U Velikoj vijećnici Grad Dubrovnik danas je predstavljena Krajobrazna studija za administrativno područje Grada Dubrovnik kao stručna podloga za integralnu zaštitu krajobraza i održiv razvoj prostora Grada Dubrovnika, čiji je nositelj izrade Upravni odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša.
Voditeljica izrade studije Višnja Šteko kao područja pod velikim pritiskom istaknula je Gornja sela, konkretno Ljubač, Elafite te područje Rijeke dubrovačke.
Studiju su predstavile Višnja Šteko, mag. ing. prosp. arch., voditeljica izrade studije i doc. dr. sc. Ines Hrdalo, uz nazočnost pročelnika Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Boža Benić, koji je uvodno pojasnio kako ova studija predstavlja zapravo stručnu podlogu kojom se dobiva uvid u karakteristike raznolikost, stanje i kvalitete svih krajobraza promatranog područja.
„Izrada krajobrazne studije Grada Dubrovnika na detaljnoj, lokalnoj razini daje uvid u inventar krajobraza Grada Dubrovnika s opisom njegovog stanja, trendova, glavnih razvojnih pritisaka i promjena te integralnom procjenom njihovih kvaliteta kao i smjernica za njihovu integralnu zaštitu, održivo planiranje i upravljanje. Riječ je o podlozi koja je jedna od temeljenih podloga za predstojeće sveobuhvatne izmjene i dopune Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika“, kazao je Benić.
Šteko je naglasila kako se radi o opsežnoj studiji, čija je izrada trajala tri godine, a da je sama studija sadržana u četiri knjige.
„Obradili smo tipologiju krajobraza koji smo i vrednovali, dali smo osvrt na zelenu infrastrukturu, propisali smjernice za integralnu zaštitu i održivi razvoj te na kraju napravili detaljni kataloški pregled po svim identificiranim krajobraznim područjima“, te dodala da je na izradi same studije sudjelovao interdisciplinarni tim.
„Cilj nam je bio napraviti tipološku kvalifikaciju cjelokupnog administrativnog područja Grada Dubrovnika na drugoj i trećoj lokalnoj razini kako bi vidjeli koji je inventar krajobraza, njegovo postojeće stanje i koji su očekivani razvojni pritisci. Rađena je integralna procjena svih krajobraznih kvaliteta. Od početka se prostor analizirao integralno, od prirodnih, kulturno-povijesnih do vizualno-doživljajnih karakteristika. Polazište nam je bio održivi razvoj prostora Grada Dubrovnika i rezultati bi se trebali implementirati u aktualnom izmjenama Prostornog plana uređenja i GUP-a. Nadamo se da će studija doprinijeti kvalitetnijim rješenjima. Dokument nije obvezujući“, istaknula je.
Šteko je naglasila kako su u prvoj fazi analizirana prirodna, kulturno-povijesna, antropogena i strukturno-vizualna obilježja te tipologija krajobraza.
„Napravljeno je puno tematskih karata, GIS baza podataka koja također može pomoći prostornim planerima s obzirom na to da je napravljena analiza postojećeg stanja. Dodatan doprinos je bonitetno vrednovanje zemljišta koje su napravile kolege s Agronomskog fakulteta, čime je dobivena novija karta koja govori koje je zemljište više, a koje manje vrijedno. Izrađena je i karta staništa, koje je detaljnija od postojećih. U ovoj fazi evidentirana je sva zaštićena kulturna baština, analiziran je povijesni razvoj naselja. Kod analize antropogenih obilježja, obrađeno je korištenje zemljišta, s tim da smo promatrali aktualno stanje, odnosno kakvo je ono bilo 2020. godine kad smo započeli s izradom. Tu već ima stanovitih izmjena, uzmimo za primjer samo požar koje je bio ovo ljeto. No, smatram ovo također korisnim podatkom za Grad. “, kazala je Šteko te naglasila kako je napravljen pregled tipoloških obilježja naselja i izgrađenih struktura od samostana, ljetnikovaca, turističkih kompleksa. Dodala je i kako je obrađen poljoprivredni krajobraz te postojeće stanje gospodarske djelatnosti i postojeće stanje infrastrukturnih sustava.
„ Poljoprivredni krajobrazi su dodatno analizirani, dan je pregled strukturne raščlambe krajobraza na cijelom administrativnom području. Dobili smo uvid u zemljišta koja su danas aktivna, koja su zapuštena tako da smo dobili podatke koja zemljišta imaju potencijal za revitalizaciju i rekultivaciju prostora“, kazala je te dodala kako su u trećoj fazi analizirali strukturno vizualna obilježja prilikom koje su analizirali vizualnu izloženost glavnih struktura u području.
„Detaljno je analizirana vizualna izloženost kako bi vidjeli koja su područja Grada vizualno najviše izloženi iz dijelova gdje borave ljudi. To su: prometnice, naselja, plovni putevi, vidikovci. Pri čemu su najtamnijom bojom obilježeni najizloženiji dijelovi. Najizloženije je područje mora, jer su zapravo svi pogledi upućeni prema pučini.
Najizloženija je sjeverno-istočna strana Elafita, obalna padina Srđa i Rijeka dubrovačka“, kazala je Šetka te dodala da je ukupno identificirano 70 krajobraznih područja koja su im poslužila za kataloško upisivanje.
„U drugog fazi izrade studije pomoću ulaznih podataka krenuli smo u modeliranje kvaliteta, kako bismo vidjeli što je s prirodno-ekološkog, kulturno-povijesnog, vizualno-doživljajnoj aspekta najkvalitetnije u prostoru i samim time najosjetljivije i čime trebamo u budućnosti obzirnije upravljati. Dobili smo združeni model, prema kojem su najosjetljivija područja koja imaju visoke prirodno-ekološke kvalitete, ako uz to imaju kulturno-povijesne kvalitete i doživljajno atraktivna to su zapravo najosjetljivija područja Grada. Nakon toga krenuli smo u procjenu osjetljivosti, stupnja razvojnih pritisaka i ugroženosti kvaliteta“, pojasnila je Šteko.
„Napravilo smo detaljnu analizu svih pritisaka na području Grada Dubrovnika. Analizirani su aktualni prostorni planovi, svi planirani zahvati u prostoru pri čemu se misli na izgradnju, širenje naselja, planiranje novih turističkih sadržaja, promet i infrastrukturu. Također su analizirani i procesi koji su zamijećeni u prostoru. To samo radili kako bi po krajobraznom području vidjeli gdje je planirano najviše novih zahvata u prostoru. Na primjer u zaleđu Primorja su smješteni veliki infrastrukturni zahvati poput pruge, plinovoda, autoceste, brze ceste. Također pod pritiskom je i obalno područje gdje se odvija intenzivan izgradnja. Na Elafitima, manje povijesne cjeline su izložene širenju građevinskih zona i smještaju novih turističkih sadržaja“, naglasila je Šteko.
Voditeljica izrade studije kazala je napravljena i procjena ugroženosti.
„Gledali smo koji su prostori osjetljivi i pod najvećim pritiskom. Neka krajobrazno područje, poput vanjske strane Elefita, konkretno Koločepa, su ocijenjena kao visoko osjetljiva jer su izrazito prirodno i doživljajno vrijedna područja no nisu pod nekakvim pritiskom tako da su dobile umjerenu ocjenu“, kazala je to dodala kako su evidentirani i svi degradirani krajobrazi.
Studija se također osvrnula i na zelenu infrastrukturu Grada Dubrovnika, za koju je Šteko kazala da je nešto na čemu će vjeruje Grad Dubrovnik raditi u budućnosti.
Krajobrazna studija iznjedrila je i opće smjernice za zaštitu, planiranje i upravljanje prirodnim krajobrazima, smjernice za zaštitu, planiranje i upravljanje kulturnim krajobrazima, smjernice za očuvanje slike krajobraznog identiteta i vizure, smjernice za razvoj gospodarskih djelatnosti, kao i smjernice za sanaciju i unaprjeđenje degradiranih krajobraza i očuvanje visokovrijednih i najugroženijih dijelova krajobraza. Osim navedenih dane su i detaljne smjernice po krajobraznim područjima i preporuke za izmjenu prostorno planske dokumentacije odnosno PPUG-a i GUP-a Grada Dubrovnika.
„Kad su u pitanju smjernice za zaštitu prirodnih krajobraza naveli smo šumske površine koje smatramo da treba sačuvati, evidentirali smo rtove i grebene, vodotoke, kao i lokve i bujice. Kad je u pitanju zaštita kulturnih krajobraza uključili smo najvrjednije poljoprivredne uzorke, preuzeli smo svu kulturna-povijesna zaštita, s tim se bave konzervatorske studije. Naš doprinos je uglavnom bio u poljoprivrednim krajobrazima. Kod smjernica za očuvanje krajobraznog identiteta stavili smo najatraktivnija krajobrazna područja. Predložilo smo i nove prirodne krajobraze, kao i nove kulturne krajobraze”, kazala je.
„Predložili smo i novu kategoriju značajnih odnosno vizualno vrijednih krajobraza. Smatramo da su to najatraktivnija područja gdje se uspjela postići prožetost prirode i kulture. Neka od njih su već prepoznata, nova ova studija je prepoznala vrijednost Gornjih sela koja su stvarno očuvana i mislimo da su veliki turistički potencijal u budućnosti ali samo ako se uspije sačuvati njihov identitet“, kazala je Šteko dok je Hrdalo dodala kako je navedeno područje izrazito krajobrazno kompleksno, no još uvijek skladno.
Šteko je dodala kako je putem kataloga iscrpno obrađeno svih 70 krajobraznih područja te da su u njima sadržane detaljne smjernice i sugestije kao i unapređenja područja ako su smatrali da je to potrebno.
Na novinarsko pitanje koja su najugroženija odnosno najosjetljivija područja Šteko je odgovorila kako bi cijelo područje Dubrovnika ako bi se promatralo s državne razine trebalo spadati u kategoriju visokovrijednoga.
„Mi smo ovdje morali tražiti razliku između najboljega. Istaknula bih sela, obalu, Rijeku dubrovačku, padinu Srđa i Grad kao cjelinu i morsko područje“, kazala je Šteko.
„U samim detaljnim smjernicama za zonu koja je značajna, a nalazi se u moru dali smo osvrt na planirane aktivnosti koje su propisane prostorno-planskom dokumentacijom da se ograniče s obzirom na vrijednost morskog dijela krajobraza, tipa marine, uzgajališta, sportsko-rekreacijski sadržaji na mjestima poput Sikirice, koja je značajna točka u prostoru na državnoj razini. Napisali smo detaljne smjernice za sva takva područja“, pojasnila je Hrdalo, na što je Šetka dodala kako je zaleđe pod izuzetim pritiskom infrastrukturnih objekata poput plinovoda, autoceste, željeznice koja prolazi naseljima Kliševo, Mrčevo.
„Sugerirali smo da se navedeno izmjesti iz tih ruralnih sredina koje stvaraju jednu jako kvalitetnu i kompleksnu sliku prostora koje je izuzetno potentna za očuvanje i održivi razvoj. Po nama bi Ljubač na državnoj razini trebao imati kategoriju zaštite ruralne sredine s visokokvalitetnim krajobraznim obilježjima. Tamo je predviđena jaka infrastruktura “, kazala je Hrdalo.
Šteko je kao izrazito vrijedne istaknula i Elafite i to područja na kojima se nalaze ladanjski sklopovi i ljetnikovci te vanjsku obalu.
„Predložili smo da se naprave vidikovci i sve to poveže u jednu priču pogotovo kad je riječ o Šipanskom polju koje bi se također trebalo zaštiti. Veliki je pritisak i na povijesnim naseljima na Elafitima. I za to smo izradili smjernice, smatramo da je gradnja preintenzivna za tako malo područja. Planirane su marine, i tu treba biti na oprezu, kako one ne bi narušavale vizure tih povijesnih naselja. Naš osnovni cilj nije bio zaštita i sprečavanje, već davanje smjernica kako bi se navedeni prostori očuvali“, istaknula je.
Hrdalo je dodalo kako im je jedan od ciljeva bio i integralni, održivi razvoj navedenih područja, kako bi se sačuvala kvaliteta koje sadrže i danas što je i njihova osnova za turističku djelatnost.
Na naše pitanje je li studija razmatrala krajobrazna područja unutar samog Grada te jesu li donesene smjernica za područja poput sv. Jakova Šetka je kazala je navedeno područje prepoznato kao krajobrazno područje.
„Područje obuhvata ove studije je uistinu veliko, iskakalo se iz mjerila u mjerilo. Nama je zadano mjerilo GUP-a i Prostornog plana uređenja. Kad je u pitanju područje samog grada, nismo ušli u takvu razinu smjernica, to je nešto što trebaju analizirali detaljniji planovi“, kazala je Šteko.
Hrdalo je pak dodala da bi se navedeno trebalo napraviti u studiji zelene infrastrukture.
„Evidentirali smo vrijedne sastavnice krajobraza, tipa u sv. Jakovu smo izvukli čempresate koje su zaštiti znak tog poteza. Takvi vizualni identiteti u prostoru se moraju sačuvati“, poručila je Šteko.
Predstavljanju studije prisustvovala je i arhitektica Branka Martinović Vukovića koja je pohvalila izradu ove opsežne studije te dodala kako bi voljela da sadrži analizu neprovedenih odrednica zaštite krajobraza iz postojeće prostorno-planske dokumentacije. Dodala je i kako bi studija morala sadržavati konkretnije smjernice kako zaštititi prepoznate vrijedne krajobraze.
„Nama se dogodila izgradnja na vrhu glavice Gimana, a piše u GUP-u da se tamo ne smije graditi. Nama se sad dogodila i izgradnja na vrhu Montovjerne, a to je zeleni vrh. Zašto smo mi tako donosili te planove?“, upitala je Martinović Vuković.
„Mi u struci imamo izvrsnih analiza, no čini da se trebamo još čvršće sačuvati neke vrijedne točke. Sljedeći loš primjer je Lopud, gdje imamo izgradnju na hrbatu. Sve ove naše odredbe se ne provode. Veliki problem je u normativnoj, provedbenoj fazi. Pitam svih nas zajedno kako još detaljnije propisati smjernice da ne bi izgubili sve ono o čemu se govori. Drago mi da je predložili zaštitu Šipanskog polja, mislim da ste nedovoljno vrednovali Šipansku luku i Jakljan. Teško se lokalno stanovništvo bori protiv velikih investitora“, poručila je Martinović Vuković.
„Svjedoci smo da je izrada ove studije trajala tri godine. Kad se govori o izmjena i dopunama prostorno-planske dokumentacije očekuju se instant rješenja. Mi smo u postupak sveobuhvatnih izmjena i dopuna započeli prije godinu dana. Taj postupak pripremnih radnji je počeo. Urbanizam i prostorno planiranje je interdisciplinarna djelatnost koja počiva na usuglašavanju različitih interesa, no jako je važno pokušati pronaći kompromis pogotovo na području Dubrovnika. Zadatak je vrlo izazovan, ovo je jedan jako vrijedan dokument“, zaključio je pročelnik Benić.
