Puštanjem golubica, podizanjem barjaka i himnom svetog Vlaha, otvorena je 1049. Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije. Ispred Parčeve crkve, ove godine, okupio se manji broj puka, sukladno epidemiološkim mjerama. Nakon čitanja tradicionalnog Lausa i prigodnih riječi msgr. Uzinića, apostolskog upravitelja naše biskupije, rektor crkve sv. Vlaha, don Hrvoje Katušić pročitao je čestitke pristigle iz svih krajeva svijeta, iz domovine i inozemstva te svjetskih mora. Parčev barjak podignuli su na standal festanjuli kapetan Ivica Tomaš-Đurđević i kamenoklesar Ivica Vrlić.
„Zbog pandemije Festu slavimo u specifičnim uvjetima. Dok vama koji nas pratite putem Interneta i televizije nedostaje fizička prisutnost i zajedništvo okupljenih na ovom prostoru, nama nedostaje vi. Vjerujemo da i jedni i drugi u ovim okolnostima možemo osjetiti snažnu duhovnu povezanost. Iako nas novo normalno koje jako dugo živimo drži u iščekivanju povratka starog normalnog, vrijeme nije stalo. Ljudski život stalo ispisuje svoju povijestu u vremenu koje nam je dano. Spomenuti ćemo se da je ove godine prošlo 450 godina od obrane Korčule od Osmanlija po Gospinom zagovoru. Stoga ćemo ove godine počastiti Moreškante s Korčule nošenjem baldahina s relikvijom svete Pelnice. Prošlo je 80 godina otkad je Festu predvodio blaženi Alojzije Stepinac, koji je našu Festu promatrao u svijetlu postulata katoličke istine, pravde i časti i ponosa. Ovom Festom se pripremamo i za jubilarnu 1050. Festu, dozvolite mi da se spomen da je tad s njim u Dubrovniku bio tajnik Frano Šefer koji prevodio jubilarnu Festu 1972. godine, ali da je s njima bila i delegacija grad Zagreba prevođena banom Banovine Hrvatske. Ovo je prigoda da se u ovom slavlju i naši Festi molitvom povežemo sa svim koji su stradali u potresima na području Zagreba i Banovine i da ih preporučio zagovoru Sv. Vlaha, kao i blaženog Alojzija Stepinca“ kazao je uvodno msgnr. Uzinić.
„I konačno tu je spomenuti Moćnik naše Katedrale, kojemu sutra obilježavamo 300 obljetnicu, a u kojem se uz relikvije Isusa Krista i svetaca koji su na nasljedovali nalaze i relikvije Sv. Vlaha. Ljubav koju su naši preci utkali u skupljanje relikvija i uređenje Moćnika, nam jasno govori koliko je to za njih bilo važno. No, je li to i za nas važno? Je li to svojevrsna grobnica ili riznica umjetničkih predmeta od srebra i zlata? Moćnik Katedrale je zasigurno je blago umjetničke vrijednosti, ali za nas vjernike radi se i o duhovnom blagu koje nam kroz povijest svake relikvije progovara o zajedničkom hodu Boga i njegovog naroda. Tu se nalazi mnoštvo svetih priča, isprepletanih u jednu zajedničku povijest koju Bog ima za nas, koju nazivamo povijest spasenja. Moćnik naše Katedrale nije samo svjedočanstvo o životu drugih. Poziv je i nama da i mi učinimo isto, da se i mi uključimo u povijest ljubavi. Da i mi budimo sveti. On je i nada da je to moguće nasljedujući Isusa Krista i živeći njegovo Evanđelje, kao i svjedočanstvo da se to zaista isplati. U našem Moćniku piše da smrt nema zadnju riječ. Naša su imena zapisana na Nebesima. Često poziv na svetost ne doživljavamo kao osobni poziv. Misilo da je to poziv za posebne i osobito sposobne, bogatije. Bogatstvo relikvija različitih svetaca prenosi nam poruku da za svetost ne trebaju posebne kvalifikacije. Da oni nije rezervirana za savršene, poziv je to upućen svima. Svetost ne znači biti drugačiji od drugih. Ne znači biti bezgrešan u svijetu grešnika, nego biti čovjek sa svim svojim slabostima i manama, sva svojom grešnošću. Svetost znači dopustiti da budeš ljubljen od drugoga, Boga i da ljubiš druge ljude. Naš svijet kao i društvo u kojem živimo je ranjen. Nije to samo ranjenost potresom i pandemijom i drugim nedaćama koje su nas zadesile. To je ranjenost samoćom i individualizmom u koje smo zarobili svoj svijet, što je posebno postalo očito u pandemiji.“
„Nadam se i vjerujem da je težina fizičkog razmaka i socijalne distance stvorila čežnju za Bogom i za druge ljude. I da polazeći od drugoga, Boga kojega nam naš sv. Vlaho svjedoči svojim moćnim zagovorom možemo vidjeti druge, ljude ne samo kao sredstva za zadovoljenje vlastitih ciljeva i interesa, nego u njihovoj realnosti, potrebama, strahovima i nadanjima. Takav pogleda na drugoga i druge, na Boga i ljude, sposoban je skinuti vela anonimnosti i indiferentnosti, koji su često bili, a čini se da su i još, svojstveni našem svijetu i vremenu. Prepoznajući drugoga koji nam se Isusu Kristu učinio bližnjim, takav je pogled sposoban u drugima prepoznati svoje bližnje, braću i sestre. U želji i nadi da će nam se to dogoditi, odnosno da će nam i kroz ovaj molitveni susret s drugim, Bogom i drugi postati više braća i sestre. Svima nama bio da slavimo u kućnim crkvama ili ovdje u Gradu, u tuđini ili na dalekim morima želim radosnu Festu sv. Vlaha. Na sve nas, na naš Grad i Biskupiju, na domovinu, Crkvu, čitav svijet zazivam Božji zagovor i zagovor svih svetaca koje štujemo u Moćniku Katedrale, a pogotovo našeg Parca, sv. Vlaha. Njega ove godine osobito molimo da ovom Gradu i Biskupiji što prije providi novog dobrog i svetog biskupa. Molimo ga nas sve i cijeli svijet oslobodi od bolesti grala, pandemije COVID-a i svakog drugog zla. Živio sveti Vlaho“, zaključio je svoj govor msgr. Uzinić.
Nakon biskupovih riječi prisutnima se zahvalio rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić, a potom je pročitao telegrame čestitki za Festu i Dan grada Dubrovnik, koje su odaslali štovatelji sv. Vlaha iz domovine, inozemstva te svjetskih mora. Festanjuli Ivica Đurđević-Tomaš i obrtnik Ivica Vrlić razvili su barjak uz himnu sv. Vlaha. Biskup je blagoslovio darove i pustio dvije golubice na slobodu čime je po 1049. put otvorena dubrovačka Festa.
Program Feste se nastavlja večernjom molitvom u Katedrali u 17:30. Svečano misno slavlje u srijedu 3.veljače počinje u 10 sati ispred Katedrale, a predvoditelj će biti msgr. Mate Uzinić, apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije i nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije, nakon čega će uslijediti svečana procesija, a u 15:30 barjaktari će pozdraviti prvostolnicu, biskupe i festanjule. Sukladno epidemiološkim mjerama u euharistijskom slavlju i procesiji moći će prisustvovati 250 osoba.Prema odredbama i preporukama Nacionalnog stožera na svim dijelovima proslave Feste sv. Vlaha za sve je obavezno nošenje maski na svim otvorenim prostorima kao i održavanje fizičkog razmaka od 2 metra
Ovogodišnja Festa završava u nedjelju 7. veljače. Misno slavlje na Gorici sv. Vlaha, s početkom u 9 sati predvodit će fr. Mihovil Žuljević-Mikas, župnik župe Svetog Križa u Gruš. U 12 sati spusti će se barjak ispred zborne crkve. sv. Vlaha, a potom će biti održano misno slavlje.
