Dva pisma dvojice sudionika Magellanove ekspedicije, koja je po prvi put u povijesti oplovila svijet, pronađena su sasvim slučajno u Arhivu Dubrovačke Republike, a danas su predstavljena javnosti. Riječ je o prijepisima, koji su napravljeni u isto vrijeme kad su i nastali. Pisma su Dubrovčanima stigla s Habsburškog dvora, a poslao im ih je Jakov Baničević, vrlo utjecajan i učen Korčulanin u diplomatskoj službi Karla V, organizatora Magellanovog putovanja. Jedno pismo već je poznato jer se njegove kopije čuvaju u više europskih arhiva, dok je drugo pismo jedinstveno i time iznimno važno za povijest.
“Nakon što je Veleposlanstvo Španjolske u Hrvatskoj na Twitteru objavilo vijest o otvaranju izložbe Najduže putovanje – prva plovidba oko svijeta u Lazaretima, javio se jedan od autora izložbe, Braulio Vázquez Campos i objasnio da se u Državnom arhivu u Dubrovniku nalazi prijepis poznatog pisma kapetana Juana Sebastiana Elcana caru Karlu V. Službenici Arhiva odmah su pronašli navedeno, ali i još jedno vrlo važno pismo”, kazala je na konferenciji za novinare Zrinka Lucianović iz Dubrovačke baštine.
“Pisma nam govore vrlo važne i zanimljive stvari o samom Magellanovom putovanju, ali i o dobrim običajima dubrovačkih vlasti, o čuvanju dokumenata kao i o izvrsnoj informiranosti Dubrovačke Republike u 16. stoljeću. Originali su jako oštećeni te je očito neki dubrovački notar odlučio, a moguće i na zapovijed vlade, prepisao ih i to vrlo rano. Ovo su te kopije”, kazao je dr.sc Lovro Kunčević iz HAZU.
“Jedno od ova dva pisma dobro je poznato i postoji više njegovih kopija po europskim arhivima. Poslao ga je Elcano, kapetan broda Victoria, caru Karlu V. Elcano je, nakon pogibije Magellana na Filipinima, preuzeo zapovjedništvo nad ekspedicijom i brodom Victoria završio oplovljivanje svijeta. Pismo je napisao 6. rujna 1522. kad je stigao u Španjolsku, nakon dramatičnog putovanja, koje je trajalo tri godine.
Cara obavještava kako je ekspedicija uspjela, no iznosi i prilično tragične brojke o tome kako je od pet brodova preživio samo jedan i to tek s 18 članova posade. Elcano sažima to epsko putovanje, spominje Magellanovu pogibiju, ali i to da je ekspedicija ipak uspjela doći do Molučkih otoka u današnjoj Indoneziji, do arhipelaga iznimno bogatog začinima, koji je bio glavni cilj čitavog pothvata. Opisuje i mukotrpnu plovidbu tijekom koje je posada jela samo rižu i pila vodu bojeći se pristati na kopno zato što su veliki dijelovi jugoistočne Azije bili pod kontrolom konkurentskih Portugalaca. Istaknuo je i najvažnije postignuće, oplovljavanje zemlje i moli cara da ostatcima njegove posade dodijeli obećanu nagradu”, objasnio je Kunčević.
“Drugo pismo je nama zanimljivije jer je njegova jedina postojeća kopija danas u Arhivu u Dubrovniku. Njega,nepoznatom primatelju piše Giovanni Battista di Ponzorone 21. prosinca 1521. s Molučkih otoka. Ponzorone je bio navigator Magellanovog kapetanskog broda Trinidad, koji je zbog velikih oštećenja morao ostati na Molučkim otocima. U svom pismu izvještava kako su nakon Magellanove smrti dva preostala broda uspjela stići do Molučkih otoka, bogatih začinima, osobito klinčićem, cimetom i muškatnim oraščićem, ali i zlatom te da su uspostavili srdačne odnose s lokalnim vladarima. Pred kraj pisma postaje jasno da je odvajanje brodova za autora bilo i mala osobna tragedija. Ponzorone moli primatelja da pripazi na njegovog sina koji će otputovati s Victoriom. Ono što nije znao jest da svog sina više neće vidjeti. Obojica su poginuli tijekom nastavka svojih putovanja”, kazao je Lovro Kunčević.
Pisma su u u dubrovački arhiv stigla s Habsburškog dvora, odakle ih je dubrovačkoj vlasti poslao 1523. Jakov Baničević, vrlo utjecajan i učen Korčulanin u diplomatskoj službi Karla V, organizatora Magellanovog putovanja.
Zamjenica gradonačelnika i i počasna konzulica Španjolske u Dubrovniku Jelka Tepšić istaknula je kako je jasno kolika je važnost relacija između današnje Hrvatske, a napose tadašnje Dubrovačke Republike, i Kraljevine Španjolske, pogotovo u 16. i 17 stoljeću. Dodala je kako će ova “dubrovačka” pisma biti dodatak izložbi koja uskoro stiže u Lazarete.
Novinarima se putem Skypea obratio i veleposlanik Kraljevine Španjolske u RH Nj. E. g. Alonso Dezcallar de Mazarredo istaknuvši važnost ovih pisama te zahvalivši dubrovačkom arhivu što je sačuvao i pronašao ova pisma.
Ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak pokazala je novinarima vrijedna pisma, koja su stoljećima čekala svoje otkrivanje.
