Ministarstvo znanosti i obrazovanja odabralo je 64 osnovne škole koje će od ove jeseni sudjelovati u četverogodišnjem eksperimentalnom programu cjelodnevne škole, a najviše ih dolazi iz Osječko-baranjske županije, njih 13. Obje prijavljene škole iz DNŽ OŠ Slano i OŠ Blato odabrane su za provođenje eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave.
Škole Slano i Blato će se prijaviti za cjelodnevnu nastavu. Iz Dubrovnika nijedna?
U razgovoru s ravnateljima ovih dviju škola saznali smo kako se obje škole nadaju predviđenim financijskim sredstvima proširiti blagovaonice i kuhinje te tako omogućiti svojim učenicima svakodnevno topli obrok. I dok je OŠ Blato jednoglasno donijela odluku o prijavi, u OŠ Slano nije baš sve prošlo glatko, a nastavnici su najavili i zaštitu svojih prava.
Djelatnici OŠ Slano protiv cjelodnevne nastave: spremni smo tražiti zaštitu svojih prava
Prema podacima Ministarstva, na javni poziv prijavilo se 68 matičnih osnovnih škola, odnosno zajedno s područnim školama koje neke od njih imaju, ukupno 183. Najviše njih i prijavilo se u Osječko-baranjskoj županiji, a nijedna iz Istarske županije.
MZO je danas objavio popis odabranih škola prema kojem će najviše škola u eksperimentalnom programu sudjelovati iz Osječko-baranjske županije, njih 13, a slijedi Vukovarsko-srijemska županija sa šest škola.
Po pet škola sudjelovat će iz Požeško-slavonske, Splitsko-dalmatinske i Sisačko-moslavačke županije, po četiri škole iz Karlovačke, Virovitičko-podravske i Varaždinske županije te po tri škole iz Koprivničko-križevačke županije. Iz Dubrovačko-neretvanske, Krapinsko-zagorske, Ličko-senjske te Bjelovarsko-bilogorske županije sudjelovat će po dvije škole.
Kako bi trebala izgledati cjelodnevna nastava?
Prema novom programu svi učenici nižih razreda u školi bi bili obvezno do 14 sati, viših do najviše 14:40. Osim redovite nastave, u tom bi vremenu pisali domaći i dodatno učili. Nakon toga slijedi izborni dio – učenje, sport, glazba, koji upisuju samo učenici čiji roditelji to žele i koji traje dok postoji potreba za njim.
Škole koje su odabrane za projekt dobit će i financijsku stimulaciju kako bi mogle nabaviti opremu koju misle da je potrebna, a iznos je oko 300 tisuća eura po školi.
Učitelji koji budu sudjelovali u eksperimentalnoj fazi bit će dodatno stimulirani. Njihove plaće bi trebali rasti od 15 do 25 posto, ali uz manje povećanje satnice.
Prirodoslovlje
U školama koje će ući u eksperiment cjelodnevne škole umjesto Prirode i društva slušat će se Prirodoslovlje dvaput tjedno do šestog razreda te Društvo i zajednicu jedanput tjedno do četvrtog razreda.
Učenici će pohađati još nekoliko novih predmeta – Svijet i ja, Informacijske i digitalne kompetencije te Praktične vještine.
Predmet Prirodoslovlje, koji integrira spoznaje biologije, fizike, kemije i fizičke geografije, izvodit će se ukupno 70 sati godišnje. Kurikulum Prirodoslovlja organiziran je u tri makrokoncepta (područja) koji su međusobno prožimaju i nadopunjuju: Organiziranost prirode, Procesi i međudjelovanja te Energija.
Društvo i zajednica
Za predmet Društvo i zajednica predviđeno je, prema nacrtu kurikuluma ukupno 35 sati godišnje. Predmetnim kurikulumom obuhvaćena su tri ključna koncepta: Društvo i zajednica u prostoru, Društvo i zajednica u vremenu te Pojedinac u društvu i zajednici.
Više sati hrvatskog jezika i matematike
Tjelesni odgoj u nižim razredima, umjesto učitelja trebali bi predavati kineziolozi, a osim novih predmeta, predviđeno je i povećanje broja sati hrvatskog jezika, matematike te umjetničkih predmeta.
