Donosimo pismo dipl. povjesničarke umjetnosti, Ivane Janković, kćeri vlasnika ljetnikovca Toma Skočibuhe, kojim se ukazuje na činjenicu da Prijedlog UPU-a Suđurađ predstavljen javnosti nije utemeljen na Konzervatorskoj podlozi. Umjesto da Prijedlog UPU-a štiti i valorizira konzervatorske, povijesne i krajobrazne vrijednosti jedinstvenog dragulja na Jadranu, Suđurđa, prijeti da ih nepromišljenim anti-razvojnim i neodrživim modelom obezvrijedi i upropasti – stoji u popratnom objašnjenju koje su potpisali Dobrina Goravica i Marija Goravica, iz Udruge Zajedno Za Suđurađ.
Temelji li se UPU naselja Suđurađ na Konzervatorskoj podlozi?
Ovim putem želim javnost upozoriti na nerazumijevanje ili nepoštivanje Konzervatorske struke pri izradi prijedloga urbanističkog plana uređenja naselja Suđurađ na otoku Šipanu.
Prostornim planom Dubrovnika iz 1999. predloženo je da se Elafitski otoci, među njima i Šipan, zbog očuvane prirode proglase Regionalnim Parkom prirode Elafiti a potom da se uključe i u ekološku mrežu Republike Hrvatske (EU Natura 2000). Premda tragovi naseljavanja otoka sežu znatno ranije u prošlost, prostor čitavog otoka Šipana vrstan je primjer urbanističkog planiranja renesansnih majstora tijekom 15. i 16. stoljeća sa skladnim konceptom omjera izgrađenih objekata i neizgrađenih zelenih površina. Duž čitavog otoka prostire se šipansko polje koje cestom povezuje dva glavna naselja Šipansku luku i Suđurađ te brojne zaseoke do kojih vode povijesni putovi. Naselje Suđurađ formiralo se oko trga u uvali i širilo na padinama koje ju okružuju. Konfiguraciju terena prate arhitektonski sklopovi ili samostalni objekti okruženi zelenilom i na taj način stvaraju jedinstvene vizure. Sakralni objekti, danas redom su registrirani spomenici kulture i jedinstveni po načinu gradnje, kao što je crkva-tvrđava Sv. Duha okružena grobljem ili iz ranijeg razdoblja, južnodalmatinski tip kupolnih crkvica. Tijekom 15., 16. i 17. st. šipanska trgovačka obitelj Stjepović-Skočibuha te dubrovačke plemićke obitelji kao što su Getaldić i Sorkočević prepoznale su vrijednost ovog prirodnog bogatstva i gradile su ladanjsko-gospodarske objekte, raskošne ljetnikovce po uzoru na venecijanske palače okružene zidovima s vrtovima i perivojima koji pripadaju tipu ladanjske arhitekture renesansne kulture na području nekadašnje Dubrovačke Republike (uvršteni u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture).
Renesansni sklopovi poštujući skladan omjer izgrađenih površina i zelenih površina stvorili su tako identitet naselja Suđurađ zbog čega bi cijelo naselje trebalo zaštititi kao kulturno dobro (dio naselja je Preventivno zaštićeno kulturno dobro P-4987). Upravo zbog svoje autentičnosti i visoke povijesno-kulturne važnosti konzervatori, povjesničari umjetnosti i krajobrazni arhitekti od početka 1960-ih istražuju naselje (Institut za povijest umjetnosti, Filozofski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode).
Konzervatorska podloga priložena Prijedlogu urbanističkog plana uređenja naselja Suđurađ ističe kao i neki od ranijih prostornih planova da je naselje “vrijedna prostorna cjelina za koju je određen strogi režim zaštite”, da “nova gradnja često dovodi do gubitka identiteta naselja i uništavanja krajolika”, da se kao mjera predlaže “poticanje rekonstrukcije i revitalizacije viška stambenog prostora” i prema tome da je potrebno dati prednost obnavljanju objekata a ne izgradnji “novih zgrada”, dok je prilikom “gradnje turističkih kapaciteta i u oblikovanju prostora” potrebno istražiti utjecaj izgradnje na pejsažno-oblikovne karakteristike”, kao i “prilikom gradnje infrastrukture izbjegavati sve negativne utjecaje na okoliš”.
Neovisno o tome, Strateška procjena utjecaja na okoliš nije izrađena prije prijedloga UPU-a naselja Suđurađ. Konzervatorska podloga ukazuje na važnost cjeline naselja i identiteta a ipak prijedlog UPU ne obuhvaća plan uređenja za cijelo naselje, ne obuhvaća područje istočno od središnjeg dijela naselja uz sjeverni rub uvale Suđurađ za koji Grad Dubrovnik potpisuje Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta za izradu Urbanističkog plana uređenja „Suđurađ turistička zona za Orsanom“ još 2015., kao i onaj istočno od središnjeg dijela naselja Suđurađ uz južni rub uvale. Također zasebno tretira pojedine dijelove naselja (Sutulija, Pakljena).
Autori prijedloga UPU kao da zaobilaze mjere koje su dobili za potrebe izrade, štoviše negiraju vlastita polazišta istaknuta u uvodnom djelu prijedloga prema kojem navode mjere zaštite spomeničke baštine, očuvanja autentičnosti mjesta te zaštite okoliša. Takav stav može se protumačiti ili kao potpuno nerazumijevanje Konzervatorske podloge ili čak nepoštivanje mjera određenih tim smjernicama. Prilikom rješavanja infrastrukturne mreže, prometa i opskrbe vodom ili električnom energijom nije se poštivala postojeća matrica naselja te zaštićeni spomenici kulture i prirode. Prijedlog UPU i grafički prikazi koji ga prate pokazuju razmjer tog nerazumijevanja i moguće devastacije identiteta mjesta: smještanje trafostanice unutar zidina i vrta renesansnog ljetnikovca Tome Stjepovića-Skočibuhe za koje Konzervatorska podloga navodi kao primjer “visoke kvalitete perivojne kulture, ali i renesansnog koncepta ekološke održivosti”; jednako tako i pretvaranje privatne zelene površine, zaštićene prema Krajobraznoj studiji u parkiralište i proširenje ceste koja ju okružuje, smještene između ljetnikovaca Stjepovića-Skočibuhe i Getaldić prema Konzervatorskoj studiji “u udolini između dvije padine brda” i ocijenjene kao ” svojevrsni… prostorni pandan trgu – poljani uz more”; pretvaranje tog povijesno važnog trga nekadašnjeg brodogradilišta i kontaktne zelene zone s ljetnikovcem Vice Stjepovića-Skočibuhe u bezlično popločenu masu, koje se navodi kao uređenje s izgradnjom objekta tržnice i novim rasvjetnim tijelima; devastiranje izvorne konfiguracije obale, stjenovite plaže za potrebe nautičkog turizma s 49 vezova – što pretpostavlja betoniranje obale i zagađenje okoliša za tako malu uvalu, a potvrđuju uvjeti gradnje UPU-a prema kojima se prolazi prema moru mogu “uređivati betonom i kamenom”; obje varijante Maritimne studije potvrđuju proširivanje rive i betoniranje obale.
Konzervatorska podloga ističe kako “Planirano proširenje luke ispred povijesnog dijela naselja moglo bi narušiti njegov prostorni i vizualni integritet te umanjiti ambijentalne vrijednosti.” K tomu još Mjere zaštite mora iz uvodnog dijela prijedloga UPU ističu da: “U svrhu zaštite mora nije dozvoljeno… prekoračenje dimenzioniranih kapaciteta planiranih sadržaja, osobito u pogledu luke posebne namjene-luke nautičkog turizma… izgradnja bilo kakvih sadržaja koji mogu onečistiti uvalu… primijeniti tehničke mjere postupanja s otpadnim vodama u lukama…” Jednako tako, Elafitski otoci a time i otok Šipan nalaze se u projektu kontrole zagađenja voda (Jadranski program) još iz 2008. prema kojem su utvrđene sljedeće mjere zaštite: “Ne provoditi nikakve šumske zahvate uključujući i sanitarnu sječu; Zabrana gradnje objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama; Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala; Zabrana sidrenja; Regulirati akvakulturu; Regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima; Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća; Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; Ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; Spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god je moguće; Za morske špilje – regulirati turističko rekreativne aktivnosti, održati povoljne stanišne uvjete”.
Prema tome potrebno je ukidanje predloženoga idejnoga rješenja pogotovo u varijanti 2: „realizacija morske luke otvorene za javni promet sa benzinskom postajom i morske luke posebne namjene – luke nautičkoga turizma, sukladno kartografskom prikazu 2.1. Prometna, komunalna i infrastrukturna mreža-Promet.
U svim smjernicama Konzervatorske podloge naglašava se da mora postojati adekvatan odnos između izgrađenog i neizgrađenog prostora primjeren baštini. Prijedlog UPU naselja Suđurađ predviđa povećanje sadašnjeg udjela površine izgrađenosti naselja od 8.26 h na 25.62 h na padinama prekrivenim zelenilom i ispunjavanje slobodnih parcela zemljišta urbanim vilama, koje sigurno nisu u financijskom smislu dohvatljive mještanima, što je i u suprotnosti s Konzervatorskom podlogom koja ističe da “predimenzionirana izgradnja ima utjecaj na kvalitetu šireg prostora i vizura na cjelokupno naselje”. Umjesto izgradnje, potrebna su poticajna sredstva za obnovu postojećih objekata i njihovu revitalizaciju, za mala gospodarstva, domaće proizvode kako bi se sačuvala specifičnost podneblja i povijesnog nasljeđa i to na način kako propisuje Konzervatorska podloga. U podlozi “postoji odredba da nove zgrade ne smiju biti različite od postojećih kuća u naselju niti po tipu, ni po veličini. Arhitektonsko oblikovanje ambijenta se mora prilagoditi postojećem, a uvjetuje se poštivanje tradicionalnog načina gradnje, mjerila zgrada i otvora te nagiba krova”. Nasuprot tome u prijedlogu UPU-a naselja nije definirano kojim materijalima će se graditi nova stambena zdanja a osim toga daje se mogućnost odabira primjerice izgradnje objekata s “ravnim krovom” što naravno nije odlika postojećih objekata.
Prijedlog UPU-a naselja Suđurađ nije prilagođen mjerilu ni volumenu ruralnog i netaknutog karaktera mjesta, bremenitog kulturnim i povijesnim slojevima. Zadana polazišta za razvoj mjesta koje nameće prijedlog UPU-a ne smiju se primijeniti na naselje Suđurađ jer one više odgovaraju urbanoj sredini, gradu koji može podnijeti proširivanje prometnica, izgradnja prometne luke s benzinskom postajom, nautičke marine, betoniranje prirodne stjenovite obale za potrebe rive ili neadekvatno ispunjavanja parcela apartmanima s ravnim krovom ili još gore stambenim zgradama kao što se ovim prijedlogom predlaže. Ako se ne prihvate brojne primjedbe upućene na prijedlog UPU naselja Suđurađ nakon javne rasprave održane 10. 12. 2020. devastirat će se sve osobine zbog kojih turisti dolaze na otok, prilaz mjestu, vizure, pogledi na spomeničku baštinu, graditeljsko nasljeđe i prirodni okoliš.
Sa štovanjem,
Ivana Janković, dipl. povjesničarka umjetnosti Zagreb, 22. siječnja 2021.
