricha von Kleista u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh, Brat bratu Raya i Michael Cooneyja u produkciji kazališta Komedija, Junaci Pavlove ulice Ferenca Molnara u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih, Pečat, Borne Vujčića u produkciji Teatra Ulysses, Odbrojavanje: na piru s Držićem i Nalješkovićem na Dubrovačkim ljetnim igrama, Bog masakra Yasmine Reze i mjuzikl The last 5 years Jasona Roberta Browna u HNK Varaždin, Zov divljine Kristine Kegljen na sceni Gorica, Seksi rublje Michele Riml i Gospođina majka je preminula Georgesa Feydeaua u Kazalištu Virovitica, Moj nulti rođendan Ivana Penovića u Dječjem kazalištu Dubrava, Blizanke Ericha Kastnera u kazalištu Marina Držića u Dubrovniku, Bila je to ševa Ephraima Kishona u Histrionima, Ivica i Marica u kazalištu Trešnja te autorski projekt Zašto šutiš u &td-u.
Tijekom studija dobila je posebnu rektorovu nagradu za režiju mjuzikla Prošlih 5 godina, rektorovu nagradu za režiju predstave Gospođina majka je preminula, dekanovu nagradu za predstave Dva pečena jaja. Na oko. i Gospođina majka je preminula te stipendiju Rotary kluba za izvrsnost. Za režiju studentske predstave Dva pečena jaja. Na oko. dobila je nagradu za režiju na Festivalu internacionalnog studentskog teatra u Beogradu.
Režirala je desetak koncerata i evenata, a aktivna je i kao redateljica sinkronizacija animiranih filmova. Sudjelovala je na brojim domaćim i stranim kazališnim radionicama i seminarima. Docentica je u nastavi Glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
