Premijer Plenković je kazao da je Europska unija globalno turistički najatraktivnije područje. “A Hrvatska je u tom kontekstu, u smislu broja ljudi koji dolaze i broja stanovnika, jedinstvena. Mislim da nema niti jedne druge članice Europske unije koja ima nešto više od četiri milijuna stanovnika, a da joj u jednoj godini dođe 20 milijuna turista”, naglasio je. Naveo je da je radi ublažavanja posljedica pandemije Vlada turističkom sektoru isplatila 4,8 milijardi kuna za 36 tisuća poslodavaca i 190 tisuća radnika u turizmu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi danas u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Posjet je započeo sudjelovanjem na Konferenciji o budućnosti Europe: Mladi u turizmu.
Na početku svog govora, premijer je izrazio zadovoljstvo što se ova konferencija posvećena turizmu održava u Hrvatskoj, koja je i turistička zemlja i članica Europske unije.
Kazao je da je Europska unija globalno turistički najatraktivnije područje te ju je u 2019. godini posjetilo 764 milijuna turista, što je 50 posto svih turista u svijetu.
“A Hrvatska je u tom kontekstu, u smislu broja ljudi koji dolaze i broja stanovnika, jedinstvena. Mislim da nema niti jedne druge članice Europske unije koja ima nešto više od četiri milijuna stanovnika, a da joj u jednoj godini dođe 20 milijuna turista. Takav odnos 1:5 nema nitko”, naglasio je Plenković.
Važnim je istaknuo da su putovanja i turizam u rekordnoj 2019. godine pridonijeli BDP‑u Europske unije od skoro 10 posto, dok je u Hrvatskoj taj postotak mnogo viši.
Dubrovnik je ovog listopada uz Zagreb najposjećenija destinacija
Podsjetivši da su pandemijske okolnosti izazvale poteškoće i na ovom području, premijer je naglasio da je Dubrovnik ovog listopada uz Zagreb najposjećenija destinacija.
“To znači da smo na putu oporavka i onih brojeva koji su krasili jug Hrvatske prije pandemije”, rekao je Plenković, istaknuvši da je u Dubrovniku ove godine ostvareno 520 tisuća dolazaka i dva milijuna noćenja što je 133 posto više nego prošle godine.
Premijer je podsjetio i da je Vlada u prošloj godini, koja je bila teška i zahtjevna zbog pandemije posebnu pozornost posvetila upravo Dubrovačko-neretvanskoj županiji u koju turisti dolaze zrakoplovima, dok su svi ostali dijelovi Hrvatske praktički auto destinacija, čemu pridonosi i odlična mreža autocesta.
“I ta razlika će se smanjivati već od proljeća iduće godine kada će u promet biti pušten Pelješki most i čime će dodatno zauvijek biti fizički ne samo spojen hrvatski teritorij nego će lakše biti dolaziti turistima i u Dubrovačko-neretvansku županiju”, rekao je Plenković.
Kazao je i da je Vlada uz činjenicu da je stala iza cijelog turističkog sektora i radnika, istovremeno radila i na brendiranju Hrvatske kao sigurne destinacije.
Plenković je naveo da je smanjen iznos članarina i boravišnih pristojbi u iznosu višim od 120 milijuna te je pokrenut projekt Safe stay in Croatia, odnosno siguran boravak u Hrvatskoj, što je jako dobro prihvaćeno na ključnim hrvatskim tržištima, osobito u europskim zemljama, a to se vidjelo i po broju dolazaka.
“Jasno smo regulirali pravila putovanja, nabavili testove i postavili punktove za testiranje te omogućili besplatno cijepljenje svih turista. Pokrenuli smo i kampanju Mjesec hrvatskog turizma koja traje do kraja listopada, s naglaskom na privlačenje naših građana da koriste blagodati hrvatskog turizma”, rekao je.
I kada se sve to skupa zbroji, naglasio je premijer, u prvih devet mjeseci ove godine imali smo 13 milijuna dolazaka i preko 82 milijuna noćenja, kao i 89 posto vrijednosti fiskaliziranih računa u odnosu na isto razdoblje u 2019. godine.
Plenković je naveo da je radi ublažavanja posljedica pandemije Vlada turističkom sektoru isplatila 4,8 milijardi kuna za 36 tisuća poslodavaca i 190 tisuća radnika u turizmu, što uključuje i djelatnost smještaja, pripreme hrane i prijevoza te skladištenje i ostale uslužne djelatnosti.
“I na taj način smo premostili one mjesece gdje bi zaista bilo teško mnogim hrvatskim kompanijama pronaći sredstva za plaće i funkcioniranje. I upravo se uloga države u krizi vidjela na jedan moćan, vidljiv i jasan način”, poručio je Plenković.
Naglasio je da je Hrvatska zahvaljujući aktivnostima koje su poduzete bila najbolja u usporedbi sa svim drugim konkurentima na Mediteranu. “Balansirane mjere i kvalitetna priprema turističkog sektora rezultirale su sezonom koja je bila iznad svih očekivanja”, kazao je.
Stoljeće i pol tradicije turizma u Hrvatskoj
Predsjednik Vlade je istaknuo da Hrvatska više od stoljeća i pol razvija turizam, koji značajno pridonosi i kreiranju radnih mjesta i hrvatskom BDP-u.
Naglasio je da Hrvatska u turističkom pogledu nije samo prekrasna priroda, baština, bogata povijest, kultura i gastronomska ponuda već su to i ljudi koji rade u turizmu i nose turističke projekte.
“Oni uvijek iznađu neku novu ideju koja na zahtjevom i konkurentom tržištu uvijek pronađe načina kako da zadrži one vjerne turiste te pronađe nove”, kazao je Plenković, zahvalivši kuharima, konobarima, recepcionarima, turističkim vodičima, kao i o prodavačima u trgovinama i na štandovima te svima onima koji sudjeluju u organizaciji cjelokupne turističke ponude Hrvatske.
“Oni su ključ uspjeha ovako dobrog rezultata turističke sezone”, dodao je.
Premijer je kazao da je Vlada u proteklom razdoblju prepoznala zdravstveni turizam, koji je, dodao je, posebno važan jer produljuje sezonu te zbog naše klime i mogućnosti koje imamo može privlačiti niz ljudi u Hrvatsku u puno širem razdoblju od one uobičajene turističke sezone.
Rekao je da je Hrvatska uložila puno u prometnu infrastrukturu proteklih godina te ulaže u digitalnu infrastrukturu, dostupnost brzog interneta turistima, razvija sportske, kulturne i druge infrastrukturne sadržaje. “Nastojimo uistinu ponudu učiniti cjelovitom”, poručio je.
Plenković je istaknuo da je u Programu Vlade i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine kazano da hrvatski turizam treba biti održiv, inovativan i otporan, za što je osigurano 2,2 milijarde kuna iz Plana oporavka.
“To će biti prigoda da se realiziraju dodatni projekti za razvoj turizma i da kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. napravimo okvir ovog cijelog razvojnog desetljeća”, rekao je.
Obrazovani i motivirani djelatnici važni za uspješan turizam
Premijer je naglasio važnost obrazovanih i motiviranih djelatnika, koji po njemu, trebaju dobro pratiti globalne trendove i paziti da prvi kontakt koji ostvaruju s turistima bude pozitivan jer je to glavni test za nečiji ponovni dolazak, odnosno ostanak u Hrvatskoj.
“Zato je obrazovanje važno. Mi smo kroz niz aktivnosti proteklih godina, osobito kroz razvoj regionalnih centara kompetentnosti koji se razvijaju od 2018. , uspostavili sinergiju obrazovnog sustava i različitih aktera koji povezuju nastavni i praktički dio za što je uloženo 388 milijuna kuna”, kazao je Plenković.
Najavio je da će se sredstva za edukaciju i dalje povećavati putem stipendija, rekavši da su u strukovnom obrazovanju napravljeni veliki iskoraci. “Mislim da pravovremeno ulaganje u mlade i od strane države, ali i budućih poslodavaca treba biti ključ u razvoju njihovih karijera”, kazao je Plenković.
Premijer je kazao da turizam povezuje brojne grane industrije – poljoprivredu, prehrambenu industriju, građevinu, trgovinu i mnoge druge, dodavši da je njegova kohezivna snaga izrazito bitna za profiliranje Hrvatske i njenog gospodarstva. Stoga je važnom istaknuo suradnju države sa svim jedinicama lokalne i područne samouprave što može otvoriti prostor svim sektorima za razvoj i rast BDP-a.
Turizam u zadnjih godinu dana odigrao sjajnu ulogu
U kontekstu ovogodišnjeg gospodarskog rasta koji je projiciran na devet posto, premijer je naglasio da ovoj Vladi i njezinoj politici vjeruju i domaća i međunarodne financijska tržišta te međunarodne financijske institucije, agencije za kreditni rejting i Europska komisija.
Naglasio je da turizam u zadnjih godinu dana odigrao sjajnu ulogu, a Vlada je dala svoj doprinos i pomogla onima kojima je pomoć bila nužna. “Sada smo u fazi da vrlo preciznim mjerama pomognemo onima koji još imaju poteškoće da čvrsto stanu ponovno na noge i dođu u poziciju prije krize”, dodao je Plenković.
Uvjeren sam, rekao je, da će sa stabiliziranjem borbe protiv Covida 19, normalizirati i društveni, poslovni, ekonomski i prometni tijek aktivnosti kako bi gospodarski rast i kvaliteta života naših sugrađana bila što bolja i veća.
“Siguran sam da će i ova današnja konferencija biti jedan lijep i konkretan doprinos široj europskoj raspravi o budućnosti Europe, a Hrvatska i njezini akteri imaju što za kazati”, zaključio je predsjednik Vlade.
IZVOR: Vlada RH
