Vezano za probleme na Peskariji na predjelu Ribarnica – svi problemi bi izgledali puno drukčije da su se uvažili prijedlozi – ili ako se uvaže prijedlozi koje je u javnost poslala udruga Društvo prijatelja Otoka Lokruma u studenom 2017., a putem vijećnika je prosljeđano Županijskoj skupštini – podsjeća kap. Cvijeto Božović, nakon što se kroz medije ponovno počela intenzivno provlačiti priča o koncesiji i gradnji na Peskariji, te jučer objavljenih fotografija s iskrcanom konstrukcijom za montažni objekt za kojega je investitor pribavio sve papire koji su nedavno osporeni u dijelu konzervatorskog odobrenja. Evo što su predlagali:
Citiram:
Prijedlog izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i radi potrebnih dopuna radi usklađivanja istog sa Zakonom o koncesijama.
Ovdje se dakle javlja prilika i mogućnost svsishodnijeg i pravednijeg odnosa prema Javnom dobru. Napominjemo da je Pomorsko dobro javno vlasništvo, da država ima samo pravo upravljanja, i da je izmjenama i dopunama moguće još više decentralizirati upravljačka prava na područnu i lokalnu samoupravu.
Zato predlažemo:
Stavak 2 Članka 19. mijenja se i glasi:
„Pomorskim dobrom ,uključujući pripadajuće more i podmorje, te pristaništa isključivo u funkciji komunikacije, koje se sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Uredbi o ekološkoj mreži nalazi u zaštićenom područu prirode, upravlja ustanova za zaštitu prirode na čijem se području to pomorsko dobro nalazi ili s kojim neposredno graniči.
Članak 21. mijenja se i glasi:
St.1. Županijska skupština na zahtjev grada-općine prenosi upravljačka prava na grad-općinu na područjima koja su tradicionalno u upotrebi lokalnog stanovništva , potrebnih za osnovne potrebe življenja na tom području ,kao puteve,plaže ,šetnice ,privezišta za
plovila u vlasništvu građana koji na tom području žive.Odluku o tome koja su to točno područja donosi gradsko -općinsko vijeće nakon provedene javne rasprave , a po pravilima neposrednog odlučivanja. Isto tako obvezuje se jedinica lokalne samouprave da oformi tijelo lokalne Pomorske uprave,kao bitan preduvjet slaganja sa drugim Člancima ovog istog zakona.
St.2. Imajući upravljačka prava kao u Stavku 1. ovog Članka lokalna samouprava (gradovi-općine) upravlja područjem, održava ga, donosi planove razvoja i planira koncesije kao u člancima 16,17,18,19 ovog zakona, dodatno ispravljenim da se omogući
ovaj iznimni način upravljanja pomorskim dobrom.Također planira i sredstva u propačunu za potrebe održavanja istog. U slučaju planiranja gospodarske koncesije na bilo kojem području kojim upravlja lokalna samouprava, obveza je organa lokalne
samouprave organizirati javnu raspravu ,ili drugi oblik neposrednog odlučivanja ,te nakon dobijenih privola lokalnog stanovništva organizirati komisiju koja će raspisati natječaj za dodjelu koncesije za točno utvrđene djelatnosti.
St.3. Komisija se sastoji od 7 članova od kojih su 4 predstavnici lokalne samouprave ,od kojih jedan stručan dok su ostala trojica stručni predstavnici područne samouprave, zavisno o kojoj namjeni se radi.
St.4.Za koncesije tipa Javnih radova,Javne nabave i sve drugo što je pitanje održavanja postojećeg morskog dobra nadležno je Gradsko -općinsko vijeće.
Također, a prema preambuli ovog zakona, koja se ne mijenja, nije primjereno dozvoliti
upotrebu Članka 66 Zakona o koncesijama gdje se govori o prenosu prava na treću osobu.
Naš je stav da za svaku izmjenu koncesijskog ugovora bude nadležna isključivo Komisija koja je u ime samoupravne zajednice odobrila sklapanje ugovora o koncesiji , jer je potrebno provjeriti, konotacije, posljedice svake promjene, pa i u titularu koncesionara.
Isto tako, a prema spomenutoj preambuli Zakona o Pomorskom dobru nije moguće ispoštovati odredbe iz članka 67. Zakona o koncesijama – osnivanje založnog prava ili ugovora, jer su jedinice samouprave samo upravitelji pomorskog dobra, a dobro je javno i na njemu nisu dozvoljena ostvarenja vlasničkih i drugih stvarnih prava, sukladno Zakonu RH o vlasničtvu i drugim stvarnim pravima.
Društvo prijatelja Otoka Lokruma, pripremio savjetnik Društva kap. Cvijeto Božović
Stavak 2 članka 19 odnosi se na Otok Lokrum (veliko slovo je namjerno)
kako bi se objedinile kompetencije i time povećala mogućnost zaštite Otoka u svakom smislu – te unaprijedila funkcionalnost – jer sudjelovanje više ministarstava u tako malom prostoru samo stvara zbrku i smanjuje sigurnost posjetitelja Otoka, plovila itd.
Jasno ovaj prijedlog bi se odnosio i na sve druge Rezervate i Nacionalne parkove u RH.
Ostali članci bi pripomogli rješavanju problema npr. Peskarije koja spada pod nadleštvo Županijske lučke uprave, ali ne samo u segmentu morskog dobra nego i u cijelom prostoru, koji nije u funkciji lučke djelatnosti – pristajanje i vezivanje brodova i čamaca. Naime, prostor placete Ribarnica nije morsko dobro, i po nama je skroz nelegalno da koncesije na tom prostoru izdaje Županijska lučka uprava. Našim prijedlozima, čitav prostor Gradske luke bio bi dan na upravljanje Gradu – morski promet bi se odvijao po propisima koje donosi Lučka kapetanije, kao što je uvijek i bilo. Koncesije bi se na prostoru- ne samo ovom- koji tradicionalno služi građanima mogle davati samo uz pristanak građana neposrednim odlučivanjem i time bi građani definitivno od “ulice” postali opet građani.
Ovdje ću dodatno napomenuti da ne znamo u kojem je stadiju studija Državnog međužupanijskog tijela oformljenog 2107. s ciljem pripreme izmjene Zakona o Pomorskom dobru i morskim lukama – pa vjerujem da ni njima neće štetiti ovim putem ponovna objava našeg prijedloga koji je još uvijek aktivan – napisao je kap. Božović.
