Predstavljanje knjige Dunavska Monarhija i Dubrovnik izv. prof. dr. sc. Sanje Žaja Vrbica i prof. emer. dr. sc. Petera Zimmermanna bit će upriličeno u srijedu, 19. travnja, u 19:00 sati u amfiteatru središnje zgrade Sveučilišnog kampusa (Branitelja Dubrovnika 41.). Riječ je o vrijednom djelu koje otkriva do sada nepoznate podatke o odnosu austrijske vojske i vlasti prema Dubrovniku, arhitektonsko-urbanističkim transformacijama Grada tijekom austrijske uprave i protagonistima kompleksnih intervencija.
Knjigu će, uz autore, predstaviti recenzenti prof. dr. sc. Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te doc. dr. sc. Ana Šverko s Instituta za povijest umjetnosti – Centra Cvito Fisković u Splitu. Naime, ova knjiga govori o razdoblju austrijske uprave u Dubrovniku koje je sa sveprisutnim modernizacijskim procesima na karakterističan način transformiralo dubrovačke gradske vizure. Urbanistički i građevinski zahvati tog razdoblja u Dubrovniku rjeđe su bili tema povijesnoumjetničkih studija u usporedbi sa srednjovjekovnim, renesansnim i baroknim transformacijama grada, no vremenski odmak od stoljeća austrijske dominacije, te zahtjev za stvaranje cjelovite slike o genezi urbanih žarišta bili su dodatna motivacija istraživača na analizu dubrovačke ostavštine “dugog 19. stoljeća.” U poglavlju „Povijesni pregled“ prof. emer. dr. sc. Petera Zimmermanna na temelju dokumenata Državnog arhiva u Beču, posebno zbirke karti Grada stvarane tijekom 19. stoljeća i transkribiranjem nekadašnjih tajnih vojnih spisa možemo pratiti odnos vojne vlasti prema Dubrovniku, s nekoliko karakterističnih razdoblja.
U poglavlju „Tehnička inteligencija u Dubrovniku“ autori posvećuju pažnju malo poznatim građevnim inženjerima u službi upravnih tijela angažiranim na gradskim adaptacijama. Karakteristični rezultati njihova djelovanja su i dva važna inženjerska zahvata – projekt gradnje Porporele i izgradnja nove prometnice oko Grada. O transformacijama Grada piše izv. prof. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica u trećem poglavlju „Arhitektonsko-urbanističke preobrazbe Dubrovnika tijekom austrijske uprave“. Arhivskom građom rasvijetljene su povijesne okolnosti nastanka Porporele, novogradnje što je zauvijek izmijenila vizuru Grada. Drugi istaknuti projekt tog razdoblja je izgradnja Puta iza Grada, alternativnog pravca u odnosu na trasu puta zamišljenu preko Straduna, uz rušenje dijelova gradskih zidina. Tijekom priprema i realizacije tog projekta posebno je istaknuta svijest domaćeg stanovništva o vrijednostima naslijeđene baštine, odlučujuće u pojedinim građevinskim fazama što je rezultiralo očuvanjem cjelovitog prstena zidina.
