Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik i Galerija Flora pozivaju na prezentaciju radova Benedicte Beldam : ‘Sliding Walls Falling Ceilings’, koja će se održati u Medijateci galerije Flora u subotu 25. veljače u 19 sati. Rad se može pogledati do 5. ožujka svaki dan od 10 do 16 sati.
Biografija
Benedicte Beldam (r. 1994., Gudbrandsdalen) konceptualni su i hidrofeministički umjetnikca kvenskog podrijetla. Žive i rade u Oslu. Bave se performansom, umjetničkim instalacijama, pisanjem, crtanjem i zvukom. Svojim radovima, baziranim na autofikciji, brišu razlike između autobiografije, fikcije i filozofije, putujući kroz vanjsko i unutarnje. Stekli su magisterij na Nacionalnoj akademiji likovnih umjetnosti u Oslu i završili studij umjetne inteligencije i filozofije na Sveučilištu u Oslu. Otad održavaju međunarodne radionice i predavanja, rade sa fluktuirajućim kolektivom Land of the Confused, objavljuju na Misanthropozineu (Paradigm Weekly). Pomažu u radu Mount Analoguea i UKS-a (udruženje mladih umjetnika u Oslu). Dosadašnje izložbe i rezidencije uključuju: Komplot /Bruxelles, Kunstnernes Hus /Oslo, Billedkunstnere i Oslo, Kunsthaus KuLe /Berlin, Ringebu Prestegard/ Ringebu, Galleri Fisk/ Bergen i 28. Slavonski bijenale /Osijek. Osim predstavljanja radova na nadolazećem Trijenalu crteža (Oslu) i Momentumu (Moss, Tenthaus Art Collective), izlagat će i u Harpefoss Kunstareni /Gudbrandsdalen, Kväänibiennaali – Kvenbiennalen /Vadsø i objavljivati na TILT / Norveška 2023/24.
Kratak tekst o radu koji će biti predstavljen: Klizni zidovi, padajući stropovi (2019. – 2021.)
‘Klizni zidovi, padajući stropovi’ je rad predstavljen kao performans i dio instalacije u Skylight Gallery / Oslo, 2021. Simboli i tekst u kefiru i vodi naslikani su na krovnom prozoru u formi sante leda. Umjetnikca glume lik promatrača na Titanicu koji pazi da brod naiđe na sante leda, uz razliku da to promatraju od ispod sante leda umjesto sa samog broda. Putuju kroz vrijeme. Nisu ondje u noći brodoloma, nego u satu porinuća broda, davne 1911. godine. Upravo tog dana, jedan od radnika poginuo je tijekom uklanjanja drvenih blokova na navozu. Je li ova tragedija bila pretkazanje budućih događaja? Rad propituje dezintegraciju predviđanja poput algoritama i astrologije slikanjem zrcalnih simbola u kefiru i vodi na krovnom prozoru.
O izvornom radu:
U nedjelju, 14. travnja 1912., u 23:40, MSR Titanic udario je u santu leda 600 km južno-jugoistočno od Newfoundlanda, sjeverni Atlantik. Za brod se govorilo da je nepotopiv. Potonuo je sljedećeg jutra. Događaj još uvijek predstavlja jednu od najvećih pomorskih katastrofa u mirnodopskom razdoblju Zapada. Preživjelo je samo 705 putnika, ali broj umrlih nikada nije točno utvrđen.
Zamislimo da smo ispod sante leda. Prozor je površina. Putujemo kroz vrijeme. Nismo ovdje u noći brodoloma, nego u satu porinuća broda davne 1911. godine. Upravo tog dana jedan od radnika poginuo je tijekom uklanjanja drvenih blokova na navozu. Je li ova tragedija bila pretkazanje budućih događaja?
Možda bismo u potrazi za čudesnim odgovorima mogli zaviriti u neprozirnu materiju astrologije ili primjene umjetne inteligencije. Na temelju vremena i mjesta lansiranja (12:13, 31. svibnja 1911., Belfast), može se izraditi natalna karta situacije kao referentna točka u vremenu i prostoru. Programer i astrolog Robert Currey piše:
Jupiter u Škorpionu [♃♏] mogao bi simbolizirati santu leda. Škorpion predstavlja fiksiranu vodu = led, a Jupiter predstavlja veliki objekt i biće u Škorpionu – uglavnom pod vodom. Ovo je u opoziciji sa Saturnom i Merkurom [♄ ☌ ☿] što predstavlja planirano putovanje i rutu koja se temelji na dezinformacijama.
Planeti su se u noći brodoloma tako posložili da bi se o događaju moglo govoriti i s društvenog aspekta. Konjunkcija Venere, Mjeseca, Neptuna [ ☽ ♀ ♆ ☌ ♋] predstavlja raskoš luksuznog broda u kojem borave putnici prve klase. Ovaj stelij (nakupina nebeskih tijela) u opoziciji je s Uranom u Jarcu [☍ ♅ ♑] koji predstavlja klasne razlike. Takav položaj Neptuna/Urana ukazuje na šokantan nemar i lažnu ekonomičnost (nedovoljno čamaca za spašavanje). Uz to, Mjesec, Venera i Neptun [☽ ♀ ♆ ☌ ♋] mogu predstavljati spas mnogih žena i djece na brodu koji su prvi ušli u čamce za spašavanje.
Ako ne astrologija, mogu li računalno programiranje i umjetna inteligencija biti način da se pristupi toj katastrofi? Algoritam upisan u kefir (kiselo mlijeko) na prozoru izrađen kako bi predvidio vjerojatnost preživljavanja na temelju hipotetskog skupa podataka koji sadrži detalje o imaginarnim putnicima, npr. spol, broj kabine, klasa, boja, dob itd. Iz naše perspektive, gledajući prema prozoru, kod se zrcali. Međutim, svaki prozor ima dvije površine. Može se čitati iz perspektive neba noću, kada svjetla iz podmorja obasjavaju prozirna slova što plutaju na površini. Ili, možemo promatrati zrake sunca kako mijenjaju tekst kada tuku o zidove tijekom dana.
Kefir se koristi za naglašavanje procesualnog, ali nematerijalnog kretanja u putovanju kroz vrijeme. Sadrži bakterije iz davnih vremena. U neposrednom je kontaktu s okolinom. A dobro je i za trbuh.
Hvala Jackyju Jaan-Yuanu Kuou, Sebastianu Sanchezu i Karolini Babuliute na dokumentaciji, Gulli Serville Torvund, Iris Bore, Henriku Andersenu Sveinssonu, Simonu Halstensenu i Åsne Nilsen na pomoći u izradi i uvježbavanju algoritma, Emilu Kristofferu Gustafssonu što me naučio kako upravljati liftom, Patriciji Carolini za kontakt za hitne slučajeve u slučaju da se lift pokvari dok njime upravljam, Hamidu Waheedu na pomoći u uređivanju ovog teksta, Stanu D’Haeneu na ljubavi i podršci, prozorima Skylighta na utočištu, i mjesecu na plimi i oseci.
Radovi
Klizni zidovi, padajući stropovi (2021.)
Prva straža (2021.)
dokumentacija o instalaciji’Klizne zidovi, padajući stropovi’ i performans ‘Prva straža’ (izvodi se svake večeri tijekom jednog tjedna od 20:00-00:00)
kefir i voda na prozoru, zvuk, slideshow i video loop
ad se radi na moru, radi se u smjenama. Prva smjena se nazivala ‘prva straža’ u vrijeme kada je Titanic potonuo. Tijekom smjena postavljanja originalnog rada, lebdjeli smo na dizalu. Zvukovi dizala postali su zastrašujuća pjesma. Dizalo nas je nosilo gore-dolje kroz prostor, tonući i podižući se s plimom i osekom postavljanja ovog rada, dok smo uz pomoć baterijskih svjetiljki promatrali brodove ispod površine prozora.
