Radovi na saniranju kapelice Svetog Križa na Posatu u Dubrovniku započeli su u srijedu, 9. studenog. Investitor radova je Dubrovačka biskupija (Župa sv. Andrije), a sanacija dotrajalog krovišta trebala bi biti završena unutar šezdeset dana.
Kapelica sv. Križa na Posatu nalazi se u neposrednoj blizini povijesne jezgre Dubrovnika, tik do gradskih zidina s njihove sjeverne strane kod kule Minčete na spoju gradskih predjela Pila, Konala i Ploče iza Grada. Po obrambenome jarku koji okružuje zapadni i sjeverni potez gradskih zidina taj se predio neposredno uz njihovu sjevernu i zapadnu stranu naziva Posat (od latinske riječi fossacum = jarak) o čemu svjedoči naziv ulice Uz posat (sa zapadne strane gradskih zidina, vodi od Pila do Srednjega konala). Pravilno ju je stoga nazivati „kapelica Svetog Križa na Posatu“ i radi razlikovanja od relativno nedaleke kapelice Svetog Križa na Gornjemu Konalu. Osim toga, sama je građevina dala naziv tom gradskome predjelu koji se naziva „na Kapelici“ o čemu svjedoči i ulica koja se proteže istočno od nje, a koja nosi ime Za Kapelicom. Kapelica Svetog Križa teritorijalno pripada župi sv. Andrije na Pilama, a zaštićena je kao spomenik kulture (kulturno dobro) u sklopu Rješenja o zaštiti Cjeline grada Dubrovnika i njezine neposredne okoline Z-3818 iz 2008. godine.
Na traženje Dubrovačke biskupije nadležni Konzervatorski odjel u Dubrovniku svojim očitovanjem od 5. prosinca 2018. godine dao je smjernice za izradu projekta sanacije građevine. Temeljem tog očitovanja te odobrenja za izvođenje istražnih radova istoga Konzervatorskoga odjela iz 2021. godine pristupilo se izradi arhitektonskoj snimci postojećega stanja, istražnim konzervatorsko-restauratorskim radovima, arhivskome istraživanju i izradi konzervatorskoga elaborata za kapelicu Svetog Križa na Posatu a što je obavljeno tijekom studenoga i prosinca 2021. godine.
Iako se nalazi u povijesnome predgrađu Dubrovnika i svega nekoliko desetaka metara od bogate povijesne jezgre Grada ova kapelica nije dosad u literaturi bila obrađena, a čini se niti često spominjana. Vjerojatno su njezini skromni oblici i dimenzija doprinijeli da nije privukla pažnju ranijih istraživača. Upravo je izrada konzervatorskoga elaborata bila prava prilika da se o toj zanimljivoj saznaju novi podaci. Najraniji dosad pronađeni arhivski izvor o kapelici Svetog Križa na Posatu je vizitacija dubrovačkoga nadbiskupa Giovannija Vincenza Lucchesinija (1629.-1698., dubrovački nadbiskup 1689.-1693.) koji je crkvicu obišao u svibnju 1692. godine i za koju je naveo da je obnovljena i podignuta poslije potresa (misli se na Veliku trešnju iz 1667. godine), ali da u tome trenu nema svoga kapelana. Crkva je tada, kao i danas, imala jedan oltar posvećen Uzvišenju Svetog Križa.
Nije poznato je li ova kapelica stradala prilikom rusko-crnogorske opsade Dubrovnika 1806. godine, ali u tzv. austrijskome katastru iz 1837. zabilježena je u obliku u kojemu se sačuvana i do danas. Interijer kapelice urešen je skladnim drvenim oltarom koji je rad neke domaće radionice, a na njemu se nalazi oltarna pala (slika) neznanoga autora. Slika prikazuje scenu Raspeća na Golgoti, a nastala je očito kao varijacija slavne slike talijanskoga slikara Guida Renija (1575-1642) koja je u barokno doba imala iznimnu popularnost i sve do 19. stoljeća bezbroj puta bila kopirana u različitim varijantama.
Smještena na vizualno dominantnoj i isturenoj poziciji kapelica Svetog Križa na Posatu ima iznimno visoku ambijentalnu vrijednost, a svojim skladnim proporcijama i jednostavnim oblikovanjem svjedoči o pučkoj „čudesnoj umjetnosti svakodnevice“. Sačuvanim interijerom iz epohe 19. stoljeća koji je rad domaćih obrtnika – kakvi su u kasnijem vremenu često bili smatrani bezvrijedni i zato uklanjani – također privlači pažnju i zaslužuje ozbiljnije vrednovanje.
Dodajmo kako je titular (naslovnik) kapelice (Uzvišenje Svetog Križa) relativno čest na području grada Dubrovnika: na Gornjemu konalu postoji istoimena kapelica i uz tu kapelicu Svetog Križa na Gornjemu konalu također postoji povijesna ulica koja je imenovana po toj crkvi, a nosi ime Ulica od križa. Uz dominikanski samostan i crkvu Svetog Križa u Gružu (koji je od 1968. i župna crkva tog dijela grada) postoji i Ulica svetoga Križa. Istome je naslovniku (Sveti Križ) posvećena i grobljanska crkva na središnjemu gradskom groblju na Boninovu koje se često u ranijem vremenu stoga nazivalo i groblje Svetog Križa.
izvor: Dubrovačka biskupija
