Mnogi prijatelji među kojima i brojni Dubrovčani se opraštaju od Jagode Buić, velike umjetnice čiji je dom u Kolorini inspirirao brojne književnike, slikare i poslovne ljude s kojima je prijateljevala. Jagoda Buić je umrla u 93. godini u Veneciji, a posljednjeg susreta se prisjetio Mišo Mihočević koji je napisao:
Među posljednjim rečenicama za mog zadnjeg posjeta prije petnaestak dana,u vrlo lošem stanju, pamtim zauvijek i dijelim
“Miš (tako me je zvala čitav život), ti i ja moramo otić’ na Itaku.!”
– “Ok, s tobom rado, nisam nikad bio. A zašto baš na Itaku?”
– “Zato jer tamo ima nešto tako konačno i definitvno.”
Ipak je otišla iz svoje obožavane Venecije, u vječni mir i slavu, uz zahvalu svih nas za sve one knjige i mudrosti koje nam je dijelila – podijelio je putem društvenih mreža.
Jagoda Buić umrla je u 93-oj godini života, u svojem domu u Veneciji. Neko je vrijeme, ranije bila i bolesna. Bila je najveća majstorica tapiserije na ovim prostorima, i jedna od najvećih umjetnica, izlagala je u najvažnijim svjetskim muzejima diljem svijeta, a da će upravo tapiserija biti njezin glavni izričaj, odlučila je još šezdesetih godina, objavio je u ponedjeljak navečer Jutarnji list.
Dubrovački dom ove velike umjetnice krio se u Kolorini, a u Dubrovniku je i često i izlagala.
“Dubrovnik je za mene ritual. Nažalost sam u situaciji da s terase gledam u more u koje sam zaljubljena. Prisjećam se mnogih trenutaka, pa i filma koji je snimljen o mojoj strasti za morem, u kojemu skačem s čamca. Sada, mogu u moru samo uživati pogledom”, kazala je Buić u jednom intervjuu za Jutarnji list.
Jagoda Buić rođena je u Splitu, diplomirala na Akademiji u Beču, a potom se usavršavala i u filmskoj scenografiji u znamenitoj Cinecitta u Rimu te kostimografiji na Centru za umjetnost i kostimografiju u Veneciji. Među mnogim muzejima, izlagala je i u pariškom Muzeju moderne umjetnosti. Izlaže od 1956. Dobila je više međunarodnih priznanja za svoj rad, a među njima je i Grand Prix na bijenalu u São Paulu, kao i nagrada UNESCO-a za zasluge na području likovne umjetnost. Šezdesetih je godina, uz pomoć jedne bosanske švelje, izradila prvu tapiseriju, navodi Jutarnji list.
IZLOŽBA SVJETSKI POZNATE JAGODE BUIĆ: Prohladnu rujansku večer “utoplila” je morskim motivima
