Nacionalni plan oporavka i otpornosti na temelju kojeg bi Hrvatska trebala koristiti sredstva iz EU fondova od 2021. do 2023. Vlada treba do kraja travnja poslati Europskoj komisiji. Riječ je o milijardama eura bespovratnih sredstava, koje bi trebala pomoći oporavku društva i gospodarstva te javnog sektora od posljedica koronakrize. No samo mjesec dana prije krajnjeg roka, dokument još nije javno objavljen. Udruga Glas poduzetnika, kao i Zelena akcija reagirali su priopćenjem zahtijevajući od Vlade da se taj dokument što prije objavi.
Ne smijemo postati u cijelosti neefikasna birokratska “prćija” na zapećku Europske unije
-Sredstva koja dolaze iz Europske unije za oporavak i otpornost šansa su za to da se Hrvatske napokon pomakne sa začelja EU, no plan trošenja tih sredstava Vlada skriva kao zmija noge, a mi se pitamo što to imaju kriti?, piše UGP.
-Već smo istaknuli da trenutni nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ne pruža adekvatan odgovor za gospodarski oporavak. Sva relevantna istraživanja pokazuju da ulaganja u privatni sektor u zemljama kao što je Hrvatska značajnije djeluju na gospodarski rast od javnih investicija. Također, Vlada Republike Hrvatske dobila je vrijedne smjernice Europske komisije koje potvrđuju da se moraju provesti značajne reforme kako bi se ojačala konkurentnost.
No, prema onim dijelovima nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za koje je javnost saznala, vrlo mali dio sredstava je planiran za privatni sektor. Kao opravdanje za to Vlada je istaknula izmišljenu odredbu Europske unije, pa je i Europska komisija morala demantirati Vladu RH, smatra Glas poduzetnika.
Oni ističu da Vlada RH u izradu dokumenta ponovno nije uključila poduzetničke udruge i poduzetnike, dok su sve druge zemlje Europske unije uključile su poduzetnike u izradu planova za oporavak i otpornost.
–Vlada Republike Hrvatske mora objaviti cjelokupni dokument Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Osim toga, navedeni dokument mora se objaviti u eSavjetovanju kako bi se održale konzultacije sa stručnom, ali i sa zainteresiranom javnosti, ističu iz Udruge Glas poduzetnika.
Inzistiranje svih relevantnih poduzetničkih udruga, pa tako i UGP-a, je da minimalno 50% najavljenih sredstava iz EU bude inkorporirano u privatni sektor. Osim što je navedeno nužno, pokušaj je to i spašavanja hrvatske budućnosti. Osim toga, na taj način će se smanjiti utjecaj koruptivnog miljea koji vlada javnim sektorom. Ovo je šansa za spas jedinog sektora koji u Hrvatskoj stvara nove vrijednosti. Razvoj poduzetništva je naša šansa, tu šansu ne smijemo propustiti. Ne smijemo postati u cijelosti neefikasna birokratska “prćija” na zapećku Europske unije, ističe Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.
Hoće li Nacionalni plan oporavka doživjeti istu sudbinu kao “Projekt Slavonija”?
Zelena akcija također traži od Vlade RH i premijera Plenkovića da hitno objave nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te pokrenu postupak javnog savjetovanja.
-Vlada od javnosti krije navedeni dokument, što potvrđuje da je demokratska praksa javnog sudjelovanja u kreiranju ključnih strategija samo puka formalnost ili, kao u ovom slučaju, nepostojeća. Plan oporavka sadrži popis infrastrukturnih projekata i sektorskih mjera koje će definirati razvoj Hrvatske u procesu oporavka od krize uzrokovane koronavirusom te biti glavni katalizator tranzicije u niskougljično društvo.
Nažalost, Vlada RH nastavlja s vrlo netransparentnom praksom jer samo 40 dana prije krajnjeg roka za slanje završne verzije dokumenta Europskoj komisiji, javnost, organizacije civilnog društva te ostali ključni dionici još uvijek nisu upoznati sa sadržajem dokumenta “teškog” oko 10 milijardi eura. Projekti koji dobiju zeleno svjetlo i budu dio finalnog Plana moraju biti ugovoreni do kraja 2022., a provedeni do kraja 2026. Potrebno je naglasiti kako prema pravilima Europske unije najmanje 37 posto ukupnog iznosa planova oporavka mora biti namijenjeno zelenoj tranziciji i borbi protiv klimatskih promjena kao integralnog dijela Europskog zelenog plana.
Podsjetimo, više od sto organizacija civilnog društva te predstavnika javnog i privatnog sektora još je prošle godine uputilo zahtjeve za zeleni oporavak Vladi RH. Udruge su jasno poručile da EU sredstva koja su Hrvatskoj na raspolaganju moraju biti korištena za uistinu održiv i pravedan oporavak od trenutne klimatske, gospodarske i zdravstvene krize te u tu svrhu ostvariti dijalog s nevladinim organizacijama, akademskom zajednicom i zainteresiranim građanima koji će biti ključan dio provedbe tranzicije.
Za tako značajan dokument opsega gotovo 800 stranica potrebna su minimalno dva mjeseca javnog savjetovanja te je obvezna saborska procedura. Ovakvim netransparentnim procesom, Vlada i premijer raznim dionicima šalju poruku kako im njihovo mišljenje nije bitno. Osim toga, možemo povući paralelu s nekim regionalnim planovima i strategijama “oporavka” te se nadati da Nacionalni plan oporavka neće doživjeti istu sudbinu kao, primjerice, “Projekt Slavonija”, pišu iz Zelene akcije.
