Našu dugogodišnju rubriku u kojoj naši sugrađani sastavljaju svoj popis najdražih knjiga, ustupili smo u ovom predizbornom vremenu kandidatima koji izlaze u svibnju na lokalne izbore. Ovoga puta preko najdražih knjiga, upoznajemo MOST-ova kandidata za mjesto gradonačelnika, Mara Kristića.
Gabriel Garcia Marquez: Sto godina samoće
Najpoznatiji roman nobelovca Gabriela Garcíe Márqueza objavljen je 1967. i do sada preveden na gotovo 30 svjetskih jezika, prodan u milijunima primjeraka diljem svijeta i postao je jedno od najvažnijih djela svjetske književnosti. Riječ je o djelu kolumbijske književnosti koje prati nekoliko generacija obitelji Buendia u izmišljenom gradiću Macondo koji su osnovali José Arcadio Buendía i njegova žena Ursula Iguarán u potrazi za boljim životom. Upravo lik Ursule povezuje brojne generacije obitelji. Naime, ona umire u visokoj dobi (između 114. i 122. godine) pa svjedoči svim usponima i padovima obitelji. Ono što ovo djelo izdvaja od sličnih obiteljskih saga jest magijski realizam, jedna od meni najdražih pojava u književnosti koju su južnoamerički književnici maestralno uklopili u svoja djela. Riječ je o tehnici kojom se isprepliću san i java, realno i irealno i gdje ne postoji jasna granica između toga. Cijeli je koncept ove priče zamišljen kao kritika kolumbijske povijesti kroz priču jedne nesretne obitelji, prožeta metaforama na svim razinama.
Fjodor Mihajlovič Dostojevski: Zločin i kazna
Dostojevski je bio iznimno cijenjen kao autor još tijekom svog života, čemu je u mnogome pridonijela njegova supruga Ana, a nakon smrti njegova su djela postala jednima od najboljih klasika svih vremena. Mnogima je najpoznatiji i najdraži njegov kultni realističko-modernistički roman Zločin i kazna u kojem kroz lik mladića Raskoljnikova progovara o problemima zločina i kazne, grijeha i traženja pravde, ispaštanju siromašnih, osiromašenom plemstvu i mračnoj petrogradskoj stvarnosti onog doba. Roman počinje Raskoljnikovim ubojstvom stare lihvarice, čijim je novcem namjeravao pomoći svima onima koji ga nemaju – Marmeladovima, svojoj obitelji i sebi, a ostatak romana zamišljen je kao, prije svega, roman ideje čemu su podređeni i likovi i fabula, dok je elementima unutarnjih monologa Dostojevski već zakoračio u epohu modernizma.
Albert Camus: Stranac
Zagonetni mladić koji ne pokazuje osjećaje ni na majčinom pogrebu, ne mari za ljubav ni karijeru i postaje slučajni ubojica bez ikakvog motiva, a samo jer smatra da ionako ne može utjecati na svoj život, temelj je jednog od najvažnijih romana 20. stoljeća, Camusova Stranca. Protagonist Mersault nam kronološki iznosi događanja u svom životu, a pripovjedač se pritom vodi idejom apsurda, odakle je i nastao pojam filozofije apsurda kojeg je Camus kasnije nijekao. Kako smatra da nema smisla ulagati u odnose s ljudima, jer čovjek ionako na kraju umire sam, potpuni je stranac svima oko sebe iako njegova okolina uvijek nastoji doprijeti do njega, no ponajviše je stranac sebi samome. Sukobljava se s cijelim svijetom, odbacuje ljubav, religiju, karijeru pa i samu slobodu, što je u skladu s velikim promjenama koje su zadesile 20.stoljeće. Iako lik Mersaulta još i danas zbunjuje kako književne teoretičare, tako i psihologe, vjerujem da nam otvara nove vidike i navodi nas da dobro promislimo o tome kako ćemo proživjeti one godine koje su nam preostale.
George Orwell: Životinjska farma
Orwellova Životinjska farma bila je zabranjena u raznim kutovima svijeta, napose u bivšem SSSR-u, Njemačkoj prije pada Berlinskog zida, pa i godinama poslije, a i danas je zabranjena na Kubi, u Sjevernoj Koreji te nekim muslimanskim zemljama (zbog činjenice što svinje govore, što je za muslimane neprihvatljivo). Već je iz tih podataka jasno da je knjiga smetala velikom broju ljudi zbog tema koje obrađuje.
Sve započinje kada na farmi gospodina Jonesa nekoliko životinja odluči pokrenuti revoluciju predvođeni prascem Majorom. Njegove riječi daju im do znanja da imaju težak, pa čak i ropski život, koji mora prestati. I tako započinje njihova prava mala revolucija u kojoj je g. Jones svrgnut s farme. Kako bi se održao red na farmi, životinje donose sedam zakona objedinjenih pod tzv. animalizmom, no jedan po jedan svi se krše…
Sam Orwell ovo je djelo okarakterizirao kao basnu, što je logično s obzirom na to da u njemu životinje koje govore imaju glavnu ulogu, no zapravo je riječ o nešto složenijoj satiri koja ismijava totalitarizam, komunizam i revoluciju općenito. U likovima životinja mogu se prepoznati Staljin, Lenjin, Napoleon i druge povijesne, nimalo pozitivne ličnosti. Iako je riječ o teškim temama, cijelo djelo karakterizira nekakva lakoća pa čak i humor, što inače nije tipično za Orwellova djela. Zato je ovo djelo vrlo blisko i tinejdžerima koji se s njime upoznaju u srednjoj školi paralelno s nastavom Politike i gospodarstva. Osim toga, savršeno se može primijeniti i na hrvatsku sadašnjost jer baš kao i na farmi, kod nas također postoje jednaki i jednakiji.
Randy Pausch: Posljednje predavanje
Što biste učinili da saznate kako bolujete od smrtonosne bolesti i da vam prethodi još svega nekoliko mjeseci života? Kad se suočio s takvom vijesti, Randy Pausch, sveučilišni profesor, svojim je studentima i kolegama održao svoje posljednje predavanje. Ono je završilo i na internetu te postalo svojevrsnom senzacijom tijekom čijeg gledanja nije moguće suspregnuti suze, ali ni osporiti autorovu duhovitost, snagu i toplinu. Kasnije je predavanje pretočeno u knjigu koja zapravo sadrži memoare iz Pauscheva života, trenutke na koje je posebno ponosan, kao i one za kojima žali. Njegovo životno iskustvo ostavlja nam brojne poslovne i privatne savjete, ali nas i tjera da budemo zahvalni na onome što imamo i da iskoristimo sve talente i prilike koje nam se pruže.
Kao što Pausch kaže, žalit ćemo za onim stvarima koje u životu nismo učinili, a ne za onima koje jesmo. Ja već sad na svome popisu imam stvari za kojima žalim što ih nisam učinio, no to je završena priča koju više ne mislim ponoviti. Posljednjih nekoliko mjeseci hvatam sve prilike koje mi se nude i mnogo sam sretniji nego proteklih par godina, najizazovnijih u mom životu. Tako i vi iskoristite svaki trenutak života i učinite sve što želite. Posvetite se obitelji koja je najvažnija, prihvatite novi, premda teži posao koji dugo želite, organizirajte let balonom, upišite doktorat, preselite se, skočite bungee jumping, napokon pročitajte željenu knjigu koja vas mjesecima gleda s police, putujte… Živite!
