Ponovna javna rasprava o Prijedlogu UPU-a Komolac i Strateške studije o utjecaju UPU-a Komolac na okoliš održana je danas u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnik. Na prvoj javnoj raspravi održanoj početkom rujna 2019., stanovnici Komolac negodovali su zbog predložene trase buduće ceste nazvavši je katastrofalnom te su najavljivali i peticiju kako do njene realizacije ne bi došlo. Sudeći po danas izloženim ispravcima Plana, koji se odnose i na prometno rješenje neke od iznesenih primjedbi su prihvaćene – u zoni „Središte“ izmještena je planirana prometnica te je određena lokacija rotora na spoju prometnica, a ukinuto je i planiranje novog priključka za naselje Čajkovicu istočno od obuhvata Plana te će prometnica zadržati u postojećem trupu. Određeni su i novi priključci na planirane kao i na postojeće prometnice koje se moraju rekonstruirati. No, nekolicina stanovnika Komolca i danas je izrazila neslaganje s predloženim izmjenama.
Grad Dubrovnik pokrenuo je u srpnju 2017., postupak izrade i donošenja UPU-a Komolac, a na inicijativu Gradskog kotara Komolac kojom se zahtijevala Urbana sanacija bivše industrijsko-poslovne zone Komolac te urbana preobrazba dijelova bivše gospodarske zone uz osiguranje održivog razvoja šireg područja odnosno urbanizacije neuređenih i neizgrađenih dijelova građevinskog područja naselja M1,2 mješovita namjena – pretežito stanovanje srednje gustoće. Ukupna površina obuhvata UPU-a iznosi oko 22 hektara, a obuhvaća veći broj katastarskih čestica u katastarskim općinama Komolac, Čajkovica i Knežica.
Javno izlaganje UPU-a Komolac, a potom i javna rasprava održani su 13. rujna 2019. godine te je svim sudionicima dana mogućnost pisanog očitovanja na Prijedlog UPU-a. Zaprimljena su mišljenja, prijedlozi i primjedbe pravnih i fizičkih osoba, kao i mišljenja i suglasnost javnopravnih tijela: HAKOM-a, Ministarstva unutarnjih poslova – Ravnateljstva civilne zaštite, Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, Hrvatskih voda – Vodnogospodarskog odjela za slivove južnog Jadrana, Vodovoda Dubrovnik, Ministarstva zaštite okoliša i energetike
„Na osnovu mišljena, prijedloga i primjedbi iznesenih u javnoj raspravi izrađeno je izvješće nakon čega se pristupilo izradi Prijedloga Plana za ponovnu javnu raspravu. Temeljem usvojenih primjedbi, osobito radi promjene položaja prometnice te namjena površina, formalno se utjecalo na imovinsko-pravne odnose te je shodno Zakonu o prostornom uređenu za tako izmijenjeni Plan potrebno provesti ponovnu javnu raspravu“, kazala je pročelnica Lončarić te dodala kako su zaprimljena 34 podneska koja su zadržavala 59 primjedbi.
„Usvojeno je 14 primjedbi, 11 ih je djelomično usvojeno. U plan je prethodno uneseno dodatnih 14 primjedbi dok 20 primjedbi nije usvojeno. Prilikom izrade UPU-a nije moguća prenamjena zemljišta“, kazala je pročelnica Lončarić.
Ispravci UPU-a Komolac
Urbanistički plan uređenja Komolac doživio je tekstualne i grafičke ispravke.
„Na površini gospodarske-proizvodne namjene omogućena je gradnja poslovno-privrednih građevina sukladno ishođenom pravomoćnom aktu o gradnji. U obuhvatu UPU-a smještena je i osnovna škola, a ispravcima je omogućena gradnja pratećih sadržaja, športskih terena, dvorane, gledališta i sličnih sadržaja, a definirana je minimalna površina građevne čestice od 6000 metara kvadratnih. Umjesto opće javne i društvene namjene „D“, propisano je planiranje isključivo „D4“ namjene – predškolska i školska namjena, a zona javne i društvene namjene proširena je na zonu sportsko-rekreacijske namjene koja je ukinuta.
Ispravcima je propisana zona ozelenjavanja između dvaju susjednih okomito položenih parkiranih mjesta te osiguranje prostora za sadnu jamu. Definirana je i postojeća elektroenergetska mreža unutar obuhvata te gradnja planirane mreže. Ukinuta je zabrana gradnje objekata na trasama dalekovoda jer je utvrđeno kako u obuhvatu nema 35kV dalekovoda na kojeg bi se odnosila predmetna zabrana te je propisana obveza spajanja naselja Komolac i Čajkovica s pripadajućim zaseocima na budući cjevovod sanitarnih otpadnih voda.
Za zonu nekadašnjeg kamenoloma, radi postojeće degradiranosti prostora te funkcionalnosti buduće zone koja se planira sanirati, unutar planiranog tampona zaštitnog zelenila nije dozvoljeno uređenje pristupnih putova i staza te smještaj građevina infrastrukture, a na dijelu Kaboge-zapad propisana je gradnja isključivo građevina koje ne premašuju razine buke određene posebnim propisima.
Za civilnu građevinu „Stambeni objekt Zec“, propisano je obveza ishođenja uvjeta rekonstrukcije nadležnog konzervatorskog odjela te razmatranje mogućnosti uređenja okolnog prostora posjetiteljskom infrastrukturom i turističkom signalizacijom u svrhu promoviranja kulturnog dobra.
Na površinama mješovite-pretežito stambene namjene – M1,2 dozvoljene su djelatnosti koje ne premašuju razine buke određene posebnim propisima, osim u zoni „Sjever“, dok je u svim zonama propisana minimalna udaljenost građevnog pravca od regulacijskom pravca koja iznosi 5 metara, a na negradivom dijelu građevne čestice propisana je obveza formiranja tampona zaštitnog zelenila s visokom vegetacijom“, pojasnila je ispred izrađivača Prijedloga Plana tvrtke Urbanizam Dubrovnik d.o.o., Danka Grbac Nikolac.
Do izmjena je došlo i u grafičkom dijelu UPU-a Komolac.
„Izmijenjeno je prometno rješenje u sjevernom dijelu obuhvata te spajanje na prometnu mrežu višeg reda. U središnjem dijelu obuhvata određena je lokacija rotora na spoju prometnice te je u zoni „Središte“ izmještena planirana prometnica. Ukinuto je planiranje novog priključka za naselje Čajkovica istočno od obuhvata UPU-a te će se prometnica zadržati u postojećem trupu, a određeni su novi priključci planirane prometnice te postojeće prometnice koji se moraju rekonstruirati dok je sam položaj prometnica prilagođen sukladno imovinsko-pravnoj situaciji na terenu. Na kartografskim prikazima definirani su i kriteriji određivanja negradivnog dijela čestice tako da je isti određen samo u zonama nove gradnje te da su ucrtane linije građevnog pravca“, objasnila je Grbac Nikolac.
Strateška studija utjecaja na okoliš
Stratešku studiju utjecaja na okoliš prezentirala je Marina Cvitković, ispred izrađivača, tvrtke Eko Invest.
„Strateškom studijom su određeni i ciljevi: postizanje dobrog stanja vodnih tijela, zaštita tla i šumske vegetacije, očuvanje bioraznolikosti staništa i vrsta te temeljnih obilježja ZP prirode, očuvanje kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti prostora, jačanje otpornosti na klimatske promjene, održivo gospodarenje otpadom, zaštita zdravlja ljudi.
Sagledane su četiri varijante stručnog rješenja plana, od kojih je posljednja formirana u nacrt plana te detaljno analizirana strateškom studijom. Nakon provedene Javne rasprave došlo je do značajnih izmjena plana, temeljem kojih je plan upućen u proceduru Ponovne javne rasprave, što je podrazumijevalo izradu novog prijedloga koji je analiziran kao varijanta 4.
Varijanta 4 sadržava 34 uklopljene mjere umanjivanja negativnih utjecaja proizašlih iz strateške studije, od ukupno 46 propisanih te izmjene proizišle iz zahtjeva postupka Javne rasprave“, kazala je Cvitković.
Javna rasprava
Građani koji su prisustvovali današnjoj javnoj raspravi mogli su svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe iznijeti samo u vezi dijelova Prijedloga Plana koji su izmijenjeni u odnosu na prvi Prijedlog.
Prvi se za riječ javio Ante Pavlović koji je istaknuo kako je na javnoj raspravi provedenoj lani u rujnu iznio primjedbe na predložena prometna rješenja kao i na rješenja pitanja otpadnih voda.
„Rotor koji je sad predložen obuhvaća čestice u mom vlasništvu, a vjerujem da postoji i drugo rješenje kojim bi se to izbjeglo. Na moje lanjsko pisano očitovanje odgovoreno mi je da se usvaja redefiniranje prometnice. Isto mi je odgovoreno i po pitanju otpadnih voda – da se moje primjedbe uvažavaju i da otpadne vode više neće biti problem na mojim parcelama. Po novom prijedlogu ništa se nije poboljšalo, situacija je sad zapravo još i gora. Prometnica je po izvornom prijedlogu prolazila zemljištem Libertasa, sad je pomaknuta i zajedno s rotorom smještana na moje parcele. Ne radi se tu samo o mojim česticama zemlje, zahvaćeno je i nekoliko susjednih. Od mojih osam čestica, ovim rješenjem zahvaćeno je njih sedam. One su sad praktički postale bezvrijedne i neupotrebljive. Na tim parcelama sam planirao budućnost svoje obitelji i djece. Doveden sam pred zid. Ruke su mi vezane i ne mogu ništa. Mislim da mora postojati rješenje i mogućnost ljudskog dogovora. Ne želim kočiti projekte, oni se moraju provoditi na dobrobit svih, ali ne i na štetu pojedinaca. Ostajemo bez svega. Kad se gradio pročistač nisam kočio projekt, već smo sjeli i brzo došli do rješenja problema. Uputit ću pisanu primjedbu i očekujem da se nađemo i da razgovaramo kako bi pronašli rješenje koje bi bilo na obostrano zadovoljstvo“, kazao je Pavlović.
„Vaš prijedlog je djelomično usvojen. Pokušali smo redefinirati prometni spoj na cestu višeg reda. Sve smo promatrali s pozicije struke kako bi promet što bolje funkcionirao. Pokušali smo rotor izmaknuti sukladno vašem prijedlogu. Pogledat ćemo još jednom širu sliku“, pojasnila je Grbac Nikolac, a pročelnica Lončarić dodala je kako je održano više sastanaka na ovu temu.
„Vaše čestice jesu uske. Jedan od naših prijedloga je da se neke čestice zamijene s česticama Libertasa, no to je predmet razgovora šireg broja sudionika.“
„Sastali smo se s gospodinom Pavlovićem i prodiskutirali situaciju. Postupali smo isključivo po pravilima struke. Pokušali smo maksimalno udovoljiti svima koji su podnijeli zahtjeve kako bi se pronašlo zadovoljavajuće rješenje te udovoljilo i javnom i privatnom interesu. Možda malo pretjerujete kako kažete da su vaše čestice skroz uništene. Niste imali kolni pristup, kojeg ovim planom dobivate i time su vaše čestice dobile na vrijednosti“, dodala je Rudež.
Nezadovoljstvo prometnim rješenjem iskazala je i Elizabeta Majstorović.
„Svih mojih šest čestica s tri je strane omeđeno cestom. Zašto je potrebna još jedna cesta prema Čempresati i zašto jea položena na ovaj način – između objekta Leda i nas? Ovaj krak ceste ponovno vodi u Komolac, a već postoji ulaz i time nam se oduzima dio čestica. Puno ovih parcela vodi do jednog imena, pa tako i ova mreža cesta. Ne govorim u zloj namjeri. Zašto mora postojati dupla prometnica sko se postojećom cestom može doći u Čempresatu?, upitala je Majstorović.
„Koncept je napravljen tako da se stvori glavna prometnica s koje se odvajaju odvojci za zaseoke. Luk o kojem govorite je prometnica nižeg reda, zapravo stambena ulica kroz buduće naselje mješovite poslovno-stambene namjene. Ona je nepohodna“, objasnila je Grbac Nikolac.
„Da sam u Njemačkoj uvjerena sam da ovaj plan ne bi prošao -preraskošan je i prerastrošan. Niti jedna naša primjedba nije prihvaćena. Od naših 3116 kvadrata ostat će nam samo 800. Moja djeca mogu zaboraviti da će svoju budućnost graditi ovdje. Ako se Ledo već služi postojećom cestom, zašto ona nije dovoljna i nama? Tražili smo da se cesta izmjesti tako da od kuće Zec do Leda pređe na južnu stranu potoka Slavjan. Smatram da bi to bilo jednostavnije rješnje – bez sudskih potupaka, bez izvlaštenja – ali to nije usvojeno. Tvrdite da cesta nigdje nije prošla preko Slavjana ali to nije točno – to je napravljeno na pet do šest mjesta. Ja sam za dogovor i napredak, ali ovo je prešlo svaku mjeru. Tražim mirno rješenje. Gradonačelnik je izjavio da ne želi sukob sa stanovnicima i da će se pokušati doći do kompromisnog rješenja“, kazala je Majstorović.
„Smatram da se pogrešno shvatili odgovor. Vaša čestica nije s 3116 kvadrata smanjena na 800, već je minimalno 800 kvadrata potrebno za izgradnju. S vaših čestica nije toliko skinuto. Detaljno smo pregledali vaše primjedbe“, odgovorila je pročelnica Lonačrić, a Grbac Nikolaca kazala je kako predmetne četice nisu sa svih strana omeđene cestom već s dvije, dok se na trećoj strani nalazi potok.
„Prometnicu nije moguće izmjetiti na južnu stranu potoka Slavjana. Namjena ovih čestica je mješovita, pretežno stambeno-poslovna. Ako se cesta izmjesti kako vi predlažete sve te čestice bi se pretvorile u negrađevinske. Svaka od tih čestica zemlje mora imati pristup cesti ili preko kolnog pristupa ili putem prava služnosti. Zbog propisa Hrvatski voda pravo služnosti odnosno kolni pristup ne može postojati preko potoka. Što se tiče odvojaka, imamo primarnu, sekundarnu i ovu tercijarnu mrežu prometnica koja se na dva mjesta spaja“, objasnila je Grbac Nikolac.
Gospođu Majstorović zanimalo je i kome će se oduzeti zemlja kako bi se napravila cesta između Leda i njenih čestica.
„Cesta je planirana u punom profilu. U prvom trenutku omogućit će se njena izvedba u pola profila, no kad se privede punoj svrsi dio zemljišta će se oduzeti Ledu, a dio vama. Ovdje se nalazi i poslovna zona i svakodnevno ste svjedoci kamiona i šlepera koji se kreću po trenutno neadekvatnoj prometnici. Ovo nije raskoš već potreba. Na tom području trenutno postoji samo objekt Zec, no postoje čestice iza vaših na koje moraju imati cestovni pristup“, kazala je Grbac Nikolac.
„Trenutno stanje na terenu nije sukladno pravilima struke, iz tog razloga se i pristupilo izradi ovog plana. Usvojili smo i neke primjedbe koje nisu bili u potpunosti sukladne pravilima struke, ali smo ih prihvatili jer su tako tražili stanovnici. Konkretno mislim na cestu prema naselju Bušljenovo, gdje smo odustali od izmjene postojeće prometnice“, odgovorila je pročelnica Lončarić.
Majstorović je istaknula kako joj nije jasno zašto se ova trasa prometnice toliko grčevito brani i ponovila da ne postoji razlog da se ne pređe potok Slavjan.
„Shvaćam da branite svoje vlasništvo, no mi moramo gledati cijelo područje i druge vlasnike zemljišta unutar obuhvata Plana. Prema GUP-u Grada Dubrovnika, ova zona je pretežito građevinska iako se u naravi koristi kao poljoprivredno zemljište. Ovaj Plan ne definira namjenu zemljišta. Bili bi najsretniji da smo mogli prihvatiti sve primjedbe”, kazala je pročelnica Lončarić.
Građani mogu svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe iznijeti i pisanim putem na adresu: Grad Dubrovnik, Upravno odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Pred Dvorom 1, 20 000 Dubrovnik, do zaključno 10. listopada, 2020. godine.
