Ovogodišnji Orlando je u rukama glumice Zrinke Cvitešić za briljantno izvedenu ulogu Jele u Vojnovićevom “Ekvinociju” u režiji Krešimira Dolenčića, što je posve očekivano i priželjkivano, dok je za glazbu nagradu dobio Papandopulo kvartet za koncert u Kneževom dvoru 8. kolovoza.
Grand Prix je dobio Simfonijski orkestar Hrvatske radio televizije.
Na dan zatvaranja 75. Dubrovačkih ljetnih igara, u atriju palače Sponza, Hrvatska radiotelevizija već tradicionalno dodjeljuje nagrade Orlando za najuspješnija umjetnička ostvarenja festivala. Uz godišnje nagrade za dramsku i glazbenu izvedbu, dodjeljuje se i Grand Prix za osobit umjetnički doprinos u ostvarenju cjelokupnog programa Dubrovačkih ljetnih igara.
Ovogodišnji premijerni naslov “Ekvinocij” Iva Vojnovića u režiji Krešimira Dolenčića, s posvetom za njegova učitelja i omiljenog dubrovačkog redatelja Joška Juvančića, izazivao je ovacije publike od 27. srpnja kada je prvi put izveden pa sve naredne reprizne izvedbe. Isto je reagirala i kritika. Već nakon premijere mogli su se čuti komentari kako je Zrinka Cvitešić ulogom Jele, Ivove majke, ostvarila jednu od ponajboljih uloga u dugoj tradiciji Dubrovačkih ljetnih igara. Zbog Orlanda u njenim rukama danas su, s pravom, mnogi zadovoljni i sretni.
Nakon što je odgledao sve predstave dramskog programa 75. Dubrovačkih ljetnih igara Ocjenjivački sud nagrade Orlando u sastavu: Petra Jelača – predsjednica, te Davor Mojaš i Željka Turčinović – članovi, jednoglasno je odlučio dodijeliti nagradu Orlando za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu 75. Dubrovačkih ljetnih igara glumici Zrinki Cvitešić, za ulogu Jele u predstavi ‘Ekvinocijo’ Iva Vojnovića, premijerno prikazanoj 27. srpnja 2024. na istezalištu Posat, u režiji Krešimira Dolenčića, te izvedbi Festivalskog dramskog ansambla.
Zrinka Cvitešić donijela je jedno posve novo, bogato i dubinsko čitanje lika Jele, dokazavši da nije samo interpretkinja Vojnovićeve drame, nego i koautorica te uloge. Ona je jaka i prkosna, odlučna, puna potisnutog života i snage, uhvaćena u mrežu usuda kojemu se hrabro suprotstavlja. Životnošću kojom je oplemenila svoju ulogu, pomaknula je i proširila interpretativne granice, naročito završnom scenom u kojoj njezino uzimanje pravde u ruke biva motivirano obranom sinovljeve budućnosti i vlastite časti ali i strašću, erosom, u potpunoj i predanoj suigri s partnerom Goranom Višnjićem u ulozi Nika Marinovića. Osuvremenjivanje lika Jele u zadanim koordinatama Vojnovićeva dramskog teksta, te savršeno savladan jezik i mentalitet podneblja, događa se isključivo zahvaljujući glumačkoj posvećenosti Zrinke Cvitešić, tako da ona svojoj Jeli dodaje hrabrost i odlučnost, emotivno osvaja publiku, a istovremeno depatetizira sve dramom zadane odrednice. U njoj vidimo suvremenu heroinu, ali i lice koje kritički, kroz glumačku kreaciju, progovara o položaju i snazi žene svoga i našeg vremena.
Papandopulo kvartet čine četvorica hrvatskih saksofonista, Nikola Fabijanić, sopran saksofon, Gordan Tudor, alt, Goran Jurković, tenor, i Tomislav Žužak, bariton saksofon, svi redom diplomanti Muzičke akademije u Zagrebu iz klase prof. Dragana Sremeca. Koncert izveden 8. kolovoza u atriju Kneževa dvora na kojemu su izvedena djela Mozarta, Puccinija, Gershwina, Bozza, Detonija i Tudora.
U svom obrazloženju Ocjenjivački sud nagrade u sastavu predsjednice Sanje Dražić i članova Alberta Frke i Petra Obradovića, napisao je sljedeće obrazloženje:
„Papandopulo kvartet je na Dubrovačkim ljetnim igrama prvi put nastupio prije četiri godine i to nam je iskustvo garantiralo dobar provod u svakom smislu. Znači, raznolik program i odlične izvedbe. A sve protkano opuštenom i po potrebi duhovitom atmosferom. Četiri saksofonista iz klase Dragana Sremeca sa zagrebačke Muzičke akademije: Nikola Fabijanić, Gordan Tudor, Goran Jurković i Tomislav Žužak, ove su godine u tom komornom jedinstvu ostvarili veliki korak naprijed. U programu nazvanom Un altro scherzo izmjenjivale su se obrade i originalne skladbe. Od obrada smo čuli Mozartov Divertimento u F-duru, Puccinijeve Krizanteme i Gershwinovu Rapsodiju u plavom, a od originalnih skladbi Bozzin Andante i Scherzo te dvije hrvatskih skladatelja. Obje snažne, inovativne i osvježavajuće. Riječ je o Nekoliko minijatura za kvartet saksofona Gordana Tudora, člana Kvarteta. I Quartettinu Dubravka Detonija posvećenom Kvartetu a praizvedenom prošle godine na Osorskim glazbenim večerima.
Velika vrijednost Papandopulo kvarteta je što su tehnički uigrani do najsitnijeg detalja, zvukovno ujednačeni i izuzetno muzikalni. I u svakom trenutku pokazuju izrazito jedinstvo i savršeno suglasje komornog muziciranja. Uz potpunu predanost i uživanje u sviranju koje se magično prenosi na publiku. Ono što ih čini još posebnijim u tom savršenstvu je ta njihova ležernost koja još više naglašava visoki profesionalizam. Papandopulo kvartet je izrazio zahvalnost što je opet u Dvoru i opet na Igrama. A mi smo zahvalni što smo bili dio tog vrhunskog umjetničkog doživljaja. Čestitamo!
Grand Prix Orlando za naročit umjetnički doprinos u ostvarenju cjelokupnog programa Dubrovačkih ljetnih igara dodjeljuje se Simfonijskom orkestru HRT-a.
1955. bio je prvi nastup tadašnjeg Komornog orkestra Radio-Zagreba po vodstvom Antonia Janigra na DLJI, i od tada je orkestar nastupio najmanje 65 puta te je pojedinih godina imao i četiri koncerta po festivalu. Nastupao je pod nazivima Komorni orkestar Radio-Zagreba, Simfonijski orkestar Jugoslavenske radiodifuzije, Komorni orkestar RTV Zagreb, Zagrebački simfoničari, Zagrebački simfoničari RTZ, Simfonijski orkestar RTV Zagreb, i na kraju Simfonijski orkestar HRT-a od 1991. Nagrada Orlando ustanovljena je 1976. godine, pokroviteljstvo je 1992. godine preuzela Hrvatska radiotelevizaja, a Simfonijski orkestar HRT-a redovito nastupa na zatvaranju DLJI od 2015. godine. Redovitim izvedbama kako kapitalnih djela velikih majstora tako i praizvedbi ali i njegovanjem suradnji s hrvatskim skladateljima i znacajnim umjetnicima, Simfonijski orkestar HRT-a potvrdio je svoje neupitno mjesto na nacionalnim ali i međunarodnim pozornicama. Njihov je iznimni doprinos umjetničkom programu Dubrovačkih ljetnih igara je konzistentan i uvijek kvalitativno primijećen održavanjem visoke kvalitete muziciranja i angažmana, navodi se u obrazloženju.
