25.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 3 srpnja, 2024
NaslovnicaVijestiPredstavljena "Hrvatska vinska kultura" autorice Tanje Baran: knjiga koja proučava unikatan utjecaj...

Predstavljena “Hrvatska vinska kultura” autorice Tanje Baran: knjiga koja proučava unikatan utjecaj vina na čovjeka

U galeriji Sebastian u sklopu dominikanskoga samostana u staroj jezgri Dubrovnika u subotu 29. lipnja 2024. predstavljena je monografija „Hrvatska vinska kultura“ autorice doc. dr. sc. Tanje Baran. O knjizi su, u organizaciji Umjetničke udruge Sebastian Art, uz autoricu govorili izv. prof. dr. sc. Katja Bakija, književna povjesničarka s Odsjeka za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku i etnolog i povjesničar umjetnosti Ivica Kipre, voditelj Etnografskog muzeja u Dubrovniku, koji je uvodno predstavio autoricu kao vrsnu radijsku urednicu i znanstvenicu te istaknutu kulturnu djelatnicu.

„Predstavljamo vrijedan izdavački projekt, enciklopediju o vinu i vinskoj kulturi u Hrvata, knjigu koja proučava unikatan utjecaj vina na čovjeka jer se uz vino živjelo, uz njega se i o njemu pjevalo, a tretiralo ga se i kao hranu i kao lijek. Rekla bih da je ova monografija projekt jer povezuje, okuplja ključno vezano uz hrvatsku vinsku nematerijalnu baštinu na jednom mjestu, a i želi se da se lokalne tradicije ne prepuste zaboravu“, istaknula je u svojem govoru o knjizi prof. Bakija. Naglasila je da je vinski segment hrvatskoga identiteta važan, svima blizak, poznat, razumljiv, ali nedovoljno istražen kroz znanstveno očište, što ovoj knjizi daje osobitu vrijednost. Prof. Bakija analizirala je sva poglavlja knjige od početnoga posvećenoga razvoju svjetske vinske kulture do utjecaja na hrvatsku, nadalje, te zaključila s analizom hrvatske vinske kulture u umjetnostima s naglaskom na književnost. Zaključila je da je autorica dala pregled i usmenih književnih žanrova vezanih uz vino, ali i izbor hrvatskih pjesnika i pjesama posvećenih vinu od Marka Marulića i Marina Držića do Luke Paljetka i Šimuna Šite Čorića te time stvorila hrvatsku književnu vinsku sintezu. Izdvojila je autoričino nastojanje da se u korištenju vinskih termina u Hrvatskoj ponajprije rabi hrvatski jezik, a tek onda engleski koji već neko vrijeme dominira u hrvatskim vinskim tijekovima.

Ivica Kipre ponajviše je govorio o povijesti i kulturi vinogradarstva i vinarstva u Dubrovniku istaknuvši da ono na dubrovačkom području, kao i drugdje u Hrvatskoj, postoji od predantičkih vremena. Predstavio je dubrovačko uređenje odnosa prema vinu, ali i opisao berbe, jematve ili trganja u rujnu te život u vinogradu prema hrvatskim vinskim svecima uz koje su se obavljali pojedini poslovi. Publici je prikazao dubrovačke vinske posude i načine spremanja i čuvanja vina. Naglasio je da Dubrovčani nisu smjeli uvoziti strana vina, jedino su franjevci i dominikanci imali pravo primiti strano vino u ime milostinje. Pojasnio je i neke druge iznimke vezane uz vino u Dubrovniku. Progovorio je i o dubrovačkim životnim, radnim i godišnjim običajima vezanima uz vino. „Ne samo dubrovački, već svehrvatski život uz vino, autorica je u monografiji obuhvatila u povijesnim, umjetničkim i kulturološkim dimenzijama“, istaknuo je etnolog Kipre predstavljajući raznolikosti i obilja koja monografija nosi. „Bilo bi vrijedno kada bi vinari konzultirali ovu knjigu kako bi se nadahnuli za predstavljanja svojih vina u javnosti. Držim da bi ovu knjigu u svojoj knjižnici trebao imati svaki vinar, vinogradar i vinoljubac u Hrvatskoj. Dobro je što se ova knjiga može uvijek čitati iznova, redovito nam može biti inspiracija, a trud, rad i sustavnost koja stoji iza nje, svjetlo je ogledalo same autorice koje joj može poslužiti na čast“, zaključio je Ivica Kipre.  

 

Glazbeno su svečanost obogatili Dubrovački kavaljeri izvodeći hrvatske vinu posvećene pjesme. Osobita vrijednost promotivne svečanosti bila je izvedba Konavoske zdravice u interpretaciji najpoznatijega konavoskog nazdravičara Ilije Kesovije te zdravice pajdaštvu po „Križevačkim štatutima“, najpoznatijim hrvatskim vinsko-pajdaškim regulama, u izvedbi autorice monografije porijeklom Križevčanke Tanje Baran. Tim je izvedbama kulturološki i identitetski spojen hrvatski sjever i jug u vinskim tradicijama te je na konkretnom primjeru prikazan sjajan spoj istoga a različitoga istovremeno, istoga u sadržaju i nakanama, a različitoga u govoru i izvedbi, što upućuje na bogatstva hrvatske nematerijalne baštine posvećene vinu.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA