PELJEŠKI VINARI NA NOGAMA: Ovo su “zapuštena ruralna područja” kuda je planirana gradnja ceste?!

Ova studija u potpunosti zanemaruje čovjeka kao važnog čimbenika ekosustava i utjecaj izgradnje predmetne ceste na egzistenciju i opstanak ljudi u ovom dijelu Pelješca. Nekim vinogradarima prijete egzistencijalni problemi s obzirom da će im projektom izgradnje ceste u ovakvom obliku biti uništeno više od 80% trajnih nasada koji su glavni izvor prihoda za njihove obitelji – kazala nam je dr.sc. Marijeta, Maja Čalić, ženska “polovica” renomirane Vinarije Križ, a koja je sa suprugom Denisom Bogojevićem Marušićem i još nekolicinom vinara nedavno u Stonu organizirala prvi Festival prirodnih vinogradara i spontanih vina. S njome smo porazgovarali o nedavnoj javnoj raspravi koja je održana u Orebiću na temu Studije utjecaja na okoliš za prometnicu od obilaznice Orebića do čvora Brijeste ukupne dužine 34,10 km, a nakon koje su pelješki vinari uputili brojne prigovore investitoru, Hrvatskim cestama, zbog zacrtane trase koja prolazi njihovim visokovrijednim vinogradima, a koje se u studiji naziva “zapuštenim ruralnim područjem”.

Trasa prometnice od obilaznice Orebića do čvora Brijesta nalazi se na poluotoku Pelješcu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na području općina Orebić, Janjina i Ston, a sastoji se od rekonstrukcije postojeće ceste DC414 u ukupnoj duljini 12,06 km te od novoprojektirane ceste ukupne duljine 22,04 km – čitamo u uvodnom dijelu Studije čiji su naručitelj i investitor Hrvatske ceste, a izrađivači Institut IGH i Oikon – Institut za primijenjenu ekologiju.

Bili ste na javnoj raspravi, kako je protekla? – pitamo Maju Čalić.

-Javna rasprava je protekla većinom u iskazivanju nezadovoljstva lokalnog stanovništva na ucrtanu trasu prometnice. Pokazalo se da nitko od stanovnika Pelješca koji se nalaze u blizini ili su direktno s posjedima na trasi prometnice nije zadovoljan idejnim rješenjem pa samim time ni Studijom utjecaja na okoliš koja se na to rješenje referira. Stanovnici naselja Stankovića i Podvlaštice izrazili su nezadovoljstvo zbog blizine ceste koja će uništiti ukupnu vizuru ovih povijesnih naselja kao i smanjiti kvalitetu života zbog buke i pada kvalitete turističkog doživljaja gostiju koji tamo dolaze. Stanovnici naselja Mokalo i Podstup nezadovoljni su presijecanjem vinogradarskih površina bez osiguravanja komunikacije s istima te uništenjem vizure zaštićene vinogradarske padine Podstup. Stanovnici naselja Prizdrina i Potomje, kojima i mi pripadamo, zgroženi su rješenjem da cesta skreće s postojećeg pravca u vinogradarski kraj plodnog polja Pelješke župe uništavajući visokovrijedne vinograde i maslinike te devastirajući kulturni mozaički krajobraz kojeg je pelješki težak formirao stoljećima. Stanovnici Brijeste negodovali su zbog blizine ceste samom naselju i Malostonskom zaljevu, te uništavanju nasada maslina. Ova studija u potpunosti zanemaruje čovjeka kao važnog čimbenika ekosustava i utjecaj izgradnje predmetne ceste na egzistenciju i opstanak ljudi u ovom dijelu Pelješca.

 
Nakon rasprave na Pelješcu su uslijedile brojne reakcije vinara i vinogradara koji su uputili prigovore na studiju investitoru, Hrvatskim cestama…. koliko je vinara podnijelo prigovore, koji su prigovori najčešći i koji su razlozi zbog kojih se osjećate ugroženima u svojim egzistencijama?

-Nemam informaciju koliko je vinara i vinogradara podnijelo prigovore, ali vjerujem da su svi koji posjeduju vinograde ili maslinike na području na kojem je planirana cesta izrazili svoje nezadovoljstvo ovakvom varijantom prometnice, koja uništava neprocjenjivo poljoprivredno zemljište na Pelješcu. Javna rasprava Studije utjecaja na okoliš događala se baš u razdoblju najintenzivnijih poljoprivrednih radova (kraj travnja-svibanj) te se pelješki poljoprivrednici nisu stigli na vrijeme niti informirati o projektu, a kamoli ozbiljnije organizirati oko prigovora. Nekoliko vinogradara iz Prizdrine i Potomja uspjeli su zajedno angažirati odvjetnika kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo i bili upoznati s procedurama i instrumentima s kojima mogu obraniti svoje nasade. To je iznimno važno jer nekim vinogradarima prijete egzistencijalni problemi s obzirom da će im projektom izgradnje ceste u ovakvom obliku biti uništeno više od 80% trajnih nasada koji su glavni izvor prihoda za njihove obitelji.

Kojim područjima predložena trasa prolazi, je li se razmatrala samo jedna trasa ili ih je bilo više – je li o tome bilo riječi na raspravi?

-U prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije bile su ucrtane tri varijante, ali temeljem Studije isplativosti izabrana je ona koja je najkompliciranija pa će samim time biti i najskuplja. Međutim, to na papiru ne piše. Nama je servirana ovakva trasa ceste, za nju je naručena Studija utjecaja na okoliš te se izrađivač Studije ogradio od bilo kakvog komentiranja izabrane varijante. 
 
Jesu li vam na skupu predočeni argumenti kojim su se rukovodili u prijedlogu da zaobilaznici ide baš tim podnebljem na kojemu su, kažete, neka visokovrijedna vinogorja?

-S obzirom da Studija utjecaja na okoliš vrlo površno obrađuje područje zaštite tla i poljoprivrednog zemljišta te navodi da cesta prolazi, citiram „zapuštenim ruralnim područjem“, a uz sve to bez socio-ekonomske analize koja bi pokazala koliko je vinograda zahvaćeno projektom, kolika je njihova ekonomska vrijednost, koliko OPG-a i radnih mjesta će biti izgubljeno, argumenti za ovakav projekt realno ne postoje. Jasno je da niti naručitelj niti izrađivač Studije nisu niti bili na terenu kako bi procijenili da se radi o vrijednim vinogradima.

 
Što očekujete i kakvom se raspletu nadate? Imate li podršku svoje lokalne zajednice, odnosno, općina kroz koje bi trebala cesta proći?

-Očekujemo zdravi razum i kvalitetan projekt temeljen na suvremenim i održivim rješenjima prostornog planiranja koji štite i unaprjeđuju kulturnu i prirodnu baštinu u svrhu očuvanja identiteta hrvatskog prostora.

Nismo protiv gradnje ceste, ali svakako smo protiv uništavanja poljoprivrednog zemljišta i trajnih nasada od kojih stanovnici pelješke župe žive i koji su tradicionalno utkani u bilo peljeških vinogradara i maslinara.

Tražili smo podršku lokalnih vlasti i vjerujem da oni razumiju problematiku i dugoročne negativne posljedice koje će ovaj projekt prouzročiti, te da će se zauzeti za interese svojih stanovnika i zaštitu prostora.
 
Je li odaziv ovom skupu bio proporcionalan važnosti studije koja mijenja i izgled, a čini se i život tamošnjih ljudi koji su se odlučili ostati i raditi na tom području?

-Na javnom izlaganju Studije utjecaja na okoliš je bilo dosta sudionika iz različitih područja Pelješca, ali smatram da je stanovništvo trebalo pravovremeno i kvalitetnije informirati o ovom projektu pa bi i odaziv bio puno veći.
 
U Stonu je u travnju uspješno održan GrapeSton, prvi hrvatski Festival prirodnih vinogradara i spontanih vina, dosta se o tome i ekološkoj proizvodnji vina govorilo u kontekstu “vinske revolucije” koja kreće s Pelješca, pa tema o kojoj razgovaramo i žalosti i zabrinjava. Je li Hrvatska tek deklarativno podržava održivost?

-Žalosno je da će projektom, ukoliko on ostane ovakav, biti uništen opstanak dva renomirana ekološka poljoprivredna gospodarstva na Pelješcu. Tu se radi o vinariji Bartulović i vinariji Križ iz Prizdrine koje čine mlade obitelji doseljenika iz gradova u ruralni kraj, koje su prepoznale sav potencijal i ljepotu očuvane prirode poluotoka Pelješca i već više od 20 godina čuvaju i unapređuju svoje obiteljsko nasljeđe kroz održive agroturizme i vinogradarske priče o plavcu malom, rukatcu i grku koje putuju diljem svijeta. Koliko će to našoj Županiji, pa i Republici Hrvatskoj biti važno u kontekstu ovog projekta tek ćemo vidjeti.

Mi smo ti koji provode Zeleni plan EU i Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike RH dobrovoljno, pa smo valjda značajni vlastima, ako ne kao ljudi, onda bar kao statistički brojevi koji se ne smiju smanjivati.

Mi ćemo i dalje nastaviti kopati svoje vinograde, promovirati prirodna vina i njegovati istinske vrijednosti života od zemlje koje nadilaze sve prizemne interese i pohlepu današnjeg društva.