Tretiranje dijabetesa kroz zdravstveni sustav, važnost dodataka prehrani u oporavku od COVID-19 i post-COVID-u, inovativne terapije, pravilan odabir tretmana za uljepšavanje, razvoj zdravstvenog sustava te mikrobiom, bile su teme drugog dana Back Together summita. Najveći medicinsko-komunikacijski događaj u zemlji u dva dana okupio je više od 40 stručnjaka koji su na 12 panela raspravljali o zdravstvenim temama važnim svakom pojedincu.
Dijabetes
Govoreći o suradnji zdravstvenog sustava po pitanju dijabetesa, na panelu Circle of Life – Plavi krug skrbi, specijalistica obiteljske medicine Martina Anić naglasila je kako novootkriveni dijabetičari TIP 2 ostaju u skrbi obiteljske medicine, dok kod endokrinologa češće moraju oni kod kojih je bolest uznapredovala. Endokrinolog i dijabetolog Tomislav Božek istaknuo je da je bitan multimodalni pristup liječenju šećerne bolesti, budući da neregulirani dijabetes dovodi do brojnih komplikacija. Ljekarnica Martina Šepetavc objasnila je kako provođenjem ljekarničke skrbi ljekarnici utječu na ishode liječenja kroz pravilno uzimanje lijekova, prevenciju i edukaciju bolesnika.„Dijabetes TIP 2 je progresivan, a ljudi ga ne shvaćaju ozbiljno. Kod djece jako dobro funkcionira rana dijagnostika, ali kod odraslih ne i to treba mijenjati“, poručio je Davor Skeledžija, glavni urednik regionalnih portala o dijabetesu.
Uloga dodataka prehrani u COVID-19 i post-COVID oporavku
Na panelu One Way or Another – Uloga dodataka prehrani u COVID-19 i post-COVID oporavku, specijalistica medicine rada i sporta Marija Bubaš govorila je o vodiču „Povratak zdravlja i snage nakon COVID-19“, kojeg potpisuje zajedno s Krunoslavom Capakom, a u kojem je detaljno opisana bolest i dodaci prehrani koji pomažu u procesu oporavka. Klinička nutricionistica Darija Vranešić Bender kazala je kako postoje brojni dokazi da jak imunosni sustav ovisi o našem nutritivnom statusu. Unos nutrijenata kao što su vitamini B kompleksa, A i L-karnitin, pomažu u oporavku nakon COVID-19, a posebice vitamin D kao svestrani i vrlo potentan nutrijent. Kardiolog Alen Ružić napomenuo je da osobe koje su preboljele COVID-19 imaju u prosjeku više vrijednosti krvnog tlaka, a posljedično i povećani rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Kako odabrati prave estetske zahvate i tretmane?
Kako u moru kozmetike, tretmana i zahvata za uljepšavanje odabrati pravi za sebe, raspravljalo su na panelu All That Beauty In The World – Život u moru ljepote. Dermatologinja Valentina Vučićević iz Croatia Poliklinike objasnila je kako detaljna anamneza mora prethoditi bilo kakvom tretmanu ili zahvatu. „Pojavom nekirurške estetske medicine kreiran je novi svijet na rubu pretjerivanja. Ljudi često od sebe naprave karikature, što posljedično baca negativno svjetlo na cijelu struku“, istaknuo je estetski kirurg Siniša Glumičić. „Društvene mreže, posebice Instagram, doveli su do sveopće popularizacije zahvata i tretmana, ali estetski kirurzi moraju biti brana između lijepog i nagrđenog“, riječi su psihologa Igora Mikloušića.
Kakva nam zdravstveni sustav treba?
„Zdravstveni sustav mora biti koncentriran oko pacijenta i tome treba podrediti zdravstvenu reformu. Krajnje je vrijeme za opći konsenzus političkih struktura i struke“, poručio je predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić na panelu My First, My Last, My Everything – Zdravlje prije svega. Izvršni direktor Inovativne farmaceutske inicijative Sani Pogorilić kazao je da zdravstvo mora biti moderno, dostupno, funkcionalno održivo, temeljeno na podacima i ishodima liječenja. „Put pacijenta od dijagnoze do rehabilitacije treba biti učinkovitiji. Nadam se da će Nacionalni strateški okvir za borbu protiv raka uskoro biti implementiran“, napomenula je glavna tajnica udruge SVE za NJU Ljiljana Vukota, dok je novinarka HRT-a Ruža Ištuk stava da isticanje pozitivnih primjera iz prakse itekako može doprinijeti poboljšanju zdravstvenog sustava.
Inovativne terapije za liječenje raka
Na panelu Closer Than Close – Inovativne terapije govorilo se o napretku medicine u području kirurške onkologije. Uz specijalisticu laboratorijske medicine Nadu Božinu, sudjelovao je i onkološki kirurg Dragan Schwarz čija je glavna poruka da je od tehnologije važnije ulaganje u doktore, sestre, inženjere, STEM područje. „Metode liječenja koje su inicijalno skuplje zbog materijala, u konačnici su se pokazale jeftinijima, jer je kraća hospitalizacija, što posljedično znači i manje ukupne troškove liječenja“, kazao je intervencijski radiolog Luka Novosel. Bila je to prilika i da specijalist imunologije Mladen Merćep najavi skorašnje predstavljanje projekta Zaklade Zora. Riječ je o uvođenju stanične imunoterapije tumora u Hrvatsku, pri kojem se pacijentu vadi krv, „nauči“ je se da se bori s tumorom, a zatim se ona vraća u krvotok pacijenta.
Mikrobiom crijeva povezan sa zdravljem cijelog organizma
Govoreći na panelu Gut Feeling – Mikrobiom, gastroenterolog i hepatologPave Markoš kazao je kako se mikrobiom kao organski sustav „prije uzimao zdravo za gotovo, a danas je jasno da je povezan s normalnim funkcioniranjem cijelog organizma“. Među panelistima bila je i magistra molekularne biologije Antonia Oršulić koja je naglasila kako se uz pomoć testa myBIOME može provesti jedinstvena analiza mikrobioma crijeva i na temelju rezultata postaviti personalizirani pristup prehrani. Goran Hauser, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, govorio je o KBC-u Rijeka kao prvom bolničkom centru u Hrvatskoj u kojem se obavlja fekalni transfer zdravih donora, te se tako ponovno uvode dobre bakterije kod bolesnika.
